REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI
Ulica Hrvatske bratske zajednice broj 1
Poslovni broj: Kž-107/2025-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivane Dubravke Kovačević kao predsjednice vijeća, te Gordane Paljevec i Ivane Bilušić kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Jelene Busija, u kaznenom predmetu protiv optuženika OD, zbog kaznenog djela iz članka 118. stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12; 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 i 114/23 – dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi optuženika protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 16. listopada 2024. broj K-1632/2024, u javnoj sjednici održanoj 24. travnja 2025., u odsutnosti državnog odvjetnika, optuženika i braniteljice Lane Marincel, odvjetnice iz Zagreba,
p r e s u d i o j e
Žalba optuženika OD odbija se kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinski kazneni sud u Zagrebu je proglasio krivim optuženika JD zbog počinjenja kaznenog djela teške tjelesne ozljede iz članka 118. stavka 1. KZ/11, činjenično i pravno pobliže opisanog u izreci presude. Na temelju članka 118. stavka 1. KZ/11 optuženi FD je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci.
2. Na temelju članka 148. stavka 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 - dalje: ZKP/08) optuženik je u cijelosti oslobođen dužnosti plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točaka 1. do 6. ZKP/08.
3. Pravodobnu žalbu je podnio optuženik po braniteljici Lani Marincel, odvjetnici iz Zagreba, zbog odluke o kazni, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i optuženika osudi na blažu kaznu.
4. Odgovor na žalbu nije podnesen.
5. Spis predmeta je dostavljen na temelju članka 474. stavka 1. ZKP/08 Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici.
6. Žalba optuženika nije osnovana.
7. Sukladno zahtjevu istaknutom u žalbi, uz državnog odvjetnika su na sjednicu pozvani i optuženik te braniteljica optuženika. Na sjednicu nisu pristupile pozvane osobe, s time da je pismenim podneskom braniteljica optuženika opravdala izostanak zbog ranije određene rasprave.
8. Žalitelj smatra da je prvostupanjski sud precijenio značaj otegotnih okolnosti, a podcijenio značaj olakotnih okolnosti. Tako se ne osporava da je optuženik ranije osuđivan kao mlađi punoljetnik za kaznena djela protiv imovine, a da osuda za kazneno djelo tjelesne ozljede datira iz 2016. te se nakon toga nije javljao kao počinitelj kaznenih djela. Također, smatra da se nije u dovoljnoj mjeri cijenilo da mu je oštećeni rekao da je nakaza što ga je pogodilo jer je 2012 stradao u eksploziji kuće i uslijed požara ima vidljive ozljede po rukama i na tijelu dok su mu dva bliska prijatelja smrtno stradala. Također, nakon posljednje osude živi sukladno opće prihvaćenim društvenim normama, postao je otac i brine o svom ocu. Smatra da mu se mogao izreći rad za opće dobro jer bi odlaskom na izdržavanje kazne zatvora nastale teške posljedice vezano za skrb oko oca i uzdržavanja djeteta.
9. Protivno prigovorima žalitelja, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio i vrednovao sve odlučne činjenice o kojima ovisi izbor vrste i mjere kazne. Nadalje, prvostupanjski sud imao u vidu da odluka o kazni mora izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela. Određujući vrstu i mjeru kazne koju će primijeniti, sud mora uvijek uzeti u obzir okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja kaznenog djela, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, jačinu ugrožavanja ili povrede kaznenim djelom zaštićenog dobra, okolnosti u kojima je kazneno djelo počinjeno, okolnosti u kojima je počinitelj živio prije počinjenja kaznenog djela i usklađenost njegovog ponašanja sa zakonima, okolnosti u kojima živi i njegovo ponašanje nakon počinjenja kaznenog djela, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju konkretnog kaznenog djela.
9.1. Tako je prvostupanjski sud pravilno olakotnim cijenio priznanje počinjenja kaznenog djela čime je optuženik skratio trajanje kaznenog postupka, izraženo kajanje i žaljenje, korektno držanje pred sudom i da je otac jednog maloljetnog djeteta koje uzdržava, da brine o ocu, kao što se olakotnim cijenila i teška situacija kad je nastradao u požaru. S druge strane je pravilno prvostupanjski sud cijenio da je optuženik u razdoblju od 2013. do 2018. u šest navrata osuđivan i to za kaznena djela utaje, teške krađe u pokušaju i teške krađe u stjecaju s kaznenim djelom uništenja i oštećenja tuđe stvari te su mu izricane uvjetne osude, a za kazneno djelo tjelesne ozljede je osuđen na novčanu kaznu, koja je presuda pravomoćna 2018. Osim toga je optuženik i prekršajno kažnjavan zbog prekršaj iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. I po ocjeni drugostupanjskog suda, nakon što je pravomoćno osuđen za tjelesnu ozljedu, ponašanje optuženika je progrediralo i sada je osuđen zbog kaznenog djela teške tjelesne ozljede. Očito da do sada izricane kaznene sankcije nisu polučile svrhu, slijedom čega je pravilno prvostupanjski sud po vrsti i mjeri odredio kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci. Pritom se ukazuje žalitelju da teške okolnosti u kojima je optuženik ozlijeđen ne opravdavaju činjenje kaznenog djela s elementima nasilja. Imajući u vidu sve gore navedeno, i po ocjeni drugostupanjskog suda, u konkretnom slučaju će se izrečenom kaznom zatvora ostvariti zakonom propisana svrha kažnjavanja kako specijalna, tako i generalna. Stoga se neosnovano traži blaže kažnjavanje optuženika.
10. Ispitujući pobijanu presudu na temelju članka 476. stavka 1. ZKP/08 drugostupanjski sud nije utvrdio da bi bila počinjena koja bitna povreda odredaba kaznenog postupka niti je na štetu optuženika povrijeđen kazneni zakon, na koje povrede se pazi po službenoj dužnosti.
11. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci na temelju članka 482. ZKP/08.
U Velikoj Gorici 24. travnja 2025.
Predsjednica vijeća
Ivana Dubravka Kovačević
