Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-342/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Verice Kos predsjednice vijeća, Gorana Škugora suca izvjestitelja i člana vijeća i Vesne Gašparuš - Horvat članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužiteljice GU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tužitelja ZU, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. tužitelja TU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnicima Emiru Kulenoviću i Almi Kulenović, odvjetnicima u Puli, protiv tuženika BU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Marini Konrad, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Rački i Kolege d.o.o. Zagreb, radi uznemiravanja, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Puli - Pola Stalna služba u Rovinju - Rovigno poslovni broj P-830/2023-21 od 5. prosinca 2023., u sjednici vijeća održanoj 24. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Puli - Pola Stalna služba u Rovinju - Rovigno poslovni broj P-830/2023-21 od 5. prosinca 2023. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.

III. Naređuje se nova glavna rasprava održati pred drugim sucem pojedincem.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

"I. Nalaže se tuženiku da uspostavi prijašnje stanje na nekretnini tužitelja upisanoj kao k. č. br. [katastarska čestica], vrt, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], na način da u cijelosti ukloni montažni objekt s navedene nekretnine tužitelja i to onaj dio objekta označen žuto na Skici spornog objekta sa obračunom površine – dio Milke Kosanović, dipl. ing. geod., od 10. lipnja 2020. širine 0,83 m sa sjeverne strane, širine 1,90 m s južne strane, dužine 5,50 m sa zapadne strane, površine najmanje 7 m², i to s dijela nekretnine tužitelja koji se nalazi zapadno od međe između nekretnine tužitelja i nekretnine tuženika upisane kao k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koja međa ide istočnom stranom suhozida između toč. A. - C. i toč. D. - B. te pravcem između toč. C. - D. kako je to naznačeno u skici izmjere od 8. svibnja 2019. gdje su navedene točke naznačene, a isto označeno crvenom bojom na licu mjesta po vještaku Eduardu Klimanu, dipl. ing. geod., zatim da obnovi srušeni dio suhozida u istoj visini i širini u kojoj je izgrađen okolni neoštećeni dio suhozida te da preda taj dio nekretnine tužitelja slobodan od osoba i stvari natrag u posjed tužitelja, u roku od 15 dana, a u suprotnom će tužitelji sve gore navedeno učiniti o trošku tuženika.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljima naknadi troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 1.800,00 eura/13.562,10 kuna, sa zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku počev od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana."

2. Navedenu prvostupanjsku presudu žalbom pobija tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi u bitnome ističe kako je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) smatrajući da se ista zbog toga ne može ispitati. Nadalje, sadržajno ističe i počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP jer mu nije dostavljen podnesak tužitelja od 5. rujna 2023. Tvrdi kako nisu izvedeni svi dokazi predloženi po strankama u ovome postupku, a posebice nije izvršen uvid u spis R1-167/2020 (što su predložile obje parnične stranke), nije cijenio navode tuženika kako su tvrdnje tužitelja o uznemiravanju njihova vlasništva neosnovane jer izvedeni radovi nisu protupravni, kao i dokaze da je tuženik vlasnik spornog dijela zemljišta u granicama kako je isto upisano u katastru i zemljišnim knjigama od 1988., da tužitelji nisu posjednici te time nisu aktivno legitimirani na podnošenje tužbe koju su podnijeli, kao i da između istih stranaka pred Općinskim sudom u Puli teče parnica koju je tuženik pokrenuo nakon postupka uređenja međe u zakonskom roku od 6 mjeseci radi utvrđenja prava vlasništva. Predlaže preinačiti presudu u smislu žalbenih navoda uz naknadu parničnog troška, podredno ukinuti presudu, vratiti spis prvostupanjskom sudu na ponovni postupak pred drugim sucem. Potražuje naknadu troška sastava žalbe od 418,68 eur.

3. Tužitelji u odgovoru na žalbu osporavaju žalbene navode kao neosnovane i predlaže potvrditi pobijanu presudu.

4. Žalba je osnovana.

5. Iz stanja spisa proizlazi kako je prvostupanjski sud prvostupanjskom presudom odlučio o tužbenom zahtjevu koji su tužitelji preinačili podneskom od 5. rujna 2023., a koji podnesak prvostupanjski sud nije dostavio tuženiku, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP, na što osnovano ukazuje tuženik u svojoj žalbi.

6. Nadalje, ispitujući pobijanu presudu suda prvog stupnja kao i postupak koji je prethodio donošenju iste, ovaj drugostupanjski sud utvrđuje kako se pobijana presuda ne može ispitati jer u istoj nisu navedeni razlozi o svim odlučnim činjenicama, dok su navedeni razlozi nejasni i proturječni, izreka presude je nerazumljiva i proturječna sadržaju isprava i zapisnika danih u postupku, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP.

6.1. Izrekom presude prvostupanjski sud naložio je tuženiku da u cijelosti ukloni montažni objekt, da bi potom naložio uklanjanje dijela objekta opisujući isti prema nalazu geodetskog vještaka Milke Kosanović koje vještačenje je izvedeno u ovome postupku i pozivajući se na oznake „crvenom bojom na licu mjesta po vještaku Eduardu Klimanu“ koje vještačenje nije izvedeno u ovome postupku. Nejasno je na temelju kojih razloga prvostupanjski sud prihvaća ovako postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja, kada niti sam ne navodi da bi u dokaznom postupku kao dokaz cijenio bilo kakav nalaz vještaka geodete Eduarda Klimana i gdje bi taj dokaz bio izveden. Izreka pobijane presude u navedenom dijelu osim što je proturječna i nerazumljiva je i neovršiva, jer nije jasno određen opseg eventualne obveze tuženika.

6.2. Obrazloženje prvostupanjskog suda ne sadrži jasne i neproturječne razloge zbog kojih prvostupanjski sud nalazi osnovanim tužbeni zahtjev 1. - 3. tužitelja o kojem je odlučilo pod točkom I. izreke, kako u pogledu utvrđenja pretpostavki za pružanje tražene zaštite od uznemiravanja u smislu odredbe čl. 167. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZVDSP) kao i ocjenu prigovora kojima tuženik iznosi razloge kojima negira ili ukida zahtjev 1. - 3. tužitelja u smislu odredaba čl. 162. i 163. ZVDSP, odnosno prigovora kojima ističu da uznemiravanja nema, da ono nije neosnovano odnosno da je dopušteno.

6.3. Pri tome prvostupanjski sud cijeneći činjenicu „da je u vanparničnom postupku pravomoćno uređena međa između susjednih čestica na osnovu koje odluke je na licu mjesta sud uredio među upravo po postojećem suhozidu“, utvrđuje kako je time za ovu pravnu stvar riješeno pitanje dosezanja vlasništva tužitelja glede njihove k. č. br. [katastarska čestica]. Pri tome prvostupanjski sud u cijelosti zanemaruje činjenicu da u postupku uređenje međe nije utvrđivano vlasništvo spornog dijela nekretnine te da je tuženik nakon pravomoćnosti tog rješenja pokrenuo postupak protiv 1. - 3. tužitelja u ovome postupku kao tuženika pred Općinskim sudom u Puli radi utvrđenja prava vlasništva na spornom dijelu nekretnine upisane kao k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a što predstavlja prethodno pitanje za odluku o tužbenom zahtjevu tužitelja u ovoj pravnoj stvari u smislu odredbe čl. 12. st.1. ZPP, s obzirom na sadržaj prigovora kojima tuženik iznosi razloge kojima negira ili ukida zahtjev 1. - 3. tužitelja u smislu odredaba čl. 162. i 163. ZVDSP.

7. Slijedom svega navedenog, a temeljem odredbe čl. 369. st. 1. ZPP, valjalo je ukinuti prvostupanjsku presudu u cijelosti te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari valjalo je ukinuti i odluku o trošku.

8. U ponovnom postupku sud prvog stupnja otkloniti će počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka koje su utvrđene ovom drugostupanjskom odlukom nakon čega će biti u mogućnosti donijeti novu i na zakonu utemeljenu odluku u kojoj će jasno navesti koje je odlučne činjenice utvrdio radi ocjene utvrđenja postojanja ispunjenja zakonskih pretpostavki za pružanje zaštite od uznemiravanja u smislu odredbe čl. 167. st. 1. i 2. ZVDSP, kao i cijeniti sve razloge zbog kojih tuženik negira ili ukida zahtjev 1. - 3. tužitelja. Pri tome će prvostupanjski sud imati u vidu da se među istim strankama vodi parnični postupak u kojem tužitelj (tuženik u ovome postupku) utvrđuje svoje vlasništvo na spornom dijelu zemljišta, slijedom čega će odlučiti da li postoje pretpostavke za prekidom postupka u smislu odredbe čl. 213. st. 1. toč. 1. ZPP, nakon što prvostupanjski sud postupi po ovoj uputi biti će u mogućnosti donijeti novu i na zakonu utemeljenu odluku u ovome postupku.

9. Temeljem odredbe čl. 166. st. 3. ZPP odlučeno je da će se o trošku žalbenog postupka odlučiti u konačnoj odluci.

10. Temeljem odredbe čl. 371. ZPP naređeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sucem pojedincem.

U Velikoj Gorici 24. travnja 2024.

Predsjednica vijeća

Verica Kos