REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD

Tome Skalice 2

35000 SLAVONSKI BROD

Poslovni broj: Gž-311/2025-2.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Ireni Dikanović-Terzić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ĐU, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćnici Sanji Matić Majkovica, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika PU, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćniku Dušku Markoviću, odvjetniku u Zagrebu, radi smetanja posjeda, rješavajući žalbu tuženika protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zgrebu od 12. prosinca 2024., poslovni broj: Psp-21/2022-57., 24. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika ŽU kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zgrebu od 12. prosinca 2024., poslovni broj: Psp- 21/2022-57.

II. Odbija se tužiteljica ĐU sa zahtjevom za nadoknadu troška odgovora na žalbu, a tuženik PU sa zahtjevom za nadoknadu troška žalbe.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

"I. Utvrđuje se da je tuženik PU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] smetao tužiteljicu IU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu prava stvarne služnosti puta na nekretninama tuženika kao poslužnim nekretninama označenim kao ŠUMA GRADIŠĆE koja se nalazi na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 42 čhv upisano u zk. uložak [broj ZK uloška] Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb, pri Općinskom građanskom sudu u Zagrebu u površini 34m2 te ORANICA KOD MLINA U MRZLOM POLJU koja se nalazi na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 230 čhv, upisano u zk. uložak [broj ZK uloška] Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb, pri Općinskom građanskom sudu u Zagrebu u površini 57 m2 obje u katastru označene kao katastarska čestica [katastarska čestica] Mrzlo polje LIVADA površine 6900 m2 k. o. [katastarska općina] upisano pri Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove, na način da je postavio ogradu duž gore naznačenih nekretnina te iste predmetnom ogradom ogradio i zatvorio metalnim vratima koja je zaključao te na taj način onemogućio tužiteljici prolaz i provoz preko navedenih nekretnina do svoje kuće koja se nalazi na nekretnini označenoj kao KUĆA BR. 105 I DVORIŠTE U REMETAMA izgrađene na kat. čest 2666 k. o. [katastarska općina] površine 122 čhv upisano u zk. uložak [broj ZK uloška] pri Zemljišnoknjižnom odjelu Zagreb, Općinskog građanskog suda u Zagrebu odnosno u katastru označene kao katastarske čestice [katastarska čestica] JAZBINA ukupne površine 755 m2, KUĆA BR. 151/A, ZGR., [adresa] površine 65 m2, DVORIŠTE površine 690 m2 k. o. [katastarska općina] upisano pri Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove.

II. Nalaže se tuženiku PU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da uspostavi ranije posjedovno stanje na način da o svom trošku ukloni postavljena metalna vrata, a koja su na skici lica mjesta i kopiji katastarskog plana za zemljišnu knjigu, a koji je sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka i prikazan je spojnicom točaka E-F, i koja metalna vrata se nalaze unutar granica katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno prema evidenciji zemljišne knjige unutar granica zemljišnoknjižne čestice 2676/3 k. o. [katastarska općina] kao i da omogući tužiteljici prolaz i provoz preko nekretnina tuženika označenim kao ŠUMA GRADIŠĆE koja se nalazi na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 42 čhv upisano u zk. uložak [broj ZK uloška] Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb, pri Općinskom građanskom sudu u Zagrebu u površini 34m2 te nekretnine ORANICA KOD MLINA U MRZLOM POLJU koja se nalazi na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 230 čhv, upisano u zk. uložak [broj ZK uloška] Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb, pri Općinskom građanskom sudu u Zagrebu u površini 57 m2 obje u katastru označene kao katastarska čestica [katastarska čestica] Mrzlo polje LIVADA površine 6900 m2 k. o. [katastarska općina] upisano pri Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove, na način da je postavio ogradu duž gore naznačenih nekretnina te iste predmetnom ogradom ogradio i zatvorio metalnim vratima koja je zaključao te na taj način onemogućio tužiteljici prolaz i provoz preko navedenih nekretnina do svoje kuće koja se nalazi na nekretnini označenoj kao KUĆA BR. 105 I DVORIŠTE U REMETAMA izgrađene na kat. čest 2666 k. o. [katastarska općina] površine 122 čhv upisano u zk. uložak [broj ZK uloška] pri Zemljišnoknjižnom odjelu Zagreb, Općinskog građanskog suda u Zagrebu odnosno u katastru označene kao katastarske čestice [katastarska čestica] JAZBINA ukupne površine 755 m2, KUĆA BR. 151/A, ZGR., [adresa] površine 65 m2, DVORIŠTE površine 690 m2 k. o. [katastarska općina] upisano pri Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove, odnosno ukupne dužine puta 91 m2 te da ukloni i sruši dio žičane ograde kojom je tuženik tužiteljici onemogućio prolaz, u dužini od 8,87 m, a koja ograda je na skici lica mjesta i kopiji katastarskog plana za zemljišnu knjigu, a koji je sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka i prikazan je spojnicom točaka C-H, i koja žičana ograda se nalazi unutar granica katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno prema evidenciji zemljišne knjige unutar granica zemljišnoknjižne čestice 2677 k. o. [katastarska općina], sve u roku 8 dana.

III. Zabranjuje se tuženiku PU, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa],

[adresa] takvo i bilo kakvo slično smetanje posjeda tužiteljice ubuduće.

IV. Nalaže se tuženiku PU, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] naknaditi tužiteljici ĐU OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] parnični trošak u iznosu od 3.050,22 € s zakonskim zateznim kamatama tekućim od 12.12.2024.g. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve to u roku od 15 dana."

2. Protiv prvostupanjskog rješenja od 12. prosinca 2024. žalbu je 24. prosinca 2024. pravovremeno uložio tuženik zbog žalbenih razloga iz članka 353. točki 1.-3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19– dalje: ZPP). U žalbi navodi da je prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijanog rješenja počinio bitnu povredu parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a, jer su razlozi pobijanog rješenja u suprotnosti sa provedenim dokazima, te jer je izreka prvostupanjskog rješenja u suprotnosti sa razlozima istoga. Tuženik u žalbi navodi da prvostupanjski sud uopće nije utvrdio kada je izvršen čin smetanja, što da je odlučna činjenica jer se radi o prekluzivnom roku za podnošenje tužbe za smetanje posjeda. Nadalje, u žalbi analizira provedene dokaze i zaključuje da se prvostupanjski sud u pobijanom rješenju usredotočio na stjecanje služnosti puta od strane tužiteljice, te da na pristup do nekretnine tužiteljice postoji drugi put koji ide uz ogradu njegovog posjeda, ali da se isti nalazi izvan te ograde. Ističe da je tužiteljica davno napustila svoju nekretninu još 1989., te da je kuća koja se nalazi na njezinoj nekretnini u postupnosti zapuštena u ruševnom stanju. Ističe da je tužiteljica pred prvostupanjskim sudom pokrenula i drugi postupka za smetanje služnosti puta protiv GU pod poslovnim brojem: Psp-91/2022. Tvrdi da su netočni navodi u obrazloženju prvostupanjskog rješenja da je on izjavio da je tužiteljica dolazila, uređivala i čistila put koji vodi do njezine nekretnine, odnosno kuće. Tvrdi da je spornu ogradu postavio na svojoj nekretnini. Predlaže da se žalba prihvati i da se pobijano rješenje preinači na način da se tužbeni zahtjev tužiteljice odbije i da mu tužiteljica nadoknadi troškove parničnog postupka. Traži trošak sastava žalbe.

3. Tužiteljica se u odgovoru na žalbu protivi navodima žalbe i predlaže da se žalba odbije i prvostupanjsko rješenje potvrdi. Traži trošak sastava odgovora na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Suprotno navodima žalbe, prvostupanjsko rješenje sadrži dovoljno jasne razloge o svim odlučnim činjenicama koji nisu u suprotnosti sa provedenim dokazima i izrekom pobijanog prvostupanjskog rješenja, pa prilikom donošenja pobijanog rješenja nije počinjena bitna povreda parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a, na koju se ukazuje u žalbi, a nisu počinjene niti bitne povrede parničnog postupka iz točki 2., 8., 9., 13. i 14. stavka 2. članka 354. ZPP-a, na koje se pazi po službenoj dužnosti, prema članku 365. stavku 2. ZPP-a.

6. U zapisniku od 18. listopada 2019. (list 42) proizlazi da je tuženik prilikom očevida izjavio da je spornu ogradu i vrata postavio na svoju nekretninu otprilike godinu dana prije ovog očevida, odnosno otprilike u vrijeme kada je podnesena tužba.

7. Tužiteljica je u tužbi navela da je za čin smetanja saznala prilikom dolaska na nekretninu 21. rujna 2018., kada je na njezin zahtjev intervenirala i policija o čemu je sastavljen i zapisnik od 4. listopada 2018. Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka (list 9 spisa).

7.1. Tužba za smetanje posjeda podnesena je prvostupanjskom sudu 18. listopada 2018.

8. Obzirom na navedeno proizlazi da je tužba za smetanje posjeda podnesena unutar prekluzivnih rokova, sukladno članku 21. stavku 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj:91/96,68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 dalje: ZV).

9. Suprotno navodima žalbe, pravilno je prvostupanjski sud poklonio vjeru iskazima svjedoka ĆU, RU, DU, FU, SU, ŠU, LU i tužiteljice, iz čijih iskaza proizlazi da je tužiteljica bila u posljednjem mirnom posjedu služnosti puta koji se proteže preko predmetnih nekretnina tuženika i koji vodi do nekretnine tužiteljice, jer su iskazi ovih svjedoka i tužiteljice suglasni i nisu u suprotnosti niti sa priloženim ispravama (fotografijama sačinjenim na očevidu 19. listopada 2019.)

10. Svjedokinja EU, koja je majka tuženika i tuženik su osobno zainteresirani za uspjeh u sporu, a obzirom da su im iskazi u suprotnosti sa iskazima svjedoka FU, MU, RU i ĆU koji nemaju interes da tužiteljica uspije u sporu, jer sa tužiteljicom nisu u nikakvom srodstvu ili posebnom prijateljstvu, prvostupanjski sud njihovim iskazima opravdano nije poklonio vjeru kada su tvrdili da tužiteljica nije bila u posljednjem mirnom posjedu puta preko nekretnina tuženika.

11. Okolnost što tužiteljica ne stanuje u predmetnoj nekretnini preko 30 godina ne govori u prilog činjenici da bi tužiteljica prestala koristiti navedeni put kada bi dolazila na predmetnu nekretninu, jer i sam tuženik u svom iskazu priznaje da je susjed tužiteljice dolazio barem jednom godišnje radi održavanje nekretnine tužiteljice i košenja trave.

12. Slijedom navedenoga proizlazi da su neosnovani navodi žalbe da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno.

13. U prvostupanjskom postupku pravilno je utvrđeno:

- da su nekretnine u vlasništvu tuženika susjedne nekretnine sa nekretninom u vlasništvu tužiteljice;

- da nekretnine u vlasništvu tuženika imaju pristup s javnog puta, dok nekretnina koja je u vlasništvu tužiteljice nema pristup s javnog puta;

- da je tužiteljica za dolazak do svoje nekretnine prolazila pješke i vozilom preko nekretnine tuženika dugi niz godina;

- da je tužiteljica za prolaz i provoz koristila nekretnine tuženika i to kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u dužini od 34 m i širini puta od 3 m, te kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u dužini od 57 m i širini puta od 3 m, kako je to prikazano na skici lica mjesta koju je u svom nalazu i mišljenju sačinio mjernik vještak;

- da je tuženik postavio ogradu oko kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i željezna vrata, koja je zaključao lokotom tijekom rujna 2018., za što je tužiteljica saznala 21. rujna 2018. i na opisani način da je onemogućio prolaz tužiteljice putem koji je do tada koristila za dolazak na svoju nekretninu.

14. Slijedom navedenoga prvostupanjski sud je pravilno zaključio da je tužiteljica prije izvršenog čina ograđivanja nekretnina u vlasništvu tuženika bila u neposrednom (faktičnom) mirom posjedu prava stvarne služnosti prolaza i provoza preko nekretnina u vlasništvu tuženika za korist nekretnine u svom vlasništvu.

14.1. Prema odredbi članka 10. stavka 5. ZV, faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti u pogledu neke nekretnine (posjed prava) izjednačeno je sa suposjedom prava stvari, pa se na posjed prava služnosti primjenjuju, na odgovarajući način, odredbe u posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona. Slijedom citirane odredbe, u vezi s odredbom članka 22. stavka 1. ZV, sam zakon pruža zaštitu ne samo posjedu stvari nego i posjedu prava (stvarnih služnosti), a samim time i prava prolaza i provoza.

15. Prethodno, ovaj sud smatra korisnim podsjetiti kako posjed predstavlja faktično stanje zaštićeno pravom, te da unatoč zaštiti koju pravni poredak pruža posjedu, posjed nije pravo, pa ni njegova pravna zaštita nije istovjetna pravnoj zaštiti vlasništva. Cilj je posjedovne parnice uspostaviti ono posjedovno stanje koje je postojalo prije smetanja. U toj je parnici rasprava ograničena na činjenicu posljednjeg mirnog posjeda i čin smetanja. Isto tako suposjednik uživa posjedovnu zaštitu u međusobnom odnosu sa drugim posjednikom, pri čemu jedan od njih isključuje ili bitno ograničava drugog u dotadašnjem načinu obavljanja faktične vlasti na stvari u njihovom posjedu.

16. Posjed prava stvarne služnosti postoji kroz faktično izvršavanje sadržaja nekog prava, u konkretnom slučaju posjeda prava stvarne služnosti puta, pri čemu ovlaštenik prava puta može tim putem hodati i provesti se i tako tuda sebi puštati druge ljude.

17. Nadalje, prema pravnom shvaćanju ovoga suda, posjed se može smetati bilo kojim činom bez obzira na to u koju je svrhu i kojim povodom je poduzet. Relevantno je da je tim činom ovlaštenik ograničen (ometan) u razumnom i očekivanom korištenju svojim pravom.

18. U situaciji, kao što je predmetna, kada nije sporan čin smetanja posjeda, kao ni sadržaj počinjene radnje tuženika kojim je tužiteljica onemogućena u vršenju posjeda stvarne služnosti, pravilno je ocijenjeno u prvostupanjskom rješenju da je tuženik, postavljanjem ograde oko nekretnina kojima se proteže put i zaključanih željeznih vrata, onemogućio tužiteljicu u njezinom pravu posjeda stvarne služnosti prolaza i provoza, te joj stoga pripada pravo na zahtijevanu posjedovnu zaštitu.

19. S obzirom na naprijed navedeno, niti svijest o smetanju posjeda ("animus turbandi") više ne dolazi u obzir, već se posjed prava služnosti smeta svakim činom kojim je posjednik spriječen da istim raspolaže po svojoj volji, pa u svakom slučaju čin postavljanja ograde i zaključanih željeznih vrata u konkretnom slučaju predstavlja čin smetanja, bez obzira na svijest tuženika o smetanju posjeda stvarne služnosti puta tužiteljice.

20. Odluka o troškovima parničnog postupka pravilno je donesena i navodima žalbe posebno se niti ne osporava.

21. Slijedom navedenoga, žalba tuženika je odbijena kao neosnovana i prvostupanjsko rješenje je potvrđeno, sukladno članku 368. stavku 1. ZPP-a.

22. Tužiteljica je odbijena sa zahtjevom za nadoknadu troška sastava odgovora na žalbu, jer ta postupovana radnja nije bila potrebna za vođenje postupka, sukladno članku 155. stavku 1. ZPP-a.

Slavonski Brod, 24. travnja 2025.

Sutkinja

Irena Dikanović-Terzić