Republika Hrvatska

Trgovački sud u Zagrebu

Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11, Zagreb

P-3264/2023-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu pojedincu Sandi Jeromeli, u pravnoj stvari tužitelja: IC, [adresa] Kostajnica, Antuna Vakanovića 10, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Natalija Labavić, odvjetnica iz Zagreba, Jelenovac 38 E, protiv tuženika: UP CENTRAL d.o.o., Hrvatska Kostajnica, Ulica Vladimira Nazora 1, OIB: 70872688343, radi povrede prava žiga i određivanja privremene mjere, nakon održane glavne rasprave, zaključene dana 28. ožujka 2025. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja, tužitelja osobno i punomoćnika tuženika, danom objave 24. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Utvrđuje se da je tuženik UP CENTRAL d.o.o. sa sjedištem u [adresa] Kostajnici, Ulica Vladimira Nadzora 1, OIB: 70872688343, počinio povredu verbalnog žiga naziva DJED, registriranog pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske pod brojem: broj: Z20230061, čiji je nositelj tužitelj, IC iz [adresa] Kostajnice, Antuna Vakanovića 10, OIB: [osobni identifikacijski broj] , i to na način da u objektu u kojem posluje (restoranu) u Hrvatskoj, u gradu Hrvatska Kostajnica, pod nazivom DJED na tržištu pruža hranu i piće, a što je usluga koja je istovjetna s uslugom za koju je tužiteljev žig registriran.

II. Nalaže se tuženiku UP CENTRAL d.o.o. sa sjedištem u [adresa] Kostajnici, Ulica Vladimira Nadzora 1, OIB: [osobni identifikacijski broj], da prestane s korištenjem naziva DJED u trgovačkom prometu, a koji naziv je istovjetan tužiteljevom žigu, registriranom kod Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo [adresa] pod brojem Z20230061, u odnosu na usluge koje su istovjetne uslugama za koje je registriran predmetni tužiteljev žig, u roku od 8 dana.

III. Zabranjuje se tuženiku UP CENTRAL d.o.o. sa sjedištem u [adresa] Kostajnici, Ulica Vladimira Nadzora 1, OIB: [osobni identifikacijski broj] da pod nazivom DJED ubuduće na tržištu obavlja uslugu pružanja hrane i pića te da poduzima bilo koju drugu radnju kojom čini povreda verbalnog žiga naziva DJED, registriranog pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske pod brojem: broj: Z20230061, čiji je nositelj tužitelj IC iz [adresa] Kostajnice, Antuna Vakanovića 10, OIB: [osobni identifikacijski broj].

IV. Nalaže se tuženiku UP CENTRAL d.o.o. sa sjedištem u [adresa] Kostajnici, Ulica Vladimira Nadzora 1, OIB: [osobni identifikacijski broj] da isplati tužitelju IC iz [adresa] Kostajnice, Antuna Vakanovića 10, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 1.000,00 EUR na ime naknade imovinske štete, uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku od dana presuđenja do isplate po stopi određenoj člankom 29. stavkom 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22), i to po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena i to sve u roku od 8 dana.

V.Nalaže se tuženiku UP CENTRAL d.o.o. sa sjedištem u [adresa] Kostajnici, Ulica Vladimira Nadzora 1, OIB: [osobni identifikacijski broj] da isplati tužitelju IC iz [adresa] Kostajnice, Antuna Vakanovića 10, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 2.500,00 EUR na ime naknade neimovinske štete, uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku od dana podnošenja ove tužbe pa do isplate po stopi određenoj člankom 29. stavkom 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22), i to po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena i to sve u roku od 8 dana.“

II. Nalaže se tužitelju da plati tuženiku parnični trošak u iznosu od 812,50 EUR, u roku od 15 dana.

III. Odbija se tuženik s preostalim troškom u iznosu od 437,50 EUR kao neosnovanim.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog za donošenje privremene mjere koji glasi:

„1. Radi osiguranja nenovčane tražbine tužitelja-predlagatelja osiguranja, temeljem povrede žiga DJED, registriran kod Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo [adresa] pod brojem Z20230061, i to tražbine na činjenje koja se sastoji u prestanku korištenja naziva DJED u trgovačkom prometu od strane tuženika- protivnika osiguranja, a koji naziv je istovjetan žigu tužitelja- predlagatelja osiguranja, registriran kod Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo [adresa] pod brojem:

Z20230061, u odnosu usluge koje su istovjetne uslugama za koje je registriran predmetni žig tužitelja- predlagatelja osiguranja, te radi osiguranja tražbine na trpljenje koja se sastoji u zabrani tuženiku- protivniku osiguranja da u budućnosti poduzima takve ili druge radnje kojima čini povredu tužiteljevog- predlagateljevog žiga DJED, registriran kod Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo [adresa] pod brojem Z20230061, određuje se privremena mjera

I. Nalaže se tuženiku – protivniku osiguranja UP CENTRAL d.o.o. sa sjedištem u [adresa] Kostajnici, Ulica Vladimira Nadzora 1, OIB: [osobni identifikacijski broj] da prestane u trgovačkom prometu koristiti naziv DJED, koji je istovjetan tužiteljevom- predlagateljevom verbalnom žigu DJED, registriranom kod Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo [adresa] pod brojem Z20230061, u odnosu na usluge koje su istovjetne uslugama za koje je navedeni žig registriran, sve u roku od 8 dana.

II. Zabranjuje se tuženiku- protivniku osiguranja UP CENTRAL d.o.o. sa sjedištem u [adresa] Kostajnici, Ulica Vladimira Nadzora 1, OIB: [osobni identifikacijski broj] u budućnosti poduzimati takve ili druge radnje kojima se čini povreda tužiteljevog- predlagateljevog verbalnog žiga DJED, registriranom kod Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo [adresa] pod brojem Z20230061.

III. Ova privremena mjera ostaje na snazi do proteka roka od 15 od dana nastupanja pravomoćnosti odluke u parničnom postupku radi utvrđenja povrede prava žiga i naknade štete koji tužitelj- predlagatelj osiguranja vodi protiv tuženika- protivnika osiguranja pred naslovnom sudom.“

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj radi povrede žiga, navodi da je nositelj prava na verbalni žig „DJED“, za usluge iz razreda 43 prema Nicanskoj klasifikaciji proizvoda i usluga i to pružanje privremenog smještaja te pružanje hrane i pića, a koji žig je upisan u Registar žigova Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo [adresa] pod brojem Z20230061 i vrijedi od 23. siječnja 2023. do 23. siječnja 2033. na teritoriju Republike Hrvatske. Tužitelj pod registriranim žigom pruža uslugu privremenog smještaja temeljem rješenja Sisačko-Moslavačke županije, Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i ruralni razvoj od 28. rujna 2020. kojim mu je odobreno pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu na adresi [adresa] Kostajnica, Antuna Vakanovića 10, i to u nazivu objekta:

DJED, kategorije 4*, dok je prethodnim rješenjem od 18. prosinca 2017., isti taj objekt naziva DJED bio kategoriziran s 2*. Smatra da tuženik krši tužiteljeva prava koja proizlaze iz žiga s obzirom na to da bez ovlaštenja tužitelja, pod nazivom DJED posluje tuženikov restoran u Hrvatskoj Kostajnici u kojem pruža hranu i piće korisnicima (gostima) restorana, a što je ista usluga kao i usluga u odnosu na koje je zaštićen tužiteljev verbalni žig DJED. Tuženik pod nazivom DJED reklamira svoje poslovanje i nudi usluge pružanja hrane i pića. S obzirom na navedeno tuženik krši tužiteljeva prava iz Zakona o žigu u smislu čl. 11. st. 1. i 2. Zakona o žigu a tužitelj mu se obratio da nezakonito postupa i pozvao na uređenje odnosa a na što se tuženik oglušio. Tužitelj smatra da mu je svjesnim i namjernim postupanjem tuženika nastala imovinska šteta i to izmakla korist u vidu naknade za ustupanje prava na korištenje žiga DJED u iznosu od 100,00 EUR mjesečno koju bi tužitelj prema redovnom tijeku stvari ostvarivao da nije bilo tuženikovog nezakonitog postupanja a koji je iznos mjesečne naknade realan i odgovara stanju i potrebama tržišta te bi za taj iznos mjesečne naknade (minimalno) trećem dao pravo na korištenje njegova žiga. S obzirom da je tužitelj žig registrirao dana 23. siječnja 2023. do dana podnošenja tužbe dospjelo je deset mjesečnih naknada odnosno iznos od 1.000,00 EUR koji potražuje temeljem čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima. Tužitelj navodi da mu je nezakonitim korištenjem njegovog žiga od strane tuženika nastala i neimovinska šteta i to uslijed povrede prava osobnosti u smislu prava na ugled, prava na ime odnosno prava na isključivo korištenje žiga te prava na slobodu privređivanja. Smatra da kao nositelj žiga, ima pravo samostalno kreirati svoj poslovni ugled te žig koristiti na način koji smatra svrsishodan, što znači i ulaziti u poslovni odnos glede eventualnog dodjeljivanja prava korištenja (licence) za žig samo osobama s kojima je voljan surađivati. Tuženik protivno volji tužitelja koristi njegov žig za istu uslugu za koju je tužitelj registrirao žig. Slijedom svega navedenog tužitelj smatra da je iznos od 2.500,00 EUR primjeren okolnostima slučaja odnosno situaciji kada tuženik svjesno krši tužiteljeva prava koja proizlaze iz Zakona o žigu, čime pokazuje značajno nepoštivanje pravnih propisa Republike Hrvatske. Stoga točkom I. tužbenog zahtjeva traži utvrđenje povrede verbalnog žiga naziva DJED od strane tužitelja, u točki II. tužbenog zahtjeva traži prestanak korištenja naziva DJED od strane tuženika u trgovačkom prometu u odnosu usluge koje su istovjetne uslugama za koje je registriran predmetni tužiteljev žig, u točki III. tužbenog zahtjeva traži da se zabrani tuženiku da pod nazivom DJED ubuduće na tržištu obavlja uslugu pružanja hrane i pića te da poduzima bilo koju drugu radnju kojom čini povreda verbalnog žiga naziva DJED, u točki IV. tužbenog zahtjeva potražuje imovinsku štetu u iznosu od 1.000,00 EUR uvećano za zatezne kamate od presuđenja do isplate te u točki V. tužbenog zahtjeva potražuje neimovinsku štetu u iznosu od 2.500,00 EUR uvećano za zatezne kamate koje teku od presuđenja do isplate.

2. Tužitelj je uz tužbu podnio i prijedlog radi određivanja privremene mjere smatrajući da temeljem rješenja o registraciji žiga DJED te svim podnesenim materijalnim dokazima uz tužbu dokazao je da su ispunjeni uvjeti za određivanje privremene mjere iz članka 132. Zakona o žigu, a s obzirom na to da iz istih proizlazi da tuženik koristi žig DJED za pružanje iste usluge za koju je tužitelj zaštitio naziv DJED kao žig.

3. Kako tužitelj nije određeno naveo koju tražbinu predlaže osigurati privremenom mjerom to je pozvan na ispravak, te je podneskom od 15. prosinca 2023. ponovno podnio tužbu s ispravljenim prijedlogom za određivanje privremene mjere, s time daje točku V. tužbenog zahtjeva preinačio u pogledu tijeka zateznih kamata na ime potraživanja neimovinske štete koje sada potražuje od podnošenja tužbe dakle, od 15. prosinca 2023. Nadalje, tužitelj je ispravio i predložio određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine na činjenje koja se sastoji u prestanku korištenja naziva DJED u trgovačkom prometu od strane tuženika- protivnika osiguranja, a koji naziv je istovjetan žigu tužitelja- predlagatelja osiguranja registriranog kod Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo [adresa] pod brojem: Z20230061, u odnosu usluge koje su istovjetne uslugama za koje je registriran predmetni žig tužitelja- predlagatelja osiguranja, te radi osiguranja tražbine na trpljenje koja se sastoji u zabrani tuženiku- protivniku osiguranja da u budućnosti poduzima takve ili druge radnje kojima čini povredu tužiteljevog- predlagateljevog žiga DJED. Privremenom mjerom zatražio je da se naloži tuženiku– protivniku osiguranja da prestane u trgovačkom prometu koristiti naziv DJED u odnosu usluge koje su istovjetne uslugama za koje je registriran predmetni žig tužitelja i da mu se zabrani poduzimati u budućnosti takve ili druge radnje kojima se čini povreda tužiteljevog zaštićenog žiga.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu protivi se navodima tužitelja iz tužbe i osporava tužbeni zahtjev i mjeru u cijelosti, te ističe da ime i žig 'DJED' koristi više od 26 godina te ga nitko u istome nije smetao do podnošenja predmetne tužbe. Navedeni restoran pod nazivom 'Djed ' u vlasništvu je tuženika, nalazi se na brdu Djed, na adresi [adresa] te tuženik cijelo vrijeme posluje pod takvim nazivom i na toj adresi, klijenti iz Hrvatske Kostajnice, iz šire okolice te iz Hrvatske povezuju restoran 'Djed' sa istoimenim brdom i na koncu sa tuženikom. Pored restorana tuženik ima i Hotel. Tuženik je osnovan i registriran 1998. godine u sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu i to za pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane, pripremanje i usluživanje pićem i napicima i dr. te nesmetano posluje i djeluje od tada. Tuženik je, s druge strane registriran tek 2017. i odobreno mu je 2020. pružanje ugostiteljskih usluga pa tuženik osnovano sumnja da je tužitelj znajući da tuženikov restoran 'Djed', odlučio poslovati na tržištu pod nazivom Djed a kako bi mogao tražiti nerealnu i paušalnu naknadu štete onemogućiti tuženika da koristi naziv Djed a znajući d ima restoran i hotel. Nadalje, usluge i proizvodi koje tuženik pruža su u potpuno drugačijoj sferi od onih koje tužitelj pruža. Restoran 'Djed' pruža usluge hrane i pića, dok se tužitelj, prema navodima iz tužbe, bavi pružanjem privremenog smještaja u domaćinstvu te se uopće ne radi o istoj ugostiteljskoj kategorizaciji niti postoji ikakva povezanost između tužitelja i tuženika niti ikakva mogućnost zbunjenosti među potrošačima, stoga ne postoji ni povreda prava na žig koji neosnovano svojata tužitelj. Sam tužitelj dostavlja priloge iz kojih je vidljivo da tuženik godinama koristi naziv 'Djed' i godinama posluje upravo na brdu Djed, na adresi [adresa] te su navodi tužitelja o navodnim nezakonitim postupanjima tuženika u cijelosti netočni i nedokazani. Štoviše naziv „Djed“ je brend tuženika, a ne tužitelja te je tužitelj od trenutka korištenja naziva Djed vršio povredu tuženikova prava na ime i prava na žig. U odnosu na prethodnu mjeru, osporava ju kao neosnovanu, paušalnu i promašenu, nejasno je na temelju kojih osnova tužitelj traži donošenje takve mjere uzimajući u obzir da je tuženik godinama koristi naziv 'Djed' te ga u istome nitko nije smetao, tuženik nije oštetio tužitelja niti je takvo što razvidno iz tužbe pa nisu ispunjene pretpostavke iz članka 132. Zakona o žigu već tužitelj nezakonito pokušava zabraniti tuženiku korištenje njegova naziva koji je uredno koristio više od 25 godina te je uredno i registriran za poslovanje pod istim. Što se tiče potraživanja naknade neimovinske štete u iznosu od čak 100,00 EUR, smatra neosnovano i nerealno visoko te osporava da bi kod tužitelja došlo do povrede prava osobnosti i to navodno prava na ugled, prava na ime odnosno prava na isključivo korištenje žiga te prava na slobodu privređivanja zbog kojega bi potraživao daljnji iznos od čak 2.500,00 EUR koji iznos također osporava. Tuženik ističe prigovor zastare s obzirom na protek skoro 25 godina u kojima tuženik posluje pod istim imenom, te tužitelju navedeno nije moglo biti nepoznato. Napominje da oznaka 43 obuhvaća 462 različite djelatnosti, da je podnio zahtjev za zaštitu samo dvije i to za posao u domaćinstvu, dakle, ne radi se o istoj djelatnosti kao tuženik te tužitelj nije sve zaštitio pa stoga ne postoji pravna osnova za usvajanje tužbenog zahtjeva.

5. Tužitelj se podneskom od 7. svibnja 2024. očitovao na navode iz odgovora na tužbu na način da je ponovio navode i tužbe smatrajući da mu zakon kao nositelju zaštićenog žiga pruža zaštitu u odnosu na treće te da činjenica što je tuženik koristio žig prije nego je tužitelj ishodio registraciju žiga nije relevantno. Što se tiče navoda tuženika da se radi o njegovom brendu, navodi da je to nepoznat institut koji ne pruža zaštitu.

6. Podneskom od 22. studenog 2024. tuženik je dostavio rješenja DZIV-a iz kojih je razvidno da je tuženik tijekom ovog postupka, zaštitio dva figurativna žiga „Kostajničko brdo Djed restaurant“, za tri razreda i 60 djelatnosti.

7. Podneskom od 17. prosinca 2024. navodi da je tužitelj zaštitio verbalni žig „Djed“ a tuženik figurativne žigove „Kostajničko brdo Djed restaurant“, da se kod figurativnog žiga štiti žig u cjelini a ne pojedini verbalni elementi unutar njega pa nositelj figurativnog žiga ima isključivo pravo korištenja svog žiga kao cjeline, njegovog vizualnog identiteta te stoga tuženik i nadalje nije ovlašten koristiti naziv „Djed“ kao naziv pod kojim posluje restoran jer je takav naziv zaštićen verbalnim žigom tužitelja.

8. Podneskom od 21. prosinca 2024. tuženik je istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije jer se restoran zove Kostajničko brdo Djed jer se nalazi na brdu Djed, poznato i kao Kostajničko brdo Djed koje je ujedno u park-šuma.

9. Na pripremnom ročištu dana 20. siječnja 2025. tužitelj je ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva te predložene privremene mjere, a što se tiče zemljopisnog podrijetla na koje se pozvao tuženik navodi da ono označava proizvod i uslugu a ne lokaciju s koje se usluga pruža pa se u konkretnom slučaju ne može raditi o zemljopisnom podrijetlu u smislu Zakona o žigu. Osim toga, usluga bi trebala posjedovati određenu kvalitetu i svojstva karakteristična za upravo to zemljopisno područje, što u ovom slučaju nije ispunjeno. Tužitelj je osporio da tuženik koristi naziv restorana Djed više od 26 godina. Tuženik je ostao kod odgovora na tužbu i svih navoda te protivljenja određivanju privremene mjere.

10. Sud nije uzeo u obzir podnesak tuženika od 14. ožujka 2025. jer je dostavljen nakon zaključenja prethodnog postupka a u kojem je tuženik proširio svoje očitovanje u pogledu navoda iz odgovora na tužbu pozivajući se i dostavljajući nove dokaze vezano uz korištenje naziva Djed i geografske oznake a što je sve mogao istaknuti i dostaviti do zaključenja prethodnog postupa.

11. Predmet spora je neovlašteno korištenje naziva Djed za tuženikov restoran, čime se vrijeđa tužiteljev zaštićeni verbalni žig „DJED“, broj Z20230061, registriran za usluge iz razreda 43 i to za pružanje privremenog smještaja te pružanje hrane i pića, koji vrijedi od 23. siječnja 2023. do 23. siječnja 2033. na teritoriju Republike Hrvatske.

12. Tužitelj smatra da tuženik krši njegova prava kao nositelja žiga obzirom da bez njegovog ovlaštenja posluje odnosno pruža uslugu hrane i pića te reklamira svoje poslovanje u odnosu na restoran Djed u Hrvatskoj Kostajnici. Radi navedenog traži utvrđenje povrede žiga tužitelja i nalaganje tuženiku prestanka korištenja naziva Djed u trgovačkom prometu, zabrane da ubuduće obavlja uslugu pružanja hrane i pića povredom žiga tužitelja te potražuje imovinsku štetu u iznosu od 1.000,00 Eura i neimovinsku štetu u iznosu od 2.500,00 Eura.

13. Tužitelj je podnio i prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine na prestanak korištenja naziva DJED u trgovačkom prometu od strane tuženika, u smislu čl. 132. Zakona o žigu, a kojom traži da tuženik prestane u trgovačkom prometu koristiti naziv DJED, u odnosu na usluge koje su istovjetne uslugama za koje je žig registriran, kao i zabranu u budućnosti poduzimati takve ili druge radnje kojima se čini povreda tužiteljevog verbalnog žiga DJED, registriranog kod Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo [adresa] pod brojem Z20230061.

14. Čl. 11. st. 1. Zakona o žigu (Narodne novine broj 14/19) propisano je da registracija žiga nositelju žiga daje isključiva prava koja proizlaze iz njega. Sukladno stavku 2. istoga članka nositelj registriranog žiga ima pravo zahtijevati da se svim trećim stranama koje nemaju njegovu suglasnost spriječi uporaba u trgovačkom prometu, u vezi s proizvodima ili uslugama, bilo kojeg znaka koji vrijeđa pravo žiga tako da je:

- znak istovjetan sa žigom i rabi se u odnosu na proizvode ili usluge koji su istovjetni s onima za koje je žig registriran.

- znak istovjetan sa žigom ili sličan žigu te se rabi u odnosu na proizvode ili usluge koji su istovjetni ili slični proizvodima ili uslugama za koje je žig registriran, ako postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu u Republici Hrvatskoj; vjerojatnost dovođenja u zabludu uključuje vjerojatnost dovođenja u vezu toga znaka i žiga

- znak istovjetan sa žigom ili sličan žigu, neovisno o tome jesu li proizvodi ili usluge za koje se žig rabi istovjetni, slični, ili nisu slični, onima za koje je registriran žig te ako taj žig ima ugled u Republici Hrvatskoj i uporaba toga znaka bez opravdanog razloga nepošteno iskorištava razlikovni karakter ili ugled takvog žiga ili im šteti.

Sukladno stavku 3. istog članka nositelj registriranog žiga ima pravo zahtijevati da se spriječi i sljedeće:

1. isticanje znaka na proizvodima ili na njihovim pakiranjima

2. nuđenje proizvoda ili njihovo stavljanje na tržište ili skladištenje u te svrhe pod tim znakom, ili nuđenje ili pružanje usluga pod tim znakom

3. uvoz ili izvoz proizvoda pod tim znakom

4. uporaba znaka kao trgovačkog naziva ili naziva trgovačkog društva ili dijela trgovačkog naziva odnosno dijela naziva trgovačkog društva

5. uporaba toga znaka na poslovnim dokumentima i u oglašavanju

6. uporaba takvog znaka u komparativnom oglašavanju na način koji je protivan propisima Europske unije ili propisima Republike Hrvatske o zavaravajućem i komparativnom oglašavanju.

14. Čl. 16. Zakona o žigu propisano je da žig ne daje nositelju pravo zahtijevati da se trećoj strani u trgovačkom prometu zabrani uporaba:

1. imena ili adrese treće strane, ako je ta treća strana fizička osoba

2. znakova ili podataka koji nisu razlikovni ili koji se odnose na vrstu, kakvoću, količinu, namjenu, vrijednost, zemljopisno podrijetlo, vrijeme proizvodnje proizvoda ili pružanja usluge ili druge karakteristike proizvoda ili usluga 3. žiga u svrhu prepoznavanja ili upućivanja na proizvode ili usluge kao one koji pripadaju nositelju toga žiga, osobito ako je uporaba žiga nužna za označivanje predviđene namjene proizvoda ili usluge, te osobito ako je riječ o dodatnim ili rezervnim dijelovima.

Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se samo kada treća strana rabi žig u skladu s dobrom poslovnom praksom u industriji i trgovini (st. 2). Žig ne daje nositelju žiga pravo zahtijevati da se trećoj strani zabrani u trgovačkom prometu korištenje ranijim pravom koje se odnosi samo na određeni lokalitet, ako je to pravo priznato prema pravnim propisima Republike Hrvatske i ono se izvršava u granicama područja na kojem je priznato (st. 3).

15. Čl. 132. Zakona o žigu propisano je da na zahtjev nositelja žiga koji učini vjerojatnim da mu je žig povrijeđen ili da prijeti opasnost od povrede žiga, sud može odrediti bilo koju privremenu mjeru koja je usmjerena na prestanak ili sprječavanje povrede među ostalim:

- naložiti protivniku osiguranja da prestane odnosno odustane od radnji kojima se povređuje žig; ovaj nalog sud može izreći i protiv posrednika čije usluge koriste treće osobe da bi povrijedile žig

- odrediti oduzimanje ili predaju robe za koju se sumnja da je protupravno obilježena žigom kako bi se spriječilo njezino stavljanje u promet ili njezin promet na tržištu.

16. Uvidom u rješenje DZIV-a od 31. srpnja 2023. (list 7-8 spisa) razvidno je da je tužitelj zaštitio verbalni žig „DJED“, za usluge iz razreda 43 prema Nicanskoj klasifikaciji proizvoda i usluga i to pružanje privremenog smještaja te pružanje hrane i pića, a koji žig je upisan u Registar žigova Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo [adresa] pod brojem Z20230061 i vrijedi od 23. siječnja 2023. do 23. siječnja 2033. na teritoriju Republike Hrvatske.

17. U tijeku postupka rješenjima DZIV-a od 20. lipnja 204. (list 65-73 spisa) tuženik je zaštitio dva figurativna žiga „Kostajničko brdo Djed restaurant“, pod brojem Z20230930 i Z20230931 za razrede 39, 40 i 43.

18. Uvidom u sudski registar sud je utvrdio da je tuženik osnovan odnosno upisan u sudski registar dana 5. siječnja 1998., da je osnovan od strane Hrvatskog fonda za privatizaciju, grada Hrvatska Kostajnica i OC, s time da je tužitelj bio predsjednik nadzornog odbora 2001. i 2002 (list 40- 45 spisa).

19. Tužitelju je rješenjem Sisačko-Moslavačke županije, Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i ruralni razvoj od 18. prosinca 2017. za studio apartman „Djed“ odobreno pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu na adresi [adresa] Kostajnica, Antuna Vakanovića 10, kategorije dvije zvjezdice a rješenjem od 18. prosinca 2017., isti taj objekt kategoriziran je sa četiri zvjezdice (list 9-12 spisa).

20. Iz iskaza osnivača tuženika OC proizlazi da je kupio od Grada Hrvatska Kostajnica prije 17 ili 18 godina hotel Central i restoran Djed koji se nalazi na brdu Djed i nazvan je po po brdu Djed u Hrvatskoj Kostajnici a restoran je postojao i prije njegove kupnje i bio je istog naziva. Iskazao je da je puni naziv restorana „Kostajničko brdo Djed“.

21. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je 2023. zaštitio naziv Djed kao žig budući da se obiteljski odlučio baviti turizmom, da se kuća s imanjem tužitelja nalazi na istoimenom brdu Djed, da su otvorili apartman a u fazi su otvaranja malog hotela i zato su se odlučili na zaštitu imena Djed jer je to brend po kojem su poznati i po kojem ih turisti prepoznaju. Iskazao je da je rođen u [adresa] Kostajnici i da ima saznanja da tužitelj ima restoran Djed ali da ne zna od kada budući da su u prošlosti na tom mjestu bili restorani različitog naziva, pa je tako na mjestu restorana Djed bio planinarski dom Davorin Trstenjak od 1936. ali nije znao do kada, niti je znao kao bivši gradonačelnik grada Hrvatska Kostajnica u razdoblju od 1997. do početka 2005. kada je Grad Hrvatska Kostajnica kao osnivač tuženika preuzeo hotel Central i restoran Djed.

22. Slijedom navedenog sud je zaključio da se restoran tuženika naziva Djed odnosno punog naziva Kostajničko brdo Djed koristilo prije nego je tužitelj registrirao predmetni verbalni žig Djed, da se restoran tuženika nalazi upravo na brdu Djed i po tome je i restoran tuženika i dobio ime. Restoran Djed uostalom ima adresu [adresa], Hrvatska Kostajnica a što dodatno upućuje da se radi o lokaciji- brdu Djed, po kojem je tuženikov restoran i dobio ime.

23. Konkretno radi se o ograničenju učinka žiga u smislu čl. 16. Zakona o žigu, na način da tužitelj kao nositelj verbalnog žiga ne može zahtijevati od tuženika zabranu uporabe naziva restoran Djed u trgovačkom prometu jer ono označava zemljopisno podrijetlo odnosno lokalitet na kojem se nalazi. Tuženik koji se koristi imenom restorana Djed ima ranije pravo koje se odnosi samo na određeni lokalitet, na brdo Djed u Hrvatskoj Kostajnici i to pravo izvršava u granicama područja pa stoga tužitelj nema pravo zahtijevati zabranu korištenja tuženiku naziva Djed u trgovačkom prometu.

24. Stoga nema povrede žiga tužitelja jer se radi o slučaju ograničenja učinka žiga, pa je sud odbio u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja usmjeren na utvrđenje povrede žiga tužitelja, zabranu korištenja naziva Djed u trgovačkom prometu i obavljanja usluge pružanja hrane i pića od strane tuženika, kao i potraživanja imovinske i neimovinske štete, sve kako je odlučeno u točki I. izreke presude.

25. Napominje sa da činjenica da je tuženik u tijeku postupka zaštitio kao figurativne žigove „Kostajničko brdo Djed restaurant“, nije od utjecaja obzirom na naprijed navedena utvrđenja suda, a u slučaju kada bi bilo dvojbe a što konkretno nije, tada bi sud ocjenjivao da li je došlo do povrede u odnosu na nositelja kasnijeg žiga i nositelja ranijeg nositelja žiga u smislu čl. 18. Zakona o žigu.

26. Što se tiče predložene privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine na prestanak korištenja naziva Djed u trgovačkom prometu od strane tuženika, ovaj je sud ocijenio da tužitelj u tijeku postupka nije dokazao u stupnju vjerojatnosti da mu je žig povrijeđen odnosno da prijeti opasnost od povrede žiga u smislu čl. 132. Zakona o žigu, budući da je već uz tužbu dostavio dokaz da se radi o restoranu tuženika naziva Djed odnosno punog naziva Kostajničko brdo Djed, na adresi [adresa], Hrvatska Kostajnica, što je već upućivalo da se radi lokalitetu a tuženik je upravo to i tvrdio u odgovoru na tužbu i naglasio da se taj naziv restorana koristi više od 26 godina.

27. Slijedom navedenog sud je odbio i prijedlog za donošenje privremene mjere jer nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 132. Zakona o žigu te je odlučeno kao u izreci rješenja.

28. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1., 155. i čl. 164. ZPP-a. Tuženiku koji je uspio u sporu trošak je odmjeren u skladu sa važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad ("Narodne novine" br. 138/23 – dalje: Tarifa), a uzimajući u obzir naznačenu vrijednost predmeta spora od 3.500,00 EUR, i to za zastupanje na ročištima dana 20. siječnja 2025. i 28. ožujka 2025. u iznosu od po 200,00 EUR (Tbr. 9/1 Tarife), sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8/1 Tarife), sastava podneska od 21. studenog 2024. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr.8/4 Tarife), što sve uvećano za PDV iznosi 812,50 EUR.

29. Tuženiku nije priznat trošak sastava podneska od 14. ožujka 2025. u iznosu od 200,00 EUR uvećano za PDV jer je podnesen nakon zaključenja prethodnog postupka i sud ga nije uzeo u obzir iz razloga koji su prethodno izneseni, kao niti preko priznatog troška sastava podneska od 21. studenog 2024. u iznosu od 50,00 EUR.

30. Stoga je o troškovima odlučeno kao u točki II. i III. izreke presude.

31. Odluka o zatraženom trošku sudske pristojbe na odgovor na tužbu nije donesena jer tuženik istu nije niti platio a o tome će sud odlučiti po pravomoćnom okončanju ovog spora ovisno o uspjehu u sporu.

U Zagrebu, 24. travnja 2025.

Sudac:

Sanda Jeromela

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dostave pisanog otpravka presude odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu. Žalba se podnosi ovom sudu a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

1. Tužitelju po odvj. uz rješenje o sudskoj pristojbi na presudu u iznosu od 81,45 EUR i na privremenu mjeru u iznosu od 40,73 EUR

2. Tuženiku po odvj.