REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Ovrv-6748/2019

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivani Galić, kao sucu pojedincu, po prijedlogu sudskog savjetnika Emilia Mrvice, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 02958272670, protiv ovršenika IZO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, 24. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

I Ukida se rješenje o ovrsi javnog bilježnika Maje Peris poslovni broj Ovrv-506/2019 od 17. lipnja 2019.

II Odbacuje se prijedlog za ovrhu od 14. lipnja 2019. podnesen javnom bilježniku Maji Peris iz Zagreba.

Obrazloženje

1. Ovrhovoditelj je javnom bilježniku Maji Peris iz Zagreba podnio prijedlog za ovrhu temeljem vjerodostojne isprave 14. lipnja 2019. te je doneseno rješenje o ovrsi poslovni broj Ovrv-506/2019 od 17. lipnja 2019.

2. Javni bilježnik je proslijedio spis predmeta ovom sudu na daljnje postupanje s obzirom da je uvidom u evidenciju Ministarstva unutarnjih poslova utvrdio kako ovršenik nema prijavljeno prebivalište u [adresa].

3. Uvidom u Jedinstveni registar osoba Republike Hrvatske sud je utvrdio kako ovršenik u vrijeme podnošenja ovršnog prijedloga nije imao prijavljeno prebivalište na području [adresa].

4. Člankom 38. Ovršnog zakona (Narodne novine broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17; dalje: OZ) određeno je da je mjesna nadležnost određena tim zakonom isključiva, iz čega proizlazi da su pravila o mjesnoj nenadležnosti u ovršnom postupku ujedno i pravila o isključivoj međunarodnoj nadležnosti u istom.

5. Nadalje, člankom 278. OZ propisano je da je za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave nadležan javni bilježnik, dok je člankom 279. stavkom 1. OZ u trenutku podnošenja prijedloga bilo propisano da je mjesno nadležan javni bilježnik čije se sjedište nalazi u jedinici područne (regionalne) samouprave prebivališta ili sjedišta ovršenika.

6. Člankom 16. stavkom 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP), a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a, propisano je da će se sud, kada se u tijeku postupka utvrdi da za rješavanje spora nije nadležan sud u Republici Hrvatskoj, po službenoj dužnosti proglasiti nenadležnim, ukinuti provedene radnje i odbaciti tužbu, osim u slučajevima kada nadležnost suda u Republici Hrvatskoj ovisi o pristanku tuženika, a tuženik je dao svoj pristanak.

7. Odredbom čl. 20. st. 1. Zakona o sudovima (Narodne novine br. 28/13, 33/15, 82/15, 82/16 i 67/18; dalje: ZS) propisano da Vrhovni sud Republike Hrvatske osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnog u njegovoj primjeni, dok je čl. 27. st. 3. ZS-a propisano kako će Vrhovni sud radi razmatranja spornih pravnih pitanja koja se odnose na drugostupanjsko sudovanje, u svrhu ujednačavanja sudske prakse, svakih šest mjeseci, a po potrebi i češće, organizirati zajednički sastanak s predsjednicima sudskih odjela svih županijskih sudova te da će zaključke sa tih sastanaka objaviti na internetskoj stranici. Upravo je na zajedničkom sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 29. ožujka 2018. godine, broj Su IV-148/2018, prihvaćeno pravno shvaćanje po prema kojem javni bilježnici nisu nadležni za donošenje rješenja o ovrsi ako ovršenici nemaju prebivalište na području [adresa]. Na istom sastanku zauzet je i stav da pitanje nadležnosti može biti predmet sudskog preispitivanja nakon što javni bilježnik donese rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave.

8. Jednak stav zauzet je i na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 27. studenog 2019. godine, broj Su-IV-245/2019-3, gdje je utvrđeno da je sud ovlašten, na temelju čl. 16. st. 3. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a po službenoj dužnosti, tj. bez da je protiv rješenja o ovrsi podnesen prigovor, ukinuti rješenje o ovrsi javnog bilježnika i odbaciti prijedlog za ovrhu u slučaju kada je rješenje o ovrsi doneseno protiv ovršenika koji u vrijeme pokretanja ovršnog postupka u izvansudskoj ovrsi nije imao prebivalište niti boravište na području [adresa].

9. U takvoj situaciji, ovrhovoditelj svoje pravo protiv osobe bez prijavljenog prebivališta u [adresa] može ostvarivati sukladno odredbama čl. 58. i 446.

ZPP-a, u postupku izdavanja platnog naloga.

10. S obzirom da ovršenik u vrijeme podnošenja ovršnog prijedloga nije imao prebivalište na području [adresa], a nadležnost javnog bilježnika prilikom odlučivanja o prijedlogu za ovrhu ovisi upravo o aktivnom prebivalištu ovršenika na području [adresa], sud je utvrdio da ne postoji nadležnost javnog bilježnika u ovoj pravnoj stvari te je odlučio kao u izreci.

Zagreb, 24. travnja 2025.

Sudac:

Ivana Galić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od osam (8) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

Nacrt odluke izradio sudski savjetnik: Emilio Mrvica

DNA:

1. Ovrhovoditelju

2. Spis