REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-1989/2023-14

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Luciji Arelić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice CB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 24. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagateljica CB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pok. FB, OIB: [osobni identifikacijski broj], živjeli u izvanbračnoj zajednici od 1994. godine pa do smrti RB dana 23. travnja 2015. godine.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. RB, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. Navodi da je bila u višegodišnjoj izvanbračnoj zajednici sa pok. RB od 1994. do 2015. kada je preminuo. U navedenom da su periodu oboje bili razvedeni od prethodnih supružnika.

2. Protustranka se u svome očitovanju protivi prijedlogu.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka HB, ČB, VB te je pročitana izjava BB.

4. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19,– dalje ZMO) propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

5. Zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno je, pozivom na odredbe čl. 433. i čl. 438. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20 – dalje ObZ), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice, to se međutim, ne odnosi na situacije kada je podizanje takve tužbe predviđeno posebnim propisom. Dakle, utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sukladno odredbi čl. 22. st. 3. ZMO-a predstavlja izuzetak u odnosu na pravno shvaćanje predsjednika građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018.

6. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. ObZ sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

7. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 17-18 spisa) i smrtni list (list 4 spisa) utvrđeno je da je FB rođen dana **.**.1948. umro dana **.**.2015. u Zagrebu. Dana 31. listopada 1970. zaključio je brak sa ŽB, a koji je brak razveden presudom Okružnog suda u Zagrebu broj P.Z.-2723/75 od 9. veljače 1976. Dana 4. lipnja 1977. zaključio je brak sa KB, a koji je brak razveden presudom Općinskog suda u Zagrebu broj P2-1874/85 od 18. veljače 1986. Dana 17. lipnja 1989. zaključio je brak sa DB, a koji je brak razveden presudom Općinskog suda u Zagrebu broj P2-585/91 od 25. veljače 1993.

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 19-20 spisa) utvrđeno je da je TB (predlagateljica) rođena dana **.**.1954. te da je 27. ožujka 1976. sklopila brak sa IB i pritom uzela muževo prezime, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu broj P2-62/82 od 18. travnja 1982.

9. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu (list 15 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 3. prosinca 1980. na adresi u [adresa].

10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. RB (list 24 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 23. listopada 1992. do 23. travnja 2015. u [adresa].

11. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju iza pokojnog RB koje je donio vršitelj dužnosti javnog bilježnika Marina Babić Katić pod poslovnim brojem O-1662/15 dana 13. srpnja 2015. utvrđeno je da su nasljednicima proglašene predlagateljica kao izvanbračna supruga i kčeri VB i BB.

12. Predlagateljica CB je na ročištu održanom dana 11. prosinca 2024. izjavila da su ona pok. FB počeli živjeti zajedno 1994. u stanu u [adresa]. To je bio jednosoban stan od 27 m2 od njegovog tate. Suprug se brinuo o kućanstvu a ona je kuhala i čistila. On je imao svoju plaću, ona je imala svoju plaću a i svekar je živio s njima. Zajedno su raspolagali financijama. C i ona spavali su u istoj spavaćoj sobi. Kada je C otišao u mirovinu išli su na more i tako. Smatra da je njihova veza bila emotivna i trajala je do 2015. kada je C na njenim rukama. Povremeno su živjeli u [adresa] a povremeno u Markuševačkoj cesti gdje je živjela njezina mama. Preko tjedna su živjeli u [adresa] a vikendom su išli u Markuševačku cestu. Tako je bilo sve do 2015. kada je C umro. Uvijek su išli zajedno jer je C vozio auto. C je plaćao režije u [adresa] dok je ona plaćala režije za Markuševačku cestu od mirovine majke. Na adresi u [adresa] bio je prijavljen samo deda a kasnije kada je deda umro i C. Za stan u [adresa] vodu su plaćali za tri člana. Ona je organizirala i platila sahranu, stajala uz odar, dala sastaviti obavijest o smrti i podmirila sve troškove. Nisu imali zajedničke djece. C je imao dvoje djece iz prethodnih brakova. Antine kćeri su ih posjećivale te su bile na sahrani. Nisu se družili ni sa kim drugim iz njegove obitelji osim njegovim tatom.

13. Svjedok HB na ročištu održanom dana 11. prosinca 2024. iskazao je da su njegova majka i pok. FB živjeli su zajedno u izvanbračnoj zajednici. On je išao još u srednju školu kada je mama otišla kod njega živjeti. Bilo je to 1994. a tamo je živjela sve dok se imovina C nije trebala raspodijeliti. Odnos im je bio dobar, viđali su se često, oni su dolazili kod njega ili on kod njih. Ponašali su se kao da su u braku. Mama je vodila brigu o kućanstvu. Svako od njih je imao svoje prihode, ali ne zna jesu li njima zajednički raspolagali, međutim znam da su zajednički doprinosili kućanstvu. I njega su pomagali, misli da mu je C i plaćao studij. Odlazili su svake godine na more te na europska putovanja. C se bavio distribucijom knjiga pa je mama išla s njim. Misli da je njihova veza bila emotivna. On je dosta pazio na nju i ugađao joj. Cijelo vrijeme su bili zajedno te nije bilo prekida njihove zajednice. Mijenjali su automobile svakih nekoliko godina koje su zajednički financirali.

14. Svjedok ČB na ročištu održanom dana 11. prosinca 2024. iskazala je da je susjeda na adresi gdje su živjeli CB i pok. C ali se nisu posebno družili. Oni su živjeli u nevjenčanom braku. Susjedi su bili neki 20-ak godina. Predlagateljica je cijelo vrijeme tamo živjela sve do smrti C. Jako su se dobro odnosili jedno prema drugome te su ostavljali dojam kao da su u braku. Znala je da predlagateljica i C nisu u braku a što je slučajno saznala u jednom razgovoru. Ostavljali su dojam kao da su u braku.

15. Svjedok VB na ročištu održanom dana 5. ožujka 2025. iskazala je da je ona kćerka pok. RB. Predlagateljica i njezin otac su godinama živjeli zajedno a F je tamo došla živjeti 1997. kada je umro deda. Njen je tata umro 2015. i nisu bili baš bliski. Sjeća se da joj je otac 2009. rekao da bi htio živjeti kod nje te da bi se pobrinuo za F ali se to nije nikada ostvarilo. Njen otac nije govorio ništa protiv R ali je rekao da je on s njom da ne bude sam. Kod njega je zadnji put bila 01.03.2014. kada nije ulazila u stan. Njezin otac i F su i nakon 2009. bili zajedno iako joj je otac rekao da F više nije tamo ali je dolazila vikendom. Nikada joj otac nije rekao da bi prekinuo sa F a čak su i putovali zajedno. Bila je na očevom sprovodu, on je imao posmrtnu pripomoć ali je F sve organizirala. Ne sjeća se tko je gdje stajao na sprovodu. U ostavinskom postupku vođenom iz očeve smrti nije osporavala F pravo na nasljeđivanje jer su ona i otac dugo godina živjeli zajedno. Sa ocem čula 2 tjedna prije njegove smrti i tada se činio nesretnim. Znala je dolaziti kod oca u stan, tamo bi nekada bila F a nekada je nije bilo. Nema saznanja o raspolaganju financija oca i predlagateljice. Nakon očeve smrti kada je ušla u stan, stan je bio u jako lošem stanju, neuredan i zapušten. Odnos sa F je bio skladan, a posebice stoga što su prethodna 3 braka njenog oca trajala kreće nego odnos sa F. Ne zna kakav je bio odnos predlagateljice i oca u posljednje tri godine očeva života. Vjeruje da je F bila u stanu kada je otac umro.

16. Čitanjem izjave ĆB ovjerene po Generalnom Konzulatu Republike Hrvatske u Münchenu 27. veljače 2025. utvrđeno je da je ona potvrdila da je predlagateljica živjela sa njenim ocem RB u izvanbračnoj zajednici više od 15 godina, zna da su putovali skupa i da su proveli lijepo vrijeme zajedno. Ona da je bila dobra prema njemu, pomagala mu je dosta u životu

17. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagateljice, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu.

18. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

19. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni FB bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu u Zagrebu, puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine. Predlagateljica i pokojni FB nisu bili su u braku te je Predlagateljica bila neudana, a pokojni FB neoženjen za vrijeme daljnjeg zajedničkog života u istom domaćinstvu koji je trajao sve do smrti RB. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

20. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-pa je sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.

U Zagrebu 24. travnja 2025.

Sutkinja:

Lucija Arelić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana dostave pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjerka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Predlagateljici po pun. uz rješenje za plaćanje pristojbe na prijedlog i rješenje

2. Protustranci