Republika Hrvatska
Općinski sud u Karlovcu
Trg hrvatskih branitelja 1
Karlovac
Poslovni broj: Pr-392/2020-41
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Karlovcu u ime Republike Hrvatske po sutkinji Sylviane Kraljević, u pravnoj stvari tužitelja 1. OH iz [adresa] 6, OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. GH sa [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. SH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa Predrag Kralik, odvjetnik iz Bjelovara, Ferde Rusana 4, protiv tuženice Republika Hrvatska - Ministarstvo obrane, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV br. 1, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu, Građansko-upravni odjel, radi isplate, nakon glavne javne rasprave zaključene 5. ožujka 2025. u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužitelja odvjetničke vježbenice Leonarde Šenvald i zamjenice općinskog državnog odvjetnike Sandre Bišćan, po objavi 23. travnja 2025.
p r e s u d i o j e
IA. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj - za Ministarstvo obrane da tužitelju OH, na ime razlike naknade plaće isplati bruto iznos od 534,40 eura (slovima: petstotinatridesetčetiri eura četrdeset centi) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po kamatnoj stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05) koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima bruto naknade plaće, koje teku na:
- na iznos od 25,42 eura od 15.05.2016. godine
- na iznos od 69,66 eura od 15.09.2016. godine
- na iznos od 12,14 eura od 15.10.2016. godine
- na iznos od 10,64 eura od 15.01.2017. godine
- na iznos od 24,75 eura od 15.02.2017. godine
- na iznos od 6,42 eura od 15.07.2017. godine
- na iznos od 81,40 eura od 15.09.2017. godine
- na iznos od 6,86 eura od 15.10.2017. godine
- na iznos od 44,71 eura od 15.02.2018. godine
- na iznos od 57,92 eura od 15.07.2018. godine
- na iznos od 39,01 eura od 15.08.2018. godine
- na iznos od 43,71 eura od 15.05.2019. godine
- na iznos od 44,31 eura od 15.09.2019. godine
- na iznos od 25,19 eura od 15.10.2019. godine
- na iznos od 5,26 eura od 15.11.2019. godine
- na iznos od 37,01 eura od 15.05.2020. godine sve do isplate, u roku 15 dana.
IB. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj - za Ministarstvo obrane da tužitelju OH, na ime razlike naknade plaće isplati neto iznos 367,18 eura (tristotinešezdesetsedam eura osamnaest centi) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po kamatnoj stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05) koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućom:
- na iznos od 40,79 eura od 15.07.2018. godine
- na iznos od 34,86 eura od 15.08.2018. godine
- na iznos od 55,74 eura od 15.05.2019. godine
- na iznos od 80,54 eura od 15.09.2019. godine
- na iznos od 52,32 eura od 15.10.2019. godine
- na iznos od 11,31 eura od 15.11.2019. godine
- na iznos od 32,82 eura od 15.04.2020. godine
- na iznos od 58,80 eura od 15.05.2020. godine sve do isplate, u roku 15 dana.
IIA. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj - za Ministarstvo obrane da tužitelju ĆH, na ime razlike naknade plaće isplati bruto iznos od 518,56 eura (slovima: petstotinaosamnaest eura pedesetšest centi) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po kamatnoj stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05) koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima bruto naknade plaće, koje teku na:
- na iznos od 126,22 eura od 15.08.2016. godine
- na iznos od 10,52 eura od 15.11.2016. godine
- na iznos od 82,00 eura od 15.01.2017. godine
- na iznos od 42,57 eura od 15.07.2017. godine
- na iznos od 96,32 eura od 15.08.2017. godine
- na iznos od 10,62 eura od 15.10.2017. godine
- na iznos od 58,68 eura od 15.01.2018. godine
- na iznos od 15,48 eura od 15.02.2018. godine
- na iznos od 8,77 eura od 15.04.2018. godine
- na iznos od 67,39 eura od 15.05.2018. godine sve do isplate, u roku 15 dana.
IIIA. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj - za Ministarstvo obrane da tužitelju RH, na ime razlike naknade plaće isplati bruto iznos od 1.042,76 eura (slovima: tisućučetrdesetdva eura sedamdesetšest centi) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po kamatnoj stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05) koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima bruto naknade plaće, koje teku na:
- na iznos od 63,53 eura od 15.01.2016. godine
- na iznos od 8,91 eura od 15.04.2016. godine
- na iznos od 64,33 eura od 15.09.2016. godine
- na iznos od 38,02 eura od 15.10.2016. godine
- na iznos od 10,66 eura od 15.11.2016. godine
- na iznos od 106,81 eura od 15.02.2017. godine
- na iznos od 57,21 eura od 15.09.2017. godine
- na iznos od 33,29 eura od 15.10.2017. godine
- na iznos od 44,28 eura od 15.11.2017. godine
- na iznos od 71,07 eura od 15.01.2018. godine
- na iznos od 106,67 eura od 15.09.2018. godine
- na iznos od 26,32 eura od 15.02.2019. godine
- na iznos od 68,59 eura od 15.03.2019. godine
- na iznos od 9,18 eura od 15.07.2019. godine
- na iznos od 86,03 eura od 15.09.2019. godine
- na iznos od 38,68 eura od 15.10.2019. godine
- na iznos od 108,77 eura od 15.01.2020. godine
- na iznos od 100,40 eura od 15.08.2020. godine sve do isplate, u roku 15 dana.
IIIB. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj - za Ministarstvo obrane da tužitelju RH, na ime razlike naknade plaće isplati neto iznos 157,04 eura (stotinupedesetsedam eura četiri centa) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po kamatnoj stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05) koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućom:
- na iznos od 21,00 eura od 15.09.2018. godine
- na iznos od 40,02 eura od 15.12.2018. godine
- na iznos od 8,94 eura od 15.02.2019. godine
- na iznos od 8,30 eura od 15.03.2019. godine
- na iznos od 2,08 eura od 15.07.2019. godine
- na iznos od 0,31 eura od 15.09.2019. godine
- na iznos od 0,15 eura od 15.10.2019. godine
- na iznos od 21,04 eura od 15.01.2020. godine
- na iznos od 55,20 eura od 15.08.2020. godine sve do isplate u roku 15 dana.
IV. Nalaže se tuženiku da tužiteljima naknadi parnični trošak u iznosu od 3.907,89 eura sa zateznom kamatom tekućom od 23. 4. 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.
V. Odbija se ostali dio tužbenog zahtjeva tužiteljice OH, tužitelja ĆH i tužitelja SH za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima bruto naknade plaće u t. IA., IIA. i IIIA. Izreke presude.
Obrazloženje
1. Tužitelji u tužbi navode da su zaposlenici MORH-a, HKoV, na poslovima djelatne vojne osobe. U vremenskom razdoblju rada unazad pet godina (a i ranije) tuženi nije tužiteljima isplaćivao naknadu plaće za godišnji odmor sukladno propisima (Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom) u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca već im je isplaćivana naknada koja je znatno manja od one koja mu pripada. Zbog neplaćanja naknade plaće za godišnji odmor u visini prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca, tužitelji smatraju da su oštećeni najmanje oko bruto 600,00 kuna godišnje svaki. Tužitelji predlažu da Sud, nakon zakazane i provedene rasprave, donese rješenje kojim se tuženiku nalaže da za tužitelja dostavi tabelarni prikaz broja dana, razdoblja korištenja i isplaćene pripadajuće naknade plaće za godišnji odmor za utuženo razdoblje precizirano u odnosu od svakog od tužitelja te iznose razlike bruto plaće koju bi tužitelj primio da mu je isplaćena naknada plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca za ukupan utuženi period, te donese presudu kojom se tuženiku nalaže isplata neutvrđenog iznosa zajedno sa zakonskom zateznom kamatom i troškovima parničnog postupka.
2. Tužitelji su tužbeni zahtjev specificirali podneskom od 17. 9. 2024. temeljem izračuna dopunskog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka D&S d.o.o. od 31. 7. 2024. tako da glasi:
"IA//Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj - za Ministarstvo obrane da tužitelju OH, na ime razlike naknade plaće isplati bruto iznos od 534,40 eura (slovima: petstotinatridesetčetiri eura četrdeset centi) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po kamatnoj stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05) koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, koje teku na:
- na iznos od 25,42 eura od 15.05.2016. godine
- na iznos od 69,66 eura od 15.09.2016. godine
- na iznos od 12,14 eura od 15.10.2016. godine
- na iznos od 10,64 eura od 15.01.2017. godine
- na iznos od 24,75 eura od 15.02.2017. godine
- na iznos od 6,42 eura od 15.07.2017. godine
- na iznos od 81,40 eura od 15.09.2017. godine
- na iznos od 6,86 eura od 15.10.2017. godine
- na iznos od 44,71 eura od 15.02.2018. godine
- na iznos od 57,92 eura od 15.07.2018. godine
- na iznos od 39,01 eura od 15.08.2018. godine
- na iznos od 43,71 eura od 15.05.2019. godine
- na iznos od 44,31 eura od 15.09.2019. godine
- na iznos od 25,19 eura od 15.10.2019. godine
- na iznos od 5,26 eura od 15.11.2019. godine
- na iznos od 37,01 eura od 15.05.2020. godine pa sve do isplate
IB// Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj - za Ministarstvo obrane da tužitelju OH, na ime razlike naknade plaće isplati neto iznos 367,18 eura (tristotinešezdesetsedam eura osamnaest centi) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po kamatnoj stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05) koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućom:
- na iznos od 40,79 eura od 15.07.2018. godine
- na iznos od 34,86 eura od 15.08.2018. godine
- na iznos od 55,74 eura od 15.05.2019. godine
- na iznos od 80,54 eura od 15.09.2019. godine
- na iznos od 52,32 eura od 15.10.2019. godine
- na iznos od 11,31 eura od 15.11.2019. godine
- na iznos od 32,82 eura od 15.04.2020. godine
- na iznos od 58,80 eura od 15.05.2020. godine pa do isplate
IIA// Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj - za Ministarstvo obrane da tužitelju ĆH, na ime razlike naknade plaće isplati bruto iznos od 518,56 eura (slovima: petstotinaosamnaest eura pedesetšest centi) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po kamatnoj stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05) koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, koje teku na:
- na iznos od 126,22 eura od 15.08.2016. godine
- na iznos od 10,52 eura od 15.11.2016. godine
- na iznos od 82,00 eura od 15.01.2017. godine
- na iznos od 42,57 eura od 15.07.2017. godine
- na iznos od 96,32 eura od 15.08.2017. godine
- na iznos od 10,62 eura od 15.10.2017. godine
- na iznos od 58,68 eura od 15.01.2018. godine
- na iznos od 15,48 eura od 15.02.2018. godine
- na iznos od 8,77 eura od 15.04.2018. godine
- na iznos od 67,39 eura od 15.05.2018. godine pa sve do isplate
IIIA// Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj - za Ministarstvo obrane da tužitelju RH, na ime razlike naknade plaće isplati bruto iznos od 1.042,76 eura (slovima: tisućučetrdesetdva eura sedamdesetšest centi) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po kamatnoj stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05) koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, koje teku na:
- na iznos od 63,53 eura od 15.01.2016. godine
- na iznos od 8,91 eura od 15.04.2016. godine
- na iznos od 64,33 eura od 15.09.2016. godine
- na iznos od 38,02 eura od 15.10.2016. godine
- na iznos od 10,66 eura od 15.11.2016. godine
- na iznos od 106,81 eura od 15.02.2017. godine
- na iznos od 57,21 eura od 15.09.2017. godine
- na iznos od 33,29 eura od 15.10.2017. godine
- na iznos od 44,28 eura od 15.11.2017. godine
- na iznos od 71,07 eura od 15.01.2018. godine
- na iznos od 106,67 eura od 15.09.2018. godine
- na iznos od 26,32 eura od 15.02.2019. godine
- na iznos od 68,59 eura od 15.03.2019. godine
- na iznos od 9,18 eura od 15.07.2019. godine
- na iznos od 86,03 eura od 15.09.2019. godine
- na iznos od 38,68 eura od 15.10.2019. godine
- na iznos od 108,77 eura od 15.01.2020. godine
- na iznos od 100,40 eura od 15.08.2020. godine pa sve do isplate
IIIB// Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj - za Ministarstvo obrane da tužitelju RH, na ime razlike naknade plaće isplati neto iznos 157,04 eura (stotinupedesetsedam eura četiri centa) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po kamatnoj stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05) koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućom:
- na iznos od 21,00 eura od 15.09.2018. godine
- na iznos od 40,02 eura od 15.12.2018. godine
- na iznos od 8,94 eura od 15.02.2019. godine
- na iznos od 8,30 eura od 15.03.2019. godine
- na iznos od 2,08 eura od 15.07.2019. godine
- na iznos od 0,31 eura od 15.09.2019. godine
- na iznos od 0,15 eura od 15.10.2019. godine
- na iznos od 21,04 eura od 15.01.2020. godine
- na iznos od 55,20 eura od 15.08.2020. godine pa do isplate
kao i naknaditi tužiteljima troškove parničnog postupka s pripadajućim zateznim kamatama, tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, prema stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.“
3. U odgovoru na tužbu tuženik osporava u cijelosti tužbeni zahtjev kojim tužitelji traže isplatu razlike naknade plaće za godišnji odmor. U utuženom razdoblju na djelatne vojne osobe primjenjivao se Zakon o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine 73/13, 75/15, 50/16, 30/18, 125/19), kao specijalniji zakon u odnosu na Zakon o radu, pa nema mjesta primjeni Zakona o radu u slučaju kad je neko pravo drugačije regulirano posebnim zakonom. U čl.142. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine broj 73/13, 75/15, 50/16), bilo je propisano je da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme korištenja godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu. Temeljem navedenog zakona donesen je Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba (Narodne novine broj 54/14), koji je stupio na snagu 8. svibnja 2014., a koji je u članku 4. st.2. sadržavao istovjetnu odredbu o naknadi plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine 30/18) izmijenjena je odredba čl.142. na način da je propisano da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu, a najmanje u visini njezine prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca. Istovjetnu odredbu sadrži i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba (Narodne novine 70/18), kojim je izmijenjena odredba čl.4. st.2., pa ta odredba važi od 9. kolovoza 2018. Republika Hrvatska je prilikom isplate naknade plaće za godišnji odmor tužiteljima postupala sukladno navedenim propisima, na koju okolnost tuženik predlaže izvođenje dokaza uvidom u kartice djelatnika, odnosno kartone primanja tuženika koje će tuženik dostaviti u spis, a iz kojih su vidljivi iznosi isplaćenih plaća, dodataka na plaću, kao i naknada za godišnji odmor.
Dokaz: uvid u kartice djelatnika i karton primanja
4. Slijedom navedenog tuženik predlaže da sud tužbeni zahtjev tužitelja odbije kao neosnovan u cijelosti uz naknadu troškova parničnog troška tuženiku sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.
5. U dokaznom postupku sud je pročitao zahtjev za mirno rješenje spora, potvrdu o primitku pošiljke, povratnicu, evidencije radnog vremena, odluke i dopise MORH-a, plan korištenja godišnjeg odmora, kartice djelatnika, karton primanja radnika, obračune plaće i ostalu radno pravnu dokumentaciju za tužitelja, te je izveden dokaz financijskim vještačenjem po D&S d.o.o.
6. Sudski vještak izradio je osnovni nalaz i mišljenje, dostavio je dva pisana očitovanja na prigovore stranaka, te je izradio dopunski nalaz i mišljenje.
7. Nalaz i mišljenje od 24. kolovoza 2022.
Na osnovu opisanog nalaza, a u okviru provedenog vještačenja prema spisu Pr 392/20,
vještak je utvrdio da:
1. tužitelju OH:
o u varijanti 1 (u kojoj razliku naknade plaće računamo temeljem prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca):
- na ime godišnjeg odmora, u razdoblju od 15.9.2015. do 13.8.2020. godine, pripada razlika plaće u ukupnom iznosu od 3.906,98 kuna,
- godišnji odmor u kolovozu 2020. godine tužitelj je prema podacima iz dnevne evidencije radnog vremena (spis list 465) koristio u razdoblju od 24. do 31. kolovoza, odnosno van utuženog razdoblja,
- slijedom navedenog vještak za kolovoz 2020. godine ne računa razliku naknade plaće za godišnji odmor,
- prema podacima dostavljenim na spis predmeta tužitelju nisu vršene naknadne isplate na ime godišnjeg odmora u utuženom razdoblju.
o u varijanti 2 (u kojoj razliku naknade plaće računamo u istom iznosu kao da radi (do 7.4.2018.) i temeljem prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca (od 8.4.2018.).
- u na ime godišnjeg odmora, u razdoblju od 15.9.2015. do 13.8.2020. godine, pripada razlika plaće u ukupnom iznosu od 4.026,43 kune,
- godišnji odmor u kolovozu 2020. godine tužitelj je prema podacima iz dnevne evidencije radnog vremena (spis list 465) koristio u razdoblju od 24. do 31. kolovoza, odnosno van utuženog razdoblja,
- slijedom navedenog vještak za kolovoz 2020. godine ne računa razliku naknade plaće za godišnji odmor,
- prema podacima dostavljenim na spis predmeta tužitelju nisu vršene naknadne isplate na ime godišnjeg odmora u utuženom razdoblju.
2. tužitelju ĆH:
o u varijanti 1 (u kojoj razliku naknade plaće računamo temeljem prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca):
- na ime godišnjeg odmora, u razdoblju od 19.1.2016. do 22.4.2018. godine pripada razlika plaće u iznosu od 3.907,09 kuna,
- godišnji odmor u siječnju 2016. godine tužitelj je prema podacima iz dnevne evidencije radnog vremena (spis list 341) koristio u razdoblju od 4. od 8. siječnja, odnosno van utuženog razdoblja,
- slijedom navedenog vještak za siječanj 2016. godine ne računa razliku naknade plaće za godišnji odmor,
- prema podacima dostavljenim na spis predmeta tužitelju nisu vršene naknadne isplate na ime godišnjeg odmora u utuženom razdoblju.
o u varijanti 2 (u kojoj razliku naknade plaće računamo u istom iznosu kao da radi (do 7.4.2018.) i temeljem prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca (od 8.4.2018.).
- na ime godišnjeg odmora, u razdoblju od 19.1.2016. do 22.4.2018. godine pripada razlika plaće u iznosu od 3.804,77 kuna,
- godišnji odmor u siječnju 2016. godine tužitelj je prema podacima iz dnevne evidencije radnog vremena (spis list 341) koristio u razdoblju od 4. od 8.siječnja, odnosno van utuženog razdoblja,
- slijedom navedenog vještak za siječanj 2016. godine ne računa razliku naknade plaće za godišnji odmor,
- prema podacima dostavljenim na spis predmeta tužitelju nisu vršene naknadne isplate na ime godišnjeg odmora u utuženom razdoblju.
3. tužitelju RH SH:
o u varijanti 1 (u kojoj razliku naknade plaće računamo temeljem prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca):
- na ime godišnjeg odmora, u razdoblju od 13.8.2015. do 13.8.2020. godine, pripada razlika plaće u iznosu od 7.856,68 kuna,
- godišnji odmor u kolovozu 2015. godine tužitelj je prema podacima iz tabelarnog prikaza korištenja godišnje odmora (spis list 113) koristio u razdoblju od 3. od 7. kolovoza, odnosno van utuženog razdoblja,
- slijedom navedenog vještak za kolovoz 2015. godine ne računa razliku naknade plaće za godišnji odmor,
- prema podacima dostavljenim na spis predmeta tužitelju nisu vršene naknadne isplate na ime godišnjeg odmora u utuženom razdoblju.
o u varijanti 2 (u kojoj razliku naknade plaće računamo u istom iznosu kao da radi (do 7.4.2018.) i temeljem prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca (od 8.4.2018.).
- na ime godišnjeg odmora, u razdoblju od 13.8.2015. do 13.8.2020. godine, pripada razlika plaće u iznosu od 7.761,48 kuna,
- godišnji odmor u kolovozu 2015. godine tužitelj je prema podacima iz tabelarnog prikaza korištenja godišnje odmora (spis list 113) koristio u razdoblju od 3. od 7. kolovoza, odnosno van utuženog razdoblja,
- slijedom navedenog vještak za kolovoz 2015. godine ne računa razliku naknade plaće za godišnji odmor,
- prema podacima dostavljenim na spis predmeta tužitelju nisu vršene naknadne isplate na ime godišnjeg odmora u utuženom razdoblju.
8. Pisano očitovanje vještaka od 25. studenog 2022.
U odnosu na podnesak tužitelja od 14.10.2022. godine u kojemu predlaže da se izradi dopuna nalaza i mišljenja na način da se za tužiteljicu OH i tužitelja SH prilikom obračuna prosječne mjesečne plaće u prethodna 3 mjeseca uračunaju sva primanja koja predstavljaju naknadu za rad tužitelja – naknada za rad na terenu, naknada za rad u stražarskoj službi te naknadu za rad u službi dežurstva koja davanja su propisana Odlukom o naknadi za posebne oblike rada u službi (NN 39/18, 54/1) ističe:
Naknadu za rad na terenu, naknadu za rad u stražarskoj službi te naknadu za rad u službi dežurstva vještak nije uračunavao u prosjek godišnjeg odmora jer iste nisu oporezivi po Zakonu o porezu na dohodak i isti se isplaćuju u neoporezivom iznosu a što je vidljivo i iz obračuna plaća tužitelja. Time ne predstavljaju naknadu za rad u smislu plaće, već se „ponašaju“ kao i ostale naknade ostvarene u radnom odnosu kao što su: dnevnica, upravo terenski dodatak i razne druge neoporezive naknade, kao što je primjerice božićnica, regres, dar djetetu do 15 godine života i slično.
U osnovicu za izračun naknade plaće uračunavaju se samo oni primici koji predstavljaju naknadu za rad i koji su oporezivi prema Zakonu o porezu na dohodak, bilo da su ostvareni u novcu ili naravi, a to su:
- redovna mjesečna plaća,
- dodaci na plaću u posebnim i otežanim uvjetima,
- noćni rad
- prekovremeni rad,
- rad nedjeljom i blagdanom,
- plaća po osnovi korištenja službenog automobila u privatne svrhe,
- korištenje stana i sl.
Slijedom navedenog vještak prilikom izračuna godišnjeg odmora u obzir nije uzimao naknadu za stražu, dežurstvo i terenski dodatak jer isti u poreznom smislu ne predstavljaju naknadu za rad.
2. U odnosu na prigovor tuženika od 19. listopada 2022. godine u kojemu prigovara izračunu u varijanti 1. ističe kako smo i prvu i drugu varijantu nalaza radili po nalogu suda.
U odnosu na prigovor tuženika kako je vještak pogrešno primijenio Pravilnik o uvjetima inačinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba u drugoj varijanti jer je u osnovicu za obračun uračunat i dodatak za vojnu službu ističe:
Vještak je prilikom obračuna plaća uzeo u obzir i dodatak za vojnu službu jer je navedeni dodatak isplaćivan u oporezivom iznosu te se u poreznom smislu smatra plaćom. Osim toga i od strane suda naloženo da se u varijanti 2 uzme u obzir taj dodatak za vojnu službu.
9. Pisano očitovanje vještaka od 29. ožujka 2023.
Rješenjem Suda od 1. ožujka 2023. godine naložena je dopuna vještačenja u predmetu oznake gornje u dijelu utuženog razdoblja od 1. svibnja 2018. do 13. kolovoza 2020. godine za tužiteljicu OH i tužitelja RH. Prilikom izračuna razlike naknade plaće za godišnji odmor potrebno je uračunati sva primanja koja predstavljaju naknadu za rad tužitelja – naknadu za rad na terenu, naknadu za rad u stražarskoj službi te naknadu za rad u službi dežurstva. Razliku naknade plaće za godišnji odmor po osnovu isti potrebno je zasebno iskazati u neto iznosu. Ističe se kako neto iznosi ne predstavljaju naknadu za rad kao što to nije slučaj ni s drugim neoporezivim naknadama tipa božićnica, regres, dar djetetu do 15 godina starosti i slično. Naknada za godišnji odmor mora se prvo uračunati u bruto iznosu. U taj iznos ne mogu se uračunavati isplaćeni neto iznosi za rad (naknada za rad na terenu, naknada za rad u stražarskoj službi te naknada za rad u službi dežurstva). Iz navedenog razloga isti nisu uključeni u osnovicu za obračun razlike naknade plaće za godišnji odmor. Izračun naknade za godišnji odmor na način koji predlaže tuženik nije prema pravilima struke.
10. Dopuna nalaza i mišljenja od 31. srpnja 2024.
Na osnovu opisanog nalaza, a u okviru provedenog dopunskog vještačenja, vještak je utvrdio da na ime godišnjeg odmora po osnove naknade za rad na terenu, naknade za rad u stražarskoj službi te naknade za rad u službi dežurstva, a koje su isplaćene u neto iznosu, u razdoblju od 1. svibnja 2018. do 13. kolovoza 2020. godine:
1. tužiteljici OH:
- pripada razlika naknade plaće u neto iznosu od 2.766,52 kune odnosno 367,18 eura.
2. tužitelju RH SH:
- pripada razlika naknade plaće u neto iznosu od 1.183,26 kuna odnosno 157,04 eura.
11. Vještak je u cijelosti postupio po nalogu suda, nalaz je jasan, određen i detaljno obrazložen, sudski vještak je dostavio pisana očitovanja na prigovore stranaka, sačinio je dopunski nalaz i mišljenje, stoga je sud nalaz i mišljenje prihvatio u cijelosti. Stranke nisu zahtijevale usmeno iznošenje osnovnog ni dopunskog nalaza.
12. Među strankama je nesporno da su tužitelji tijekom utuženog razdoblja bili zaposleni kao djelatne vojne osobe. Tuženik navodi da je svakom tužitelju pravilno isplaćivao naknadu plaće za godišnji odmor sukladno propisima koji su se tijekom utuženog razdoblja primjenjivali na tužitelje kao i da se na tužiteljev radno-pravni status mogu primijeniti isključivo odredbe Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 73/13.) koji je stupio na snagu 26. lipnja 2013.
13. Naime, pravo djelatne vojne osobe na naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora propisano je odredbom članka 142. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj: 73/13. od 18. 6. 2013., 75/15. od 8. 7. 2015., 50/16. od 1. 6. 2016., 30/18. od 30. 4. 2018. i od 20. 12. 2019.), kojim je propisano da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu, odnosno kao da je radila u redovnom radnom vremenu, a najmanje u visini njezine prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca – članak 64. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 30/18.), koji je stupio na snagu 7. 4. 2018., a kojim je izmijenjen članak 142. ranijeg Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske.
14. Nadalje, treba uzeti u obzir dva pravilnika, naime, do 8. kolovoza 2017. bio je na snazi članak 4. stavak 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba („Narodne novine“ broj: 54/14.) koji glasi: „Djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radio u redovnom radnom vremenu“. Za daljnje razdoblje valja uzeti u obzir odredbu članka 1. Pravilnika izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba – "Narodne novine" broj 70/18., s primjenom od 9. kolovoza 2018. kojim je izmijenjen čl. 4. st. 2. Pravilnika/14 i glasi da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu, a najmanje u visini njezine prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca.
15. Tužitelji razliku naknade plaće za godišnji odmor u bruto iznosima potražuju na osnovi prosječne isplaćene mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca, dok razliku naknade plaće za godišnji odmor u neto iznosima potražuju na osnovu isplaćenih naknada za rad na terenu, naknadu za rad u stražarskoj službi te naknadu za rad u službi dežurstva, koja davanja su propisana Odlukom o naknadi za posebne oblike rada u službi („Narodne novine“ broj 39/18. i 54/19.).
16. Očitujući se na navode iz podneska tuženice od 18. 10. 2024. kojim se tuženica očitovala na dopunski nalaz i mišljenje, tužitelji se osnovano pozivaju na zakonodavno rješenje po kojem se isplata naknada za posebne oblike rada u službi (dakle, naknada za oblike rada, a ne naknada materijalnih troškova vezanih uz rad, što je bitna i odlučna razlika) vrši u neto iznosu prema Zakonu o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske koji Zakon predstavlja lex specialis propis pa se za segment isplata takvih naknada njihov utjecaj na ukupnu naknadu plaće za godišnji odmor, odnosno razliku naknade plaće za godišnji odmor, može promatrati jedino u iznosu u kojem su sporne naknade i propisane, tj. za naknade za rad u terenskim uvjetima, za rad u stražarskoj službi kao i za rad u službi dežurstva kao neto iznosi.
17. Kako se prema čl. 81. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14., 127/17., 98/19., 151/22. i 64/23, dalje: ZR), kod određivanje naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora uzimaju u obzir prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad), a imajući u vidu čl. 9. st. 3. ZR, kao i to da je čl. 142. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske te čl. 4. st. 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, dana mogućnost da se djelatnim vojnim osobama naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora odredi i u većem iznosu od prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca, to se kod određivanja naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, uzimaju u obzir i isplaćene naknade za rad u terenskim uvjetima, naknade za rad u stražarskoj službi kao i naknade za rad u službi dežurstva i to u neto iznosima, jer se nesporno radi o neoporezivim naknadama.
18. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u t. IA., IB., IIA., IIIA.. i IIIB. Izreke presude.
19. Zatezna kamata je dosuđena od dospjelosti svakog mjesečnog iznosa razlike naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora do isplate, po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21. i 114/22. – u nastavku teksta: ZOO), izuzev kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima bruto plaće odnosno naknade plaće. Naime, u skladu s člankom 45. stavak 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 43/13., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14., 143/14. i 136/15. – dalje: Zakon) predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, isplatitelj primitka iz čl. 14. tog Zakona, i to prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate. Odredbama članka 45. stavak 4. i 5. Zakona i članka 61. stavak 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 79/13., 160/13., 157/14. i 137/15 – dalje: Pravilnik o porezu) propisano je da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz čl. 14. Zakona odnosno čl. 11. Pravilnika o porezu, umanjenog za obračunane i uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka po posebnim propisima i umanjenog za iznos uplaćenih premija osiguranja iz članka 12. stavak 9. i čl. 16. st. 2. toga Zakona te umanjenog za osobni odbitak iz članka 36. stavak 1. i 2. istoga Zakona (porezna osnovica). Obračunani predujam poreza isplatitelj obustavlja i uplaćuje istodobno sa isplatom primitka od nesamostalnog rada, kao porez po odbitku (članak 61. stavak 1. Pravilnika o porezu). S obzirom na navedeno, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, koji čine sastavni dio bruto plaće (uz neto plaću i doprinose), dospijevaju tek s isplatom, što znači da do trenutka isplate plaće (analogno i isplate zaostale plaće i naknade plaće po sudskoj presudi) nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza na dohodak, pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju. Stoga je odlučeno kao u t. V. Izreke presude.
20. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 5. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22.. 114/22. i 153/23. – u nastavku teksta: ZPP).
21. Trošak tužitelja za zastupanje po punomoćniku odvjetniku je odmjeren temeljem Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne Novine“ broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22. i 126/22. – u nastavku teksta: Tarifa) u visini od 100 bodova kako slijedi: za sastavljanje zahtjeva za mirno rješenje spora iznos od 200,00 eura (Tbr.28.), sastavljanje tužbe iznos od 200,00 eura (Tbr.7.st.1.), sastavljanje podneska od 14. 12. 2020. – očitovanje na odgovor na tužbu iznos od 200,00 eura (Tbr.8.t.1.), sastavljanje podneska od 29. 7. 2021. – očitovanje na podnesak tuženice od 11. 6. 2021. iznos od 100,00 eura (Tbr.8.t. 3.), sastavljanje podneska od 8. 3. 2022. – očitovanje na podnesak tuženice od 22. 12. 2021. iznos od 100,00 eura (Tbr.8.t. 3.), sastavljanje podneska od 28. 3. 2022. – očitovanje na dostavljenu dokumentaciju iznos od 100,00 eura (Tbr.8.t. 3.), sastavljanje podneska od 20. 7. 2022. – očitovanje na podnesak tuženice od 28. 6. 2022. iznos od 100,00 eura (Tbr.8.t. 3.), sastavljanje podneska od 14. 10. 2022. – očitovanje na nalaz i mišljenje vještaka te specifikacija tužbenog zahtjeva, iznos od 200,00 eura (Tbr.8.t.1.), sastavljanje podneska od 1. 12. 2022. – očitovanje na podnesak tuženice od 19. 10. 2022. iznos od 200,00 eura (Tbr.8.t.1.), sastavljanje podneska od 28. 2. 2023. – očitovanje na pisano očitovanje sudskog vještaka od 25. 11. 2022. na prigovore tužitelja iznos od 200,00 eura (Tbr.8.t.1.), sastavljanje podneska od 17. 4. 2023. – očitovanje na pisano očitovanje sudskog vještaka od 29. 3. 2023. iznos od 100,00 eura (Tbr.8.t. 3.), sastavljanje podneska od 17. 9. 2024. – očitovanje na dopunski nalaz i mišljenje od 31. 7. 2024. i specifikacija tužbenog zahtjeva iznos od 100,00 eura (Tbr.8.t. 3.), sastavljanje podneska od 8. 11. 2024. – očitovanje na podnesak tuženice od 18. 10. 2024. iznos od 100,00 eura (Tbr.8.t. 3.), zastupanje na ročištu 26. 4. 2022. iznos od 200,00 eura (Tbr.9.t.1.), zastupanje na ročištu 5. 3. 2025. iznos od 200,00 eura (Tbr.9.t.1.) i pristup na ročište za objavu presude iznos od 100,00 eura (Tbr.9.t.3.), što zbrojeno iznosi 2.300,00 eura te uvećano za 20% za zastupanje više osoba po Tbr.40. Tarife iznosi 2.760,00 eura te uvećano za PDV iznosi 3.450,00 eura. Tom iznosu treba dodati trošak vještačenja u iznosu od 457,89 eura koji je bio neophodan jer je tuženica osporila visinu tužbenog zahtjeva stoga ukupni trošak tužitelja iznosi 3.907,89 eura. Tužitelju nije dosuđen trošak za sastavljanje podneska od 1. 6. 2022. i 16. 3. 2023. – obavijest o uplati predujma za vještačenja jer su podaci o uplati predujma vidljivi u e-Spisu stoga navedeni podnesci nisu bili potrebni za vođenje postupka. Sud je vodio računa o Tbr.8.t.1. – za sastavljanje četiri obrazložena podneska u prvostupanjskom postupku odvjetniku pripada nagrada kao za tužbu, te od Tbr.8.t.3. za sastavljanje obrazloženih podnesaka izvan Tbr.8.t.1. odvjetniku pripada 50% nagrade iz Tbr. 7. t. 1., ali ne više od 100 bodova. Na parnični trošak dosuđena je zatezna kamata od dana donošenja ove presude do isplate temeljem odredbe članka 30. stavka 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 9/14. i 55/16. – dalje: OZ) po stopi iz članka 29. stavka 2. ZOO-a.
U Karlovcu 23. travnja 2025.
Sutkinja Sylviane Kraljević
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se predaje pismeno u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda, a podnosi se Županijskom sudu.
Dostavljeno:
1.Predrag Kralik, odvjetnik u Bjelovaru
2.Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu, Građansko-upravni odjel
