Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Trg Ljudevita Posavskog 5

Poslovni broj: P Ob-39/2022-33

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S KE

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku, po sucu Jeleni Lenić-Brkić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja RG OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Nikola Vaić, odvjetnik iz Rijeke, protiv 1. tuženice SG OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. tuženika UG OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tuženice AG OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], svi zastupani po punomoćniku Milenku Jakšiću, odvjetniku iz Siska, radi utvrđenja bračne stečevine, nakon zaključene glavne rasprave u nazočnosti 1., 2. i 3. tuženika i punomoćnika tužitelja i tuženika, dana 24. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj RG OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] suvlasnik u 25/100 dijela neuknjižene stambene zgrade koja se sastoji od prizemlja, kata i tavana sa dva jednosobna komforna stana sa većim dnevnim boravkom, koja kuća se nalazi u [adresa], a sagrađena je na kč. br. [katastarska čestica] oranica ledina u površini od 825 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što su tuženi dužni priznati, tako da navedeni dio imovine iza pok. MG ne ulazi u njezinu ostavinu, a naveden je u ovoj presudi.

II. Utvrđuje se da tužitelj RG ima pravo uknjižiti svoje pravo suvlasništva u 25/100 idealna dijela na čestici kč. br. [katastarska čestica] oranica ledina u površini od 825 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

III. Utvrđuje se da je tužitelj RG suvlasnik u 25/100 idealna dijela svih pokretnina koje se nalaze u kući navedenoj pod točkom 1/ tužbenog zahtjeva, a te se pokretnine sastoje od namještene kuhinje u prizemnom stanu kuće u [adresa], dva kauča, te tri kauča u stanu na prvom katu, bračni krevet i dva dvokrilna ormara, što su tuženi dužni priznati, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

IV. Odbija se tužitelj s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva za utvrđenje suvlasništva i to 21/100 dijela neuknjižene stambene zgrade koja se sastoji od prizemlja, kata i tavana sa dva jednosobna komforna stana sa većim dnevnim boravkom, koja kuća se nalazi u [adresa], a sagrađena je na kč. br. [katastarska čestica] oranica ledina u površini od 825 m2, , upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što su tuženi dužni priznati, tako da navedeni dio imovine iza pok. MG ne ulazi u njezinu ostavinu, a naveden je u ovoj presudi.

Odbija se tužitelj s tužbenim zahtjevom za utvrđenje suvlasništva u 46/100 dijela na kčbr. [katastarska čestica] oranica ledina u površini od 614 m2.

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za uknjižbu prava suvlasništva preko dosuđenog dijela.

V. Tužitelj RG dužan je 1. tuženici SG OIB: [osobni identifikacijski broj]. tuženiku VG OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. tuženici AG OIB: [osobni identifikacijski broj] solidarno naknaditi parnični trošak u iznosu od 262,06 eura od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate sa zakonskom zateznom kamatom po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana od dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj RG ( dalje: tužitelj), kod Općinskog suda u Rijeci, dana 29. travnja 2021. podnio je tužbu protiv 1. tužene SG ( dalje: tuženica), 2. tuženika UG (dalje: 2. tuženik) i 3. tuženice AG (dalje: 3. tuženica) radi utvrđenja bračne stečevine. U tužbi tužitelj navodi da je Rješenjem Općinskog suda u Rijeci broj O-1715/2020 od 24. studenog 2020. upućen u parnicu protiv oporučnih nasljednika, ovdje 1., 2. i 3. tuženika radi utvrđenja prava vlasništva na jednoj polovini dijela na nekretninama i to kč. br. [katastarska čestica] oranica ledina u površini od 614 m2 i kč. br. [katastarska čestica] oranica ledina u površini od 825 m2, ukupno 1439 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na kojim je izgrađena neuknjižena stambena zgrada za koju tužitelj navodi da je bračna stečevina sa sada pokojnom MG, a koja je predmet ostavinskog postupka. Nadalje navodi da je sa sada pokojnom MG sklopio brak 20. prosinca 1975. koji je trajao sve do njene smrti 4. srpnja 2020. te nisu imali djece. Nadalje navodi da je na kč. br [katastarska čestica] sagrađena obiteljska kuća koju je sada pokojna MG sagradila na temelju odobrenja za građenje koju je izdalo Sekretarijat za poslove uprave, Općine Vrginmost, br. 04-UP-10-51/1973 od 2. travnja 1973. Tužitelj navodi da je bio zaposlen u Brodogradilištu "3. Maj" u Rijeci od listopada 1965. do 1994., a sada pokojna MG kao medicinska sestra u Dječjoj bolnici na Kantridi do 1981. kada je otišla u invalidsku mirovinu. Tužitelj navodi da su kao bračni drugovi odlučili za vrijeme trajanja braka sagraditi kuću u [adresa], te da je MG imala građevinsku dozvolu za građenje kuće, a zemljište je dobila od svog oca i na tom zemljištu su izgrađeni samo temelji kuće. Od 1976. tužitelj je zajedno sa sada pokojnom suprugom financirao izgradnju kuće od temelja dok nije u cijelosti bila dovršena. Kuća se gradila iz prihoda tužitelja, odnosno njegove plaće koja je bila veća od plaće sada pokojne supruge, te navodi da je kuća izgrađena zajedničkim sredstvima bračnih drugova od 1976. do 1985. Tužitelj nadalje navodi da je novčana sredstva koju su dobili kao naknadu štete iz prometne nesreće uložili u izgradnju kuće, te da je tužitelj vodio dnevnik u svezi izgradnje kuće gdje je točno bilježio sve izdatke, ali ga je izgubio. Nadalje ističe da je štedio novac od 1965. do 1976. te imao ušteđevinu od 5 milijuna tadašnjih dinara i svu tu ušteđevinu uložio u izgradnju kuće. Kuća je namještena i to na katu bračni krevet sa dva dvokrilna ormara u spavaćoj sobi, a u prizemlju u stanu je namještena kuhinja, tu se nalaze dva kauča, a na katu tri kauča. Ističe da pokretnine koje se nalaze u kući, predstavljaju bračnu stečevinu i njegovo suvlasništvo u jednoj idealnoj polovini dijela. Tužitelj navodi da je stekao građenjem za vrijeme trajanja braka sa sada pokojnom suprugom MG i stoga stekao jednu polovinu idealnog dijela navedene kuće na temelju načela jedinstva zemljišta i zgrade na obje čestice, u naravi kuća i okućnica u [adresa] na adresi [adresa]. Predlaže utvrđenje suvlasništva u jednoj polovini dijela neuknjižene stambene zgrade te da su 1.,2. i 3. tuženici dužni priznati da ista imovina ne ulazi u ostavinsku imovinu iza pokojne MG, te da tužitelj ima pravo uknjižbe prava suvlasništva na jednoj polovini dijela na navedenim katastarskim česticama. Također traži utvrđenje jedne polovine idealnog dijela pokretnina koje se nalaze u kući u [adresa] i naknadu troška postupka.

2. Podneskom od 25. listopada 2024. tužitelj je specificirao tužbeni zahtjev na utvrđenje da je suvlasnik u 46/100 dijela neuknjižene stambene zgrade koja se sastoji od prizemlja, kata i tavana sa dva jednosobna komforna stana sa većim dnevnim boravkom, koja kuća se nalazi u [adresa], a sagrađena je na kč. br. [katastarska čestica] oranica ledina u površini od 614 m2 i kč. br. [katastarska čestica] oranica ledina u površini od 825 m2, ukupno 1439 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i predlaže da tako da navedeni dio imovine iza pok. MG ne ulazi u njezinu ostavinu i predlaže uknjižbu prava vlasništva temeljem priznanja 1., 2., i 3. tuženika. Također tužitelj predlaže utvrđenje da je suvlasnik u 46/100 idealna dijela svih pokretnina koje se nalaze u kući navedenoj pod točkom 1/ tužbenog zahtjeva, a te se pokretnine sastoje od namještene kuhinje u prizemnom stanu kuće u [adresa], dva kauča, te tri kauča u stanu na prvom katu, bračni krevet i dva dvokrilna ormara uz priznanje suvlasništva od strane 1., 2., i 3. tuženika. Traži od tuženika solidarno naknadu parničnog troška sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

3. U odgovoru na tužbu 1., 2., i 3. tuženici su istaknuli prigovor na mjesto nadležnosti Općinskog suda u Rijeci. Osporavaju sve navode tužbe i tužbeni zahtjev u cijelosti. Međutim, ne osporavaju da je sada pokojna ĐG upisana je kao vlasnik navedenih nekretnina koje je dobila kao dar od svojih roditelja. Ističe da je njena sestra ŽG radila u Njemačkoj i pomagala financijski ĐG počev od 1973. u gradnji obiteljske kuće koja je bila napravljena temelj i prizemlje kuće do prve betonske deke, do udaje do ĐG za tužitelja. Smatra da su točni navodi tužitelja da je tužitelj i sada pokojna supruga nakon zaključenja braka svojim sredstvima nastavili i završili obiteljsku kuću i to prvi kat, potkrovlje i krovište. Radi toga tuženici osporavaju tužitelju opravo na jednu polovinu idealnog dijela neuknjižene stambene zgrade sa pripadajućim zemljištem kao i zemljište na kojem nije izgrađena kuća, a temeljem načela jedinstva zemljišta i zgrade. Tuženici nadalje navode da tužitelj ima pravo na srazmjerni dio suvlasništva, ali nikako u jednoj polovini idealnog dijela na ime bračne stečevine. 1., 2., i 3. tuženici osporavaju da bi tužitelj bio suvlasnik pokretnina koje su naveden u tužbenom zahtjevu, te predlažu tužitelja odbiti s tužbenim zahtjevom u cijelosti uz naknadu troška postupka.

4. Rješenjem Općinskog suda u Rijeci P Ob-146/2021 od 25. veljače 2022. isti sud se oglasio mjesno nenadležnim, te postupak nastavljen kod ovoga suda.

5. U dokaznom postupku provedeni su dokazi u izvadak u zemljišne knjige (stranica 7 spisa), izvadak iz matične knjige vjenčanih (stranica 9 spisa), rješenje o prekidu ostavinskog postupka (stranica 11-12 spisa), građevinsko vještačenje ( stranica 84-105 spisa), saslušani svjedoci JG, TG, CG, saslušanje stranaka. Tuženik je odustao od saslušanja svjedoka GG, dok se svjedok ŠG nije odazvao na saslušanje zamolbenim putem kod Općinskog suda u Rijeci budući da izostanak nije opravdao.

6. U dokaznom postupku proveden je dokaz saslušanjem tužitelja koji je naveo da je brak sklopljen 1975., te da je započeta gradnja kuće 1976. i u bitnome dovršena do 1983., te je konačno dovršena i useljena 1984. odnosno 1985. Zemljište na kojem je kuća izgrađena je u vlasništvu pokojne supruge ĐG, a koje je dobila od svog oca. U vrijeme gradnje kuće bili su zaposleni, te je on radio u Trećem maju i imao radničku plaću, a supruga je radila u zdravstvu i imala veću plaću od njega. Godine 1978. su imali nesreću i dobili su novac i taj novac uložili u kuću. 1981. supruga je otišla u invalidsku mirovinu, a on je otišao 1994. u mirovinu. Živjeli su u stanu koji su dobili od Trećeg maja i zajedno su ulagali za otkup tog stana i stan je otplaćen, te je u cijelosti u njegovom vlasništvu. Navodi da je pomagala gradnju kuće sestra sada pokojne ĐG, ČG koja je radila u Njemačkoj tako što je dala novac za izgradnju kuće prema svojim mogućnostima i to zato da bi ona došla kasnije u kuću kada ode u mirovinu iako nije došla jer je u Njemačkoj umrla i tamo je sahranjena. Navodi da su štetu od nesreće uložili u kuću oboje. Na pitanje tužitelja navodi da je uložio svoju ušteđevinu od tadašnjih 5.000.000.000,00 dinara i što su stradali na poslu i to je također uložio. Na pitanje tuženika da li je sada pok. supruga prodala gradilište za vrijeme trajanja braka i uložila u kuću, navodi da je prodala gradilište u okućnici i taj je novac ostavila roditeljima jer brat nije nigdje radio. Tuženik prigovara iskazu u dijelu koji je suprotan odgovoru na tužbu.

7. U svom iskazu 1. tuženica navela je da ima saznanja o ulaganjima u kuću jer je rođakinja sada pok. ĐG, koja je sestra njene majke, a stanuje u [adresa]. U vrijeme gradnje, koja je započela 1973. prije sklapanja braka sa ovdje tužiteljem, kuća je izgrađena prije sklapanja braka do prve deke. To je financirala sve ŽG, sestra pok. ĐG i radila je u Njemačkoj, te financirala tu izgradnju. Milka nije financirala izgradnju do prve deke već je to sve bilo od strane ŽG, a nakon prve deke su svi zajedno ali ŽG je stalno slala novce iz Njemačke. Sada se ne može točno odrediti kada je dovršena gradnja. Navodi da je ŽG je umrla ali ne zna točno kada. Na pitanje tuženika zašto je ŽG to financirala, svjedokinja navodi da je financirala prije braka jer su zajedno radile, a kada se ĐG udala ona je i nadalje slala novac i nastala je katastrofa, a pri tome mislim da su ŽG maltretirali ĐG i njen suprug, a zemljište je bilo od dede i deda je dao zemljište ĐG. Na daljnje pitanje što obuhvaća gradnju do prve deke, svjedokinja navodi da smatra to od temelja, zidova do stropa. Na daljnje pitanje što smatra pod time da je ĐG dobila štetu i što je bilo s tim novcem, navodi da ne zna. Na daljnje pitanje da li zna što o prodanom gradilištu, navodi da je to gradilište ĐG prodala i misli da je to bilo u vrijeme trajanja braka, ali ne zna točno. Tužitelj je prigovorio da punomoćnik tuženika postavlja sugestibilna pitanja, te da se 1. tuženica obraćala drugim tuženicima pri davanju iskaza.

8. U svom iskazu 2. tuženik naveo je da nećak sada pok. MG te mu je poznato da je kuća započeta sa gradnjom 1973. i da je to financirala isključivo ŽG, Milkina sestra koja je radila u Njemačkoj, te je kuća bila izgrađena do prve deke, a nakon što se sada pok. MG udala 1975. nastavljeno je sa gradnjom kuće te su tužitelj i sada pok. MG doživjeli saobraćajnu nesreću i dobili su naknadu štete, s tim da je MG dobila veći iznos jer je više stradala i to su uložili u daljnju gradnju kuće. Navodi da je i nadalje ŽG pomagala gradnju kuće sve do njenog završetka i dok je MG bila živa, a ne zna koje godine je ŽG umrla u [adresa], a ostavinsku raspravu su imali 2015. MG je prodala gradilište i taj novac je također uložila u kuću, te nije točno da je to ostavila bratu i roditeljima. Tuženik naknadno želi reći da je tužitelj iskazao da je imao ušteđevinu te ističe da je on svoju ušteđevinu uložio u izgradnju barake da bi imali gdje živjeti. Navodi da je pok. MG s tužiteljem dobila stan zajednički i taj stan je sada u cijelosti naslijedio tužitelj, a uvijek su govorili da će tužitelju pripasti stan, a njima [adresa] koje je sada ovdje u sporu. Na pitanje tuženika kada je kuća završena i kada je useljena, navodi da ne zna točno kada je useljena i da nisu stanovali trajno već su dolazili preko ljeta. Na daljnje pitanje koliku je MG imala mirovinu odnosu na tužitelja, navodi da je imala veću mirovinu od mirovine tužitelja, te da je zemljište bilo od MG, a koje je dobila od djeda. Tužitelj je prigovorio istinitosti iskaza, te u odnosu na navode da je tužitelj uložio ušteđevinu u baraku, navodi da se radilo o barakama koje je dobio od Trećeg maja kada se oženio i u nju nije ništa ulagao.

9. U svom iskazu 3. tuženica navela je da je 2. tuženik njen brat, a 1. tuženica njena sestra, te da 2. tuženik najbolje zna kako se gradila kuća jer se najviše družio s tužiteljem i pok. MG, a one su išle u školu. U bitnome u cijelosti je suglasna s iskazom 2. tuženika i 1. tuženice. Navodi da bi još dodala i još da su djed i baka, roditelji pok. MG živjeli od poljoprivrede i imali stoku, te svoje uzdržavanje od svog rada, a nekretninu, zemljište, su darovali MG zato što ona nije bila udana, kao i ŽG, koja je radila u Njemačkoj, a građevinska dozvola se može izdati samo na jednu osobu, zato su dali zemlju samo na MG. Međutim, naknadno iskazujem da je ŽG dobila drugu zemlju ali su gradile zajedničku kuću. Na pitanje tuženika kakav je bio plan ŽG s obzirom na pomoć u gradnji kuće, navodi da je ŽG stalno slala novce dok se god nije kuća završila, a na pitanje zašto je ulagala u kuću, navodi zato što je mislila tamo živjeti. Tužitelj prigovara istinitosti iskaza odnosno navodi da je iskaz neistinit.

10. Svjedok TG u svom iskazu navodi da je njegova majka OG koja je preminula 1987. bila sestra tužitelja i kao nećak imao osobnih saznanja da su tužitelj i sada pokojna MG sklopili brak 1975. te da u braku nisu imali djece te da su živjeli u nužnom smještaju, a potom dobili stan od firme na [adresa], u [adresa], površine 38 m2. Navodi da je tužitelj bio zaposlen u brodogradilištu "3. Maj", a ujna MG kao medicinska sestra u Dječjoj bolnici na Kantridi u Rijeci, i preminula 2020. Nadalje navodi da je ujna MG naslijedila zemljište iza svojih roditelja na kojem je sagradila kuću katnicu koja se sastoji od prizemlja, jednog kata i potkrovlja. Kuća je dovršena za stanovanje i ima saznanja da je gradnja kuće započeta nakon sklapanja njihovog braka te je građena do Domovinskog rata. Nadalje navodi da su kuću zajednički gradili RG, MG te njezina sestra ŽG koja je živjela u [adresa], a koja je preminula 2015. Koliko mu je poznato novčana sredstva i sav materijal za gradnju kuće uložili su RG, MG i njezina sestra ŽG. navodi da ima saznanja da je ŽG novčano pomagala RG i MG u gradnji kuće. Navodi da je kuća opremljena namještajem i da su veći dio sredstava za opremu kuće uložili RG i MG. Na pitanje tužitelja svjedok odgovara da je građevinska dozvola glasila na MG. Nadalje navodi da su glavni investitori u gradnji kuće bili RG i MG. ističe da ne zna koliko puta i u kojem iznosu je novčano pomagala ŽG u gradnji kuće. Nadalje navodi da ne zna u kojem novčanom iznosu su tužitelj i sada pokojna MG sudjelovali u izgradnji kuće.

11. Svjedokinja CG iskazala je da tužitelj njen brat, te da je doselila u Rijeku 1977. i bila podstanar brata RG i njegove supruge MG, te da su živjeli svi zajedno u jednoj sobi na Costa Beli, potom u nužnom smještaju u ulici Vere Bratonje na Kantridi, a iste godine se odselila i otišla sa svojom mlađom sestrom. Navodi da su tužitelj i sada pokojna MG sklopili brak 70-ih godina i nisu imali zajedničke djece, navodi daje šogorica MG iz [adresa] gdje je naslijedila zemljište i na tom zemljištu su sagradili kuću, te nikada nije bila u [adresa] i nikada nije vidjela tu kuću, ali misli da je kuća dovršena. Navodi da su kuću gradili tužitelj, sada pokojna MG te njezina sestra, sada pokojna ŽG. Navodi da nema saznanja tko je i koliko ulagao, misli novčano, a niti da li se tužitelj , MG i ŽG angažirali majstore za izgradnju kuće. nema saznanja o opremljenosti kuće niti tko je u isto ulagao.

12. Svjedok JG u svom iskazu navodi da je kuća građena kada je završavao osnovnu školu, a to je bilo prije 50 godina. Navodi da je živio u [adresa], to je selo do [adresa], gdje se nalazi predmetna kuća, te njegova obitelj bila u jako dobrim odnosima sa sada pok. MG i njenom sestrom ŽG i bratom JG te su pomagali jedni drugima te je njegov otac njima dovozio drva, radio zemlju i sve što je bilo potrebno. Priča je bila da će MG i ŽG sebi izgraditi kuću u [adresa] za mirovinu i njegov otac je pomagao, te na pitanje da li je tada MG bila sa tužiteljem, navodi da on nije tada bio u priči. Možda pred kraj izgradnje kuće se MG udala za RG. Navodi da je vjerojatno je tužitelj ulagao u tu kuću pred kraj, a to znači kada se diže druga etaža i stavlja krov. MG je slala novce iz Rijeke, a ŽG iz [adresa] za izgradnju do te druge deke, odnosno ŽG je stalno slala novce. Navodi da su u kuću dolazili tužitelj i sada pokojna MG, a sada pokojna ŽG nije u toj kući živjela nikada i umrla je u Njemačkoj i onda je došao rat i kuća je ostala nepromijenjena do iza rata u kakvom je stanju i sada, odnosno i još u gorem jer je napuštena i propada. Na pitanje 1-3 tuženika navodi je njegov otac primao novac od ŽG iz [adresa] i mijenjao marke te plaćao majstora R koji je zidao kuću. Na pitanje tužitelja kada je rođen svjedok, svjedok navodi 24. studenog 1961. te da je krajem njegove osnovne škole započeta gradnja, a da je išao 6,7 razred, odnosno 1976., a na pitanje kada je završila gradnja navodi negdje 1982., 1983. ili 1985. Na pitanje navodi da su se obitelji intenzivno družile i međusobno su se pomagali, te da je brat MG i ŽG njima pomagao na zemlji, a oni su zauzvrat njemu pomagali i dolazili jedni drugima u kuću. Na pitanje da li ga je tko kontaktirao prije nego je dobio poziv od suda, navodi da ga je kontaktirao 2. tuženik i pitao da li se on čega sjeća, te mu je odgovorio da će reći na sudu čega se sjeća u svezi ovog predmeta koji je već dugo na sudu. Tužitelj ima primjedbu i navodi da nema drugih pitanja i da svjedok iskazuje o onome što se u teoriji prava naziva pravno stanje, a ne pravni odnos, do toga s aspekta logičnog silogizma po čemu sudi sud kada primjenjuje pravo na konkretan pravni odnos koji je među strankama sporan, je iskaz ovog svjedoka irelevantan jer je to ono što se u pravu zove: res inter alios acta. Dakle, iskaz svjedoka je irelevantan za primjenu prava u ovoj konkretnoj pravnoj stvari.

13. U postupku je proveden dokaz građevinskim vještačenjem po zadatku vještačenja utvrđenja vrijednosti zemljišta i obiteljske kuće, te visinu ulaganja tužitelja i prednice tuženika uz iskazivanje izdvojeno i matematički stavljanjem u omjer radova i uloženih sredstava tužitelja i prednice tuženika u odnosu na vrijednost cjelokupne nekretnine te utvrđenje tržišne vrijednosti kao i iskazivanje tržišne vrijednosti te suvlasničkih udjela tužitelja i cjelokupne nekretnine u idealnim dijelovima. Vještakinja Davorka Kovačević-Končar u svom nalazu navodi da je očevidom izvršen pregled nekretnina na adresi [adresa] na kojem je izgrađena stambena zgrada koja se sastoji od prizemlja, jednoga kata i tavana tlocrtne površine 77,85 m2. Okućnica je neuređena u naravi livada. Stambena zgrada je izgrađena sedamdesetih godina prošlog stoljeća, te ima vidljiva oštećenja od djelovanja razornih potresa. Utvrđena ukupna površina prizemlja od 64,91 m2, kata od 63,41 m2, odnosno ukupna neto korisna površina od 128,32 m2. Sukladno zadatku vještačenja vještakinja je utvrdila tržišnu vrijednost građevinskog zemljišta i to stara kčbr. [katastarska čestica], nova oznaka kčbr. [katastarska čestica] od 7.430,00 eura, a kčbr. stare oznake 442/5, nova oznaka kčbr. [katastarska čestica] vrijednost od 9.980,00 eura. Stambena zgrada osim troškova građenja ima troškove priključenja na komunalnu infrastrukturu od 1.000,00 eura, trošak priključenja na NNM (179x7 Kw) 1.253,00 eura, komunalni doprinos od 1.964,00 eura, vodni doprinos od 82,70 eura što ukupno iznosi 4.299,70 eura. Ukupna vrijednost novogradnje na dan procjene je 202.394,00 eura. Iskazana je troškovna (građevinska) vrijednost stambene zgrade na dan procjene od 91.100,00 eura. Prilagodbom tržišnim uvjetima utvrđena je vrijednost primjenom koeficijenta za prilagodbu ktp od 0,42, tako da je utvrđena tržišna vrijednost stambene zgrade na dan procjene od 38.300,00 eura. Vještakinja je iskazala da je na građevinskom zemljištu oznake kčbr. [katastarska čestica] ukupne površine od 822 m2 izgrađena stambena jednokatna zgrada, te iskazala tržišnu vrijednost kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi pašnjak od 7.430,00 eura ukupne površine 617 m2. Nadalje, kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] građevinsko zemljište na kojem je izgrađena stambena zgrada u iznosu od 9.980,00 eura koja je u naravi dvorište od 735 m2 i kuća od 87 m2 ukupno 822 m2. Iskazana je vrijednost zemljišta od 17.400,00 eura, stambene zgrade od 38.300,00 eura što ukupno iznosi 55.700,00 eura. Izračunom suvlasničkih udjela uzimajući u obzir vrijednost zemljišta s kućom ukoliko je zemljište u samovlasništvu pok. prednice tuženika iskazana je u odnosu na vrijednost zemljišta na dan procjene od 17.400,00 eura, te građevinska vrijednost novogradnje od 101.197,00 eura. Tako da je iskazan suvlasnički udio označen kao A sa zemljištem od 54% ukupne vrijednosti i suvlasnički udio označen kao B bez zemljišta sa 46%. Tako je omjer udjela pod oznakom A 27/50 a pod oznakom B 23/50. Zaključak vještaka je da je ukupna tržišna vrijednost građevinskog zemljišta na dan procjene 17.400,00 eura, a ukupna tržišna vrijednost nekretnine jednokatnice 38.300,00 eura i ukupna tržišna vrijednost nekretnine na dan procjene 55.700,00 eura.

14. Po prigovoru tuženika vještakinja je u dopunskom očitovanju iskazala vrijednost objekta sa podnom pločom u odnosu na tržišnu vrijednost od 2.922,00 eura. Tržišna vrijednost etaže prizemlja sa stropnom pločom 3.792,00 eura. Tako vještakinja zaključuje da je vrijednost zemljišta i nadalje 17.400,00 eura dok je tržišna vrijednost kuće pod oznakom suvlasnika A udjelom 19.150,00 eura, a vrijednost suvlasničkog dijela pod oznakom B 19.150,00 eura. Konačno vještakinja utvrđuje suvlasnički udio pod oznakom A od 33/50, a suvlasnički udio B od 17/50.

15. Na temelju ulaganja tužitelja i prednika tuženika u navedenu nekretninu utvrđeno je da se radi o ulaganjima za vrijeme trajanja bračne zajednice. Utvrđeno je da je bračna zajednica trajala od 1975. pa do smrti sada pok. MG. Nespornim je utvrđeno da je zemljišta na kojem je kuća izgrađena ranije oznake kčbr. [katastarska čestica] nove oznake 282 bila u vlasništvu prednice tuženika i da je na toj čestici izgrađena građevina obiteljska kuće. Slijedom navedenoga utvrđeno je da se radi o zemljištu koje nije predmet stjecanja vlasništva tužitelja osim što je na istoj izgrađena građevina, te je nužno utvrditi vrijednost zemljišta u odnosu na građevinu sukladno načelu jedinstva nekretnine i to samo u odnosu na kčbr. [katastarska čestica]. Utvrđena je tržišna vrijednost navedene čestice u iznosu od 9.980,00 eura.

16. U odnosu na izgradnju objekta utvrđeno je da je prednica tuženika ishodila građevinsku dozvolu, te da je započeta gradnja kuće sredstvima prednice tuženika i njene sestre ŽG s obzirom na navode svjedoka proizlazi utvrđenim da se radi o započetoj gradnji do temelja, a za tvrdnje tuženika da je izgrađenost bila do 1. deke odnosno do prvog stropa svjedoci nemaju pouzdanih neposrednih saznanja da bi se utvrdila činjenica izgrađenosti do prve deke prije zaključenja braka. Stoga je osnovano utvrditi ulaganja tužitelja u kuću u fazi izgrađenosti nakon temelja i temeljne ploče što je vještakinja iskazala u svom dopunskom nalazu očitujući se da je tržišna vrijednost temelja sa podnom pločom 2.922,00 eura koju valja utvrditi kao dokazanom.

17. Visina ulaganja tužitelja u izgradnju kuće u fazi do izgrađenosti u stanju kakvo je zatečeno u vrijeme očevida i utvrđenje tržišne vrijednosti kuće od temelja pa nadalje, ukazuje da su ulaganja tužitelja i prednice tuženika mogla biti srazmjerna njihovim materijalnim primanjima i to tužitelja kao radnika u brodogradilištu, a prednice tuženika kao medicinske sestre za koju sam tuženik navodi da je imala veću plaću od njega. Nadalje, proizlazi da su prednicu tuženika pomagali njeni rođaci u izgradnji i to fizičkim radom i organizacijom gradnje. Osim toga utvrđena su ulaganja sestre ŽG koja je zajedno sa prednicom tuženika započela gradnju i imala namjeru stanovati u kući za vrijeme umirovljenja, a što je utvrđeno kako iskazom stranaka tako i svjedoka da je Milkina sestra ŽG ulagala u kuću na način da je slala novac iz Njemačke gdje je radila, ali visinu njenih ulaganja u objekt nije utvrđivan.

18. Slijedom navedenoga proizlazi utvrđenim da su tužitelj i prednica tuženika kao bračni drugovi od svoga rada ulagali na jednake dijelove, te da je ulaganja vršila i Milkina sestra ŽG. Udio ulaganja tužitelja i prednika tuženika bio je približno jednak, dok ulaganja ŽG nisu definirana iako ih tužitelj priznaje. Tužitelj u ovom postupku ne traži ulaganje s osnova bračne stečevine već ulaganja koja proizlaze iz činjenice da je zajedno sa prednicom tuženika bio u braku i da je ulagao u kuću u kojoj je imao namjeru stanovati nakon umirovljenja.

19. Iako tuženik ukazuje na određena ulaganja za koje nema materijalne dokumentacije, te iskazi svjedoka i stranaka ne ukazuju na određene iznose na ime ulaganja u pojedine dijelove objekta niti njihovu visinu, proizlazi da tužitelj nije dokazao visinu ulaganja i time stjecanja prava vlasništva na temelju ulaganja u tuđu nekretninu. Ukoliko bi tužitelj svoje stjecanje prava vlasništva temeljem ulaganja u nekretninu prednika tuženika temeljem stjecanja bez osnove sukladno članku 1111. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05 i 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, dalje: ZOO) proizlazi da su ulaganja nastala za izgradnju kuće nakon temelja i to od strane prednice tuženika i njene sestre ŽG te tužitelja u neutvrđenim iznosima

20. S obzirom da se radi o stjecanju za vrijeme trajanja bračne zajednice tužitelja s prednicom tuženika, primjenjuje se zakon koji se odnose na obiteljske odnose. Prema odredbama važećeg Obiteljskoga zakona ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23, dalje: OBZ) člankom 36. stavak 1.pripisano je da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Stavkom 3. istog članka pripisano je da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drukčije ugovorili. U konkretnom slučaju primjenom odredbama Zakona o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine" broj 11/78, 45/89 i 59/90) koji je bio na snazi za vrijeme stjecanja imovine iz bračne zajednice tužitelja i prednice tuženika, budući da tužitelj navodi da je kuća dovršena 1985., temeljem kojeg zakona je također propisano da je bračna stečevina imovina stečena radom bračnih drugova te su isti suvlasnici u jednakim dijelovima. U ovom postupku je utvrđeno da su tužitelj i prednica tuženika imali podjednaka primanja, te su time njihova ulaganja u kuću jednaka nakon zaključenja braka.

21. Prije zaključenja braka prednica tuženika je zajedno sa svojom sestrom izgradila temelje kuće dok za navode tuženika da se radilo o izgradnji do prve deke nema relevantnih dokaza da bi sud iste mogao prihvatiti. Stoga je prihvaćeno utvrđenje da se radilo o izgradnji temelja koji su izgrađeni prije sklapanja braka.

22. Ulaganja u kuću odnose se na izgradnju kuće nakon temelja, a s tim da je prema navodima samog tužitelja ulaganja vršila i ŽG. Tržišna vrijednost kuće ukupno iznosi 38.300,00 eura od kojih je valjalo odbiti tržišnu vrijednost temelja sa podnom pločom od 2.922,00 eura, te je utvrđena vrijednost kuće koja je predmet utvrđenja ulaganja u iznosu od 35.378,00 eura s osnova bračne stečevine. Iznos ulaganja tužitelja određen je od 1/3 dijela utvrđene vrijednosti s obzirom da je ulaganje vršila i ŽG.

23. Dakle, utvrđena je vrijednost kuće bez temelja u iznosu od 35.378,00 eura i s obzirom na ulaganja tužitelja od 1/3 dijela utvrđena je vrijednost njegovog ulaganja od 11.792,67 eura. U odnosu na ukupnu vrijednost nekretnina koja se sastoji od kuće čija je vrijednost 38.300,00 eura i zemljišta na kojem je kuća izgrađena kčbr. [katastarska čestica] nove oznake kčbr. [katastarska čestica] čija je vrijednost 9.980,00 eura, proizlazi ukupan iznos kuće sa zemljištem od 48.280,00 eura.

24. Slijedom navedenoga proizlazi utvrđenim da je vrijednost ulaganja tužitelja u cijelu nekretninu s obzirom na vrijednost njegovog ulaganja od 11.792,67 eura, a što iznosi oko 25 %, odnosno ¼ vrijednosti cijele nekretnine (48.280,00 eura).

25. Naime, nije uzeta u obzir vrijednost druge čestice kčbr. [katastarska čestica] sada nove oznake kčbr. [katastarska čestica] budući da na istoj nije izgrađena kuća niti je na njoj bilo ulaganja.

26. Iako je vještakinja uzela u obzir i vrijednost čestice na kojoj nije izgrađena kuća i tužitelj je tražio utvrđenje suvlasništva isti zahtjev je u tom dijelu tužbeni zahtjev je neosnovan i odbijen.

27. Slijedom navedenoga utvrđeno je da je tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenje suvlasništva neuknjižene stambene zgrade s pripadajućim zemljištem na kčbr. [katastarska čestica] iznosi 25/100 dijela, odnosno u ¼ dijela osnovan i u tom dijelu usvojen, a u preostalom dijelu kao neosnovan odbijen.

28. Zatečene pokretnine koje se nalaze u kući a sastoje se od namještaja kuhinje u prizemnom stanu, te tri kauča u stanu na prvom katu, bračni krevet i dva dvokrilna ormara su također suvlasništvo tužitelja u 25/100, odnosno u ¼ dijela te je u tom dijelu tužbeni zahtjev osnovan, a u preostalom dijelu kao neosnovan odbijen.

29. Odbijen je tužbeni zahtjev u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] oranica ledina površine od 614 m2 sada nove oznake kčbr. [katastarska čestica] pašnjak u površini od 617 m2.

30. Trošak postupka temelji se na članku 154. stavak 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 dalje: ZPP) te je određeno da svaka stranka snosi svoj trošak postupka zastupanja s obzirom da su stranke srazmjerno jednako uspjele u sporu. Nužni trošak vještačenja dužan je tužitelj srazmjerno nadoknaditi tuženicima u ½ dijela u iznosu od 262,06 eura sve u roku od 15 dana s zakonskom zateznom kamatom od donošenja presude 24. travnja 2025. pa do isplate sa zakonskom zateznom kamatom sukladno članku 29. ZOO.

31. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Sisku 24. travnja 2025.

Sutkinja

Jelena Lenić-Brkić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana objave ili dostave ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi županijskom sudu putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. Tužitelj po punomoćniku

2. 1., 2. i 3. tuženik po punomoćniku