REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Kennedyjev trg 11

23. P-479/23

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu po sucu pojedincu toga suda Romini Markovinović u pravnoj stvari tužitelja RADNIK d.d., Križevci, Ulica Kralja Tomislava 45, OIB: 21846792292, kojeg zastupaju odvjetnici iz OD Vukić i partneri, protiv I tuženika GRAD IVANIĆ-GRAD, Ivanić-Grad, Park hrvatskih branitelja 1, OIB: 52339045122 kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Štefanović, odvjetnik iz Ivanić-Grada i II tuženika ZAGREBAČKA ŽUPANIJA ZAGREB, Ul.grada Vukovara 72/5, OIB: 07132269553 kojeg zastupa punomoćnik MH iz odvjetničkog društva Gjurašić, Fak i partneri iz Zagreba, radi isplate, nakon glavne rasprave zaključene 08. travnja 2025. u prisutnost punomoćnika stranaka, na ročištu za objavu presude 23.travnja 2025.

p r e s u d i o  j e:

I Nalaže se tuženom Gradu Ivanić-Gradu, Ivanić-Grad, Park Hrvatskih branitelja 1, OIB: 52339045122 platiti tužitelju RADNIK d.d., Križevci, Ulica kralja Tomislava 45, OIB: 21846792292 iznos od 11,622.17 kn/1.542,53 EUR uvećano za zakonsku zateznu kamatu tekuću od 5. listopada 2012. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 8 postotnih poena, od 01. kolovoza 2015. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženoj Zagrebačkoj županiji, Zagreb, Ulica grada Vukovara 72/5, OIB: 07132269553, platiti tužitelju RADNIK d.d., Križevci, Ulica kralja Tomislava 45, OIB: 21846792292 iznos od 34,866.52 kn/4.627,58 EUR uvećano za zakonsku zateznu kamatu tekuću od 5. listopada 2012. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 8 postotnih poena, od 01. kolovoza 2015. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

III Nalaže se tuženom Gradu Ivanić-Gradu, Ivanić-Grad, Park Hrvatskih branitelja 1, OIB: 52339045122 platiti tužitelju RADNIK d.d., Križevci, Ulica kralja Tomislava 45, OIB: 21846792292 iznos od 536.337,21 kn/71.184,18 EUR uvećano za zakonsku zateznu kamatu tekuću od 5. listopada 2012. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 8 postotnih poena, od 01. kolovoza 2015. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

IV Nalaže se tuženoj Zagrebačkoj županiji, Zagreb, Ulica grada Vukovara 72/5, OIB: 07132269553, platiti tužitelju RADNIK d.d., Križevci, Ulica kralja Tomislava 45, OIB: 21846792292 iznos od 559.581,56 kn/74.269,24 EUR uvećano za zakonsku zateznu kamatu tekuću od 5. listopada 2012. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 8 postotnih poena, od 01. kolovoza 2015. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

V Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„Nalaže se tuženima Gradu Ivanić-Gradu, Ivanić-Grad, Park Hrvatskih branitelja 1, OIB: 52339045122 i Zagrebačkoj županiji, Zagreb, Ulica grada Vukovara 72/5, OIB: 07132269553, solidarno platiti tužitelju RADNIK d.d., Križevci, Ulica kralja Tomislava 45, OIB: 21846792292 iznos od 1.049.430,08 kn/139.283,31 EUR uvećano za zakonsku zateznu kamatu tekuću od 5. listopada 2012. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 8 postotnih poena, od 01. kolovoza 2015. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, sve u roku od 8 dana“

VI Nalaže se I i II tuženiku naknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu od 39.285,57 eura, u roku od 15 dana.

VII Odbija se tužiteljev zahtjev za naknadu parničnih troškova u iznosu od 10.866,81 eur, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka tvrdi da je tužitelj dana 15.09.2010. godine kao izvođač zaključio s Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva kao naručiteljem, Gradom Ivanić-Gradom kao JLS-om i Zagrebačkom županijom JRS-om Ugovor broj 03-G-Š-0299/10-1 B2 , a kojim im je ugovoreno da naručitelj ustupa a izvođač preuzima obvezu izvođenja radova nadogradnji, rekonstrukciji i adaptaciji objekta učeničkog doma u Ivanić-Gradu i prenamjenu istog u dom za starije i nemoćne – 1.faza. Navodi da su tuženi sudjelovali u financiranju cijelog projekta na način da je Ministarstvo sudjelovalo sa 70% tj.do iznosa do 6.000.000,00 kn, I tuženi sa 7,5 %, a II tuženi sa 22,5% ugovornog iznosa. Ističe da Ugovorom izričito naznačeno da predmet istog nisu dodatni i nepredviđeni radovi te da će se u slučaju da se takvi radovi utvrde prijeko potrebnima, isti naknadno ugovoriti i izvoditi temeljem posebnog postupka sukladno Zakonu o javnoj nabavi. Dana 17.listopada 2011. zaključen je Dodatak Ugovoru kojim je ugovoren novi rok za dovršetak radova. Budući da je tijekom izvođenja radova otkriven niz nedostataka koje je trebalo ukloniti pa čak i nanovo projektirati i bez čijeg bi izvođenja bilo onemogućeno daljnje izvođenje ugovorenih radova (sanacija oštećenih podova, ojačanje betonskih stupova A-B konstrukcije, sanacija krovova) tužitelj je dopisom od 09.12.2010. pozvao naručitelja na očitovanje i prijedlog rješenja te ga je upozorio na veliku izglednost zastoja ugovorenih radova dok je dopisom od 16.12.2010. obavijestio naručitelja o privremenom prekidu radova. Dalje navodi da naručitelj tek dopisom od 28.01.2011. obavještava tužitelja da odobrava dio neplaniranih i neugovorenih radova te ga ovlašćuje na nastavak izvođenja radova. Stranke su s obzirom na niz potrebnih neugovorenih radova i potrebu produljenja rokova pokrenule pred Trgovačkim sudom u Zagrebu postupak osiguranja dokaza koji se vodi pod brojem R1-366/2011. Dopisom nadzora naručitelja od 30.01.2012.isti se detaljno očitovao o broju naknadnih radova koji su u velikom djelu doveli do prekoračenja planirane vrijednosti radova. Dana 18.04.2012. obavljena je primopredaja radova. Budući da naručitelj nije sukladno čl.7. Ugovora proveo dodatni postupak javne nabave radi plaćanja naručenih i izvedenih naknadnih radova tužitelj je dana 28.06.2012. sastavio okončanu situaciju i dostavio je naručitelju i tuženima. Kumulativom okončane situacije broj 15/2012 od 28.06.2012. a koja je dospjela na naplatu 04.10.2012. tužitelj je obračunao radove u ukupnoj vrijednosti od 216.306,86 eur / 1.629.764,11 kn. Ističe da su svi naknadni radovi izvedeni po narudžbi naručitelja i po prihvatu pisane ponude izvođača te su ovjerene potpisom nadzornog inženjera u građevinskog knjizi. Tek 10.05.2013. naručitelj poziva izvođača na davanje ponude u pregovaračkom postupku javne nabave za dodatne i nepredviđene radove međutim priloženim troškovnikom i planiranim sredstvima nabave nije obuhvatio sve izvedene radove s obzirom na količinu i vrstu radova, a osim toga planiranim postupkom nije predviđeno niti plaćanje zakonske zatezne kamate na navedene iznose od dana kada su izvedeni radovi trebali biti plaćeni.

Podneskom od 13.10.2017. tužitelj detaljno specificira naknadne radove iz okončane situacije, a istima podneskom tužitelj navodi da je pored neugovorenih radova tijekom gradnje utvrđena i određena količina viška radova.

2. Slijedom svega tijekom postupka tužitelj potražuje od I i II tuženih na ime viškova radova 154.962,31 kn sa PDV-om/20.567,01 eur i na ime neugovorenih radova 1.049.430,08 kn sa PDV/ 139.283,31 eur.

3. I i II tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka navode, u bitnom, da je čl.4. Ugovora ugovoreno da su tuženi dužni platiti u roku od 90 dana od dana ovjere situacije od strane naručitelja, dakle da za tuženika nastupa obveza plaćanja po primitku situacije ovjerene od strane naručitelja, da je tužitelj odstupio od projekta odnosno ugovorenih radova, da je tužitelj samoinicijativno i bez naloga naručitelja izveo navedene radova čime je postupio i suprotno odredbama čl.6. i 7. Ugovora, te da izvedene radova tužitelj nije imao pisane suglasnosti naručitelja. U daljnjem tijeku postupka I i II tuženik ističu da niti su naručili radove niti je za izvođenje radova dana pismena suglasnost. Također ističu da je faks-porukom od 28.01.2011. naručitelj tuženika obavijestio da daje suglasnost za obavljanje dijela radova ali da je isto tako tužitelj upozoren da zbog dodatnih radova nije moguće povećavati ugovorenu cijenu.

4. Predmet spora je zahtjev za isplatu ukupnog iznosa od 1.095.918,77 kn/ 145.453,42 eur, od čega 154.962,31 kn/20.567,01 eur s osnove viškova radova i 1.049.430,08 kn/ 139.283,31 eur s osnove neugovorenih radova.

5. Od navedenih iznosa tužitelj sukladno ugovornim odredbama tužbenim zahtjevom potražuje:

- od I-tuženika Grada Ivanić-Grada na ime viškova radova pripadajući dio od 11.622,17

Kn / 1.542,53 EUR (što čini 7,5% vrijednosti viška radova),

- od II-tuženika Zagrebačke županije na ime viška radova pripadajući dio od 34.866,52

Kn / 4.627,58 EUR (što čini 22,5% vrijednosti viška radova),

- od oba tuženika na ime neugovorenih radova solidarno iznos od 1.049.430,08 Kn /139.283,31 EUR, ili podredno, eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevom od I tuženika Grada Ivanić-Grada iznos od 536.337,21 Kn / 71.184,18 EUR te od II tuženika iznos od Zagrebačke županije 559.581,56 Kn / 74.269,24 EUR

6. U tijeku dokaznog postupka, ovaj sud je izvršio uvid u dokumentaciju u spisu i to : Ugovor broj 03-G-Š-0299/10-1 B2 od 15.09.2010. (list 6-11 spisa), Dodatak Ugovoru 03-G-Š-0299/10-1 B2 D1 od 17.10.2011. (list 13-14 spisa), Dopis tužitelja od 09.12.2010. (list 15-16 spisa), Obavijest tužitelja o privremenom prekidu radova od 16.12.2010. (list 17-18 spisa), Faks poruka naručitelja od 28.01.2011.(list 19-20 spisa), Mišljenje stručnog nadzora (list 21-26 spisa), Zapisnik o provedenom internom tehničkom pregledu od 18.04.2012. (list 27-30 spisa), Zapisnik o primopredaji izvedenih radova od 18.04.2012. (list 31-33 spisa), Dopis tužitelja od 23.07.2012. (list 34-35 spisa), Kumulativ Okončana situacije broj 15/12 (list 36 spisa), Dopis tuženika od 01.12.2010. (list 37-38 spisa), Ponuda izvođača i njegovih podizvođača (list 40-65 spisa), Izvodi iz Građevinske knjige i zapisnici s koordinacija gradilišta (list 65-198 spisa), Okončana situacija br. 15/2012 (list 223-224 spisa), Dopis od 23.07.2012. i 26.07.2012. (list 225-226 spisa), Dopis od 05.06.2013. (list 234-235 spisa), sudska praksa (list 244-247 spisa), Zahtjev za mirno rješenje spora (list 364-367 spisa), odgovor ŽDO (list 368-370 spisa), dopis Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU od 10.05.2013. (list 281 spisa), kumulativ okončane situacije uz specifikaciju izvedenih radova (list 282-317 spisa), korespondencija između stranaka (lit 321 spisa), pregled naknadnih radova (list 322 spisa), obavijest o zastoju radova (list 324-325 spisa), dopis i račun za zastoj radova br. RN-67-2011-670074 (list 327-328 spisa), dopis od 07.07.2011 (list 330-332 spisa), dopis od 29.07.2011. (list 333-334 spisa), očitovanje od 05.10.2011. (list 337 spisa), Zahtjev za produljenje roka (list 338-341 spisa), produljenje roka od 29.12.2011. (list 342-343 spisa), Zahtjev za prihvaćenje naknadnih radova (list 344-345 spisa), Ponuda (list 346 spisa), dopis od 24.03.2011 (list 347 spisa), dopis od 12.07.2011. (list 348 spisa), Dokumentacija i preslike iz Građevinskog dnevnika (list 404-532 spisa), koordinacijski sastanci (list 534-551 spisa), salda konti kartica (list 597 spisa), Dokumentacija za nadmetanje (list 665-662 spisa), Ponudbeni list (list 663-665 spisa) , Dopis Ministarstva regionalnog razvoja i Fondova europske unije od 20.05.2013. (list list 666 spisa), Dopis Ministarstva regionalnog razvoja i Fondova europske unije od od 05.06.20213. (list 667-668 spisa), Dodatak Ugovora 03- G-Š-0299/10-1 B2 D2 (list 670-672 spisa), Preslika dokumentacije za nadmetanje, evidencijski broj nabave P-G-Š2/13-4 iz travnja 2013. (list 748-766 spisa), Dopis Ministarstva regionalnog razvoja i Fondova europske unije od od 21.08.2024. (list 784 spisa), proveden je dokaz građevinskim vještačenjem po vještaku RH Nalaz i mišljenje vještaka od 11.11.2024. ( list 804-810 spisa), očitovanje vještaka od 24.12.2024. ( list 827-830 spisa).

7. Ocjenom izvedenih dokaza, te temeljem rezultata cjelokupnog postupka, a u skladu sa odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22; dalje u tekstu ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev kojim na ime viška radova, zahtjeva naplatu zasebno za svakog od tuženika, sukladno ugovorenom omjeru, i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev kojim na ime naknadnih radova zahtijeva da svaki od tuženika podmiri svoj dio tražbine koji je podijeljen na jednake dijelove osnovan, dok je tužbeni zahtjev na ime naknadnih radova kojim tužitelj zahtijeva da tuženici podmire solidarno neosnovan.

8. Dakle, tužitelj postavlja primarni tužbeni zahtjev, kojim na ime viška radova, zahtjeva naplatu zasebno za svakog od tuženika, sukladno ugovorenom omjeru, dok u odnosu na naknadne, neugovorene radove, tužitelj postavlja zahtjev prema tuženima solidarno i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev u kojem traži da, ukoliko sud ne usvoji zahtjev po osnovi solidarne odgovornosti, da usvoji zahtjev da svaki od tuženika samostalno podmiri svoj dio tražbine, koji se sastoji od dijela viška radova (prema ugovorenom omjeru) i djela za naknadne radove, koji je podijeljen na jednake dijelove.

9. Naime, Između stranaka nisu bile prijeporne sljedeće odlučne činjenice: da su 15. rujna 2010. Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva kao naručitelj, Grad Ivanić-Grad (prvotuženik), Zagrebačka županija (drugotuženik) i društvo Radnik d.d. (tužitelj) sklopili Ugovor broj 03-G-Š-0299/10-1 B2 (dalje: Ugovor) kojim se tužitelj kao izvođač obvezao izvesti radove na dogradnji, rekonstrukciji i adaptaciji objekta Učeničkog doma u Ivanić-Gradu

- da je za radove utvrđena ukupna cijena od 977.616,02 eur / 7.365.847,95 kn, pri čemu je ugovoreno da će Ministarstvo podmiriti 70% cijene, do iznosa od 684.331,21 eur / 5.156.093,57 kn, prvotuženik 7,5% cijene i drugotuženik 22,5% cijene,

- da je ugovoreno da će svako eventualno prekoračenje navedenog iznosa do potpunog završetka radova snositi prvotuženik i drugotuženik (čl. 2. Ugovora),

- da za svako odstupanje od projekta građenja odnosno ugovorenih radova tužitelj mora imati pisanu suglasnost naručitelja (čl. 6. Ugovora),

- da predmet ugovora nisu dodatni, nepredviđeni radovi, a ako se pojavi potreba za njihovim izvođenjem, stranke su suglasne da će ih ugovoriti i izvoditi temeljem posebnog postupka provedenog sukladno Zakonu o javnoj nabavi (čl. 8. Ugovora),

- da je prekid radova na gradilištu trajao od 1. siječnja do 28. veljače 2011. te da je tužitelj dopisom od 21. ožujka 2011. dostavio trećetuženiku račun kojim je obračunao trošak privremenog zastoja radova (list 328. spisa) u iznosu od 18.014,35 eur / 135.729,17 kn,

- da su 17. listopada 2011. Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva kao naručitelj, prvotuženik, drugotuženik i tužitelj sklopili 1. Dodatak Ugovoru broj 03-G-Š-0299/10-1 B2 (list 13-14 spisa) kojim je rok dovršetka radova produljen do 7. prosinca 2011.,

- da je primopredaja objekta izvršena 18. travnja 2012. (list 31. -33. spisa),

- da je tužitelj 28. lipnja 2012. sastavio okončanu situaciju u kojoj je obračunao nepredviđene radove i viškove radova u ukupnoj vrijednosti od 216.306,86 eur / 1.629,764,11 kn, s rokom dospijeća 4. listopada 2012. (list 36. spisa),

- da je Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva izradilo natječajnu dokumentaciju za postupak javne nabave te se voditelj službe odjela za javnu nabavu dopisom od 10. svibnja 2013. obratio tužitelju s pozivom za dostavu ponude u predmetnom postupku,

- da je tužitelj 17. travnja 2015. podnio Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske zahtjev za mirno rješenja spora (list 265. – 268. spisa),

- da je Županijsko državno odvjetništvo odbilo zahtjev dopisom od 11. kolovoza 2015. (list 269. – 271. spisa), koji je tužitelj zaprimio 4. prosinca 2015.,

- da je tužba protiv prvotuženika i drugotuženika podnijeta 17. travnja 2015., a protiv trećetuženika 18. ožujka 2016.,

- da je tužitelj izveo neugovorene dodatne radove i viškove radova naknadu za koje utužuje u ovom postupku

10. Između tužitelja i I i II tuženika je sporno je li postojala suglasnost naručitelja za izvođenje dodatnih radova i viškova radova.

11. Naime, ugovorne strane ugovora o građenju su naručitelj i izvođač. Ugovor o građenju mora biti sklopljen u pisanom obliku (čl.620. ZOO). Prema stavu sudske prakse zahtjev pisanog oblika ugovora je ispunjen i kad je stavljena pisana ponuda za izvođenje radova, u kojoj su navedeni svi bitni elementi o građenju, a tu je ponudu druga strana prihvatila plaćanjem predviđene cijene putem pisanog naloga dostavljenog banci.

Naknadni radovi su takvi radovi koji nisu bili predmet ugovora, ali naručitelj, iz nekog svog razloga, zahtijeva njihovo izvođenje. Višak radova odnosi se na količinu radova koji prelaze ugovorene količine. Ti radovi su bili predviđeni ugovorom ali ne u toj količini. Za svako odstupanje od ugovorenih radova izvođač mora imati pisanu suglasnost naručitelja. Odstupanje od projekta građenja, odnosno od ugovorenih radova, znači izmjenu ugovora, pa je potreba pisane suglasnosti naručitelja posljedica općeg pravila iz čl.620. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 156/22, 155/23; dalje ZOO), prema kojem ugovor o građenju mora biti sklopljen u pisanom obliku. Dakle, za višak radova kao i za naknadne radove izvođač mora imati pisanu suglasnost naručitelja radova. Izvođač koji je izveo višak radova ili naknadne radove bez pisane suglasnosti naručitelja, nema pravo na povećanje ugovorene cijene niti na temelju stjecanja bez osnove niti na temelju poslovodstva bez naloga. Ovu pisanu suglasnost naručitelja ne može zamijeniti nalog nadzornog inženjera jer nadzorni organ nema ovlast bez suglasnosti naručitelja odobriti izvođenje naknadnih radova. Dakle, jasno je da bez pisane suglasnosti naručitelja izvođač ne može izvoditi dodatne radove, naknadne ili nepredviđene, osim hitnih nepredviđenih radova niti može za tako izvedene radove zahtijevati dodatno naknadu. Smisao je odredbe čl.620.ZOO da se onemogući jednostrano mijenjanje ugovora i nametanje obveza za naručitelja bez njegove volje, koje mogu dovesti u pitanje isplativosti investicije i daljnje održavanje ugovora na snazi. S druge pak strane ova odredba je sankcija za izvođača koji ne vodi brigu u izvršavanju ugovornih obveza i poštivanja propisa u stvaranju dodatnih obveza bez pisane suglasnosti, u protivnom se izlaže riziku da neće moći naplatiti radove bez suglasnosti naručitelja. Međutim u ovom konkretnom slučaju tužitelj je naručio dodatne radove te je dao odobrenje za izvođenje dodatnih radova odnosno te radove je odobrio.

12. Naime, dokumentacija za postupak javne nabave je sastavljena u travnju 2013., (dakle, godinu dana nakon što je primopredaja radova izvršena), kao opis predmeta nabave je navedeno „dodatni radovi koji nisu bili uključeni u početni projekt niti u osnovni ugovor, ali su zbog nepredviđenih okolnosti postali nužni za izvođenje radova opisanih u njima, ukupna vrijednost radova ne prelazi 25%, a radovi su nužni za dovršetak radova na objektu i dovođenju istoga u funkciju“, pri čemu se tehničke specifikacije s količinom, vrstom i detaljnim opisom predmeta nabave nalaze u troškovniku koji je prema utvrđenom stanju izradio, pregledao i odobrio stručni nadzor. Tužitelj nije sudjelovao u postupku javne nabave, odnosno nije dostavio ponudu.

13. Slijedom navedenog sud je utvrdio da je naručitelj nedvojbeno naručio dodatne radove jer se tijekom izvođenja ugovorenih radova pojavila potreba za određenim dodatnim radovima te je stoga i pozvao tužitelja na sudjelovanje u pregovaračkom postupku javne nabave za dodatne nepredviđene radove dogradnje, rekonstrukcije i adaptacije objekta učeničkog doma u Ivanić Gradu, Zagrebačka županija. Odlučna činjenica je da je tužitelj radove izveo na naručiteljev zahtjev.

14. Iz dokumentacije iz postupka javne nabave koja je dopunjena troškovnikom sud je utvrdio da su radovi u cijelosti usporedivi sa radovima koje je identičnim redom i obračunao tužitelj u okončanoj situaciji dakle, radi se o istim radovima koje je tužitelj već izveo i primopredaja kojih je izvršena. Da je tome tako proizlazi usporedbom radova iz podneska od 13.10.2017. kojim je tužitelj detaljno specificira naknadne radove iz okončane situacije sa troškovničkim stavkama.

15. Tako predmetnim podneskom tužitelj specificira ove radove kao:

1. „Dobava, izrada i postava ograda balkona“ – dok su isti u troškovniku naznačeni kao „Dobava i ugradnja balkonske ograde od vruče cinčanih čeličnih profila“

• Obračunata vrijednost 196.984,80 kn/26.144,38 EUR • Ovaj rad je ovjeren od strane naručitelja

2. „Razlika u cijeni za ugradnju kvalitetnih profila FEAL termo“ – dok su isti u troškovniku naznačeni kao „Razlika u cijeni za ugradnju kvalitetnijih profila...“ • Obračunata vrijednost 45.528,46 kn/6.042,00 EUR

• Ovaj rad je ovjeren od strane naručitelja

3. Naknadni rad nije naveden u predmetnom podnesku pa niti u dostavljenom Troškovniku

4. „Ojačanje postojećih betonskih stupova A-B konstrukcije“ – dostavljeni Troškovnik ove radove detaljnije pobraja, ali u gotovo svim stavkama je vidljiva naznaka da se radi o radovima betoniranja, proširenja postojećih A.B. stupova, izvedba AB pasice i sl.

• u predmetnom je podnesku tužitelj detaljno objasnio kako su za ove radove izdane 3. i 4. ponuda za naknadne radove, pa su 3. i 4. ponuda spojene na način da je okončanom situacijom obračunato ukupno 47.761,66 kn/6.339,06 EUR

5. „Elektroinstalacije“ uz napomenu kako je na 34. koordinaciji gradilišta tvrđeno da je hitno potrebno izraditi izvedbeni projekt elektroinstalacija za kuhinju i dilataciju A te da je potrebno izvesti i određene radove, koji nisu obuhvaćeni troškovnikom – Troškovnik ugrađenu opremu detaljno specificira i iz iste je specifikacije jasno vidljivo kako se radi o elektroopremi za kuhinju i još neke dodatne prostorije

• Obračunata vrijednost 62.266,29 kn/8.264,16 EUR

6. „Protupožarna vanjska fiksna stijena u aluminijskoj izvedbi“ – Troškovnikom specificiran kao „Izrada, prijevoz i ugradnja protupožarne vanjske fiksne stijene, u

aluminijskoj izvedbi...“

• Obračunata vrijednost 65.612,66 kn/8.708,30 EUR

7. „Dobava i ugradnja protupožarnih dvokrilnih vrata, demontaža radijatora, ispitivanje hidrantske mreže, dobava i postava geotekstila ispod tamponskog sloja platoa“, jednako kako su oni specificirani u dostavljenom Troškovniku •

Obračunata vrijednost 68.200,97 kn/9.051,82 EUR

8. „Izrada nove plinske instalacije kuhinje, radovi na vodovodnoj instalaciji, sprinkler sustavu i dr.“ – dok predmetni Troškovnik čak i detaljnije specificira predmetne radove

• Obračunata vrijednost 74.151,12 kn/9.841,54 EUR

9. „Hidroizolacija krova restorana, odvodnja vode s krova, izrada spuštenog stropa, demit fasada, izrada okapnica“ – dok se u Troškovniku specificiraju kao „izvedba horizontalne izolacije krova restorana, dobava i ugradnja dvostrukog slivnika za odvodnju vode s krova, dobava i postava spuštenog stropa, izrada DEMIT fasade, izrada okapnica od plastičnih profila“

• Obračunata vrijednost 92.734,51 kn/12.307,98 EUR

10. „Dobava i montaža aluminijskih vrata, elektro grijači, stropni distributer zraka i dr.“ – u troškovniku je uz ovaj rad specificirano 14 različitih ponudbenih stavki, koje nesporno uključuju i ove navedene od strane tužitelja

• Obračunata vrijednost 49.787,50 kn/6.607,94 EUR

11. Naknadni rad nije naveden u dostavljenom Troškovniku

12. „Kotlovnica“ – dok je troškovnik u odnosu na ovaj rad vrlo detaljno specificirao niz radova izvedenih na kotlovnici objekta

• Obračunata vrijednost 89.812,80 kn/11.920,21 EUR 13. „Postava parne brane ispod podova od kaučuka“ – u Troškovniku „dobava i montaža podne obloge od kaučuka Noraplan ultra grip...“ • Obračunata vrijednost 20.308,48 kn/2.695,40 EUR

14. „PVC sokl na spoju podne obloge od kaučuka, aluminijski kutnici oko stubišta“ – u Troškovniku „dobava i montaža PVC sokla na spoju podne obloge...“

• Obračunata vrijednost 2.860,31 kn/379,63 EUR

15. „nabava i montaža crpke za recirkulaciju sanitarne tople vode, demontaža opreme kotlovnice, odvoz“ – u Troškovniku „dobava i montaža crpke za recirkulaciju sanitarne tople vode UPS 40-120 b,...demontaža opreme kotlovnice; elektroormara, kanalica, kablova, te odvoz na deponiju...“ • Obračunata vrijednost 23.534,50 kn/3.123,56 EUR

Primopredajni zapisnik sadrži podatke o izvedenim radovima odnosno utvrđuje je li izvođač ispunio sve svoj obveze.

Nesporno je da su Zapisnik o primopredaji izvedenih radova od dana 18. 04. 2012. godine potpisali su predstavnici investitora, naručitelja, nadzorne službe i izvođača radova.

16. Iz Zapisnika o primopredaji izvedenih radova u točki III pod nazivom „Nalaz ovlaštenih predstavnika“ definirano je slijedeće: „Svi ugovoreni radovi izvedeni su prema ugovoru, tehničkoj dokumentaciji i ponudama za naknadne i nepredviđene radove od 1. do 15“. Ova napomena „za naknadne i nepredviđene radove od 1. do

15.“ odnosi se na slijedeće radove:

1. Dobava, izrada i postava ograda balkona 26.144,37 eur / 196.984,80 Kn

2. Razlika u cijeni za ugradnju kvalitetnih profila FEAL termo 6.042,66 eur / 45.528,46 Kn

3. Predmetni rad nije naveden u troškovniku

4. Ojačanje postojećih betonskih stupova A-B konstrukcije 6.339,06 eur / 47.761,66 Kn

5. Elektroinstalacije 8.264,15 eur / 62.266,29 Kn

6. Protupožarna vanjska fiksna stijena u aluminijskoj izvedbi 8.708,29 eur / 65.612,66 Kn

7. Dobava i ugradnja protupožarnih dvokrilnih vrata, demontaža radijatora, ispitivanje hidrantske mreže, dobava i postava geotekstila ispod tamponskog sloja platoa

9.051,82 eur / 68.200,97 Kn

8. Izrada nove plinske instalacije kuhinje, radovi na vodovodnoj instalaciji, sprinkler sustavu i dr. 9.841,54 eur / 74.151,12 Kn

9. Hidroizolacija krova restorana, odvodnja vode s krova, izrada spuštenog stropa, demit fasada, izrada okapnica 12.307,98 eur / 92.734,51 Kn

10. Dobava i montaža aluminijskih vrata, elektro grijači, stropni distributer zraka i dr. 6.607,93 eur / 49.787,50 Kn

11. Predmetni rad nije naveden u troškovniku

12. Kotlovnica 11.920,20 eur / 89.812,80 Kn

13. Postava parne brane ispod podova od kaučuka 2.695,39 eur / 20.308,48 Kn

14. PVC sokl na spoju podne obloge od kaučuka, aluminijski kutnici oko stubišta

379,62 eur / 2.860,31 kn

15. Nabava i montaža crpke za recirkulaciju sanitarne tople vode, demontaža opreme kotlovnice, odvoz“ 3.123,56 eur/ 23.534,50 Kn

Ukupno neugovoreni radovi 111.426,64 eur / 839.544,06 Kn (bez PDV-a 25%) ili 139.283,30 eur / 1.049.430,08 (sa PDV-om 25%)

17.Dakle, dovodeći u vezu specificirane radove sa ponudama koje su dostavljene u spis koje je, prije izvođenja istih, tužitelj dostavljao naručitelju potpuno je nesporno da se radilo o radovima koje je izveo tužitelj i to nakon što je zaprimio konkludentni, a ponegdje i pisani nalog naručitelja da ih izvede te je Troškovnik rađen isključivo prema tim ponudama te izvedenim količinama, koje je naknadno potvrdio nadzor. To je vidljivo iz opisa samih radova po vrsti i količini, kao i specifikacije ugrađenih materijala po tipu i proizvođaču. Isto je u bitnom potvrđeno i građevinskim vještačenjem.

Slijedom navedenog naknadni radovi obračunati okončanom situacijom istovjetni su po vrsti, količini i ponuđenoj visini, kako je to potvrdilo nadležno Ministarstvo kao naručitelj u dostavljenom Troškovniku.

18. Prema tome obzirom da su radovi za koje je naručitelj pokretao postupak javne nabave isti oni radovi koje je tužitelj već izveo i primopredaja kojih je izvršena, poziv na sudjelovanje u postupku javne nabave u svakom slučaju predstavlja i naknadno odobrenje radova, jer potvrđuje da su ti radovi bili u cijelosti sukladni potrebama naručitelja te da ih tužitelj nije izveo samoinicijativno.

19. Naknadno odobrenje ne mora biti izričito, jer ono postoji i kada se iz ponašanja zastupanog može zaključiti da odobrava radnje osobe koja ga je zastupala, a u konkretnom slučaju je došlo i do primopredaje radova (uključujući viškove radova i nepredviđene radove), te se tuženici tim radovima koriste.

20. Iz tako provedenog postupka sud je utvrdio da je tuženik naručio dodatne radove jer se tijekom izvođenja ugovorenih radova pojavila potreba za određenim dodatnim radovima, da je tuženik pozivom na sudjelovanje u postupku javne nabave dao odobrenje na izvođenje dodatnih radova kao i da je tužitelj te dodatne radove i izveo. Odlučna činjenica je da je radove izveo na naručiteljev zahtjev.

21. Valja reći i da sve kada pisana suglasnost i nije dana, tužitelj bi imao pravo na zahtjev za isplatu iznosa na ime dodatnih radova. Naime, polazeći od nesporne činjenice da je nakon sklapanja Ugovora, a na naručiteljev zahtjev došlo do potrebe za dodatnim radovima zapravo pisana suglasnost u smislu odredbe čl.623.ZOO nije niti potrebna. Pisana suglasnost je potrebna samo ako sam izvođač želi odstupiti od projekta građenja, ali ne i onda kada izvođač izvede naknadne radove na zahtjev naručitelja, odnosno u dogovoru s njim, kao u konkretnom slučaju. Pisana suglasnost naručitelja nije nužna pretpostavka zahtjeva za povećanjem cijene radova koje je izvođač izveo na naručiteljev zahtjev po kojem je tužitelj morao raditi i zato što je tuženik to tražio.

Osim toga, odredbom članka 26. Zakona o javnoj nabavi, propisani su slučajevi kada se ugovor o javnim radovima može sklapati u pregovaračkom postupku javne nabave bez prethodne objave. Jedan od tih slučajeva propisan je točkom 4. i 5. kojim je to propisano za nove radove koji se sastoje u ponavljanju sličnih radova koji se dodjeljuju gospodarskom subjektu s kojim je isti javni naručitelj već sklopio osnovni ugovor. Budući da se radilo o sličnim radovima i gospodarskom subjektu s kojim je naručitelj već sklopio osnovni ugovor prema mišljenju ovoga suda u konkretnom slučaju ispunjen je uvjet iz odredbe članka 26. ZJN-a kada nije potrebno provoditi postupak javne nabave zbog čega je tuženik mogao pregovarati s tužiteljem kao gospodarskim subjektom koji izvršava osnovni ugovor i sklopiti ugovor o tim dodatnim radovima s tužiteljem bez provođenja postupka javne nabave.

Međutim, da tome i nije tako, sud upućuje i na odredbu čl.294. ZOO kojim je propisano da ugovor za čije se sklapanje zahtijeva pisani oblik smatra valjanim iako nije sklopljen u tom obliku, ako su ugovorne strane ispunile, u cijelosti ili u pretežitom dijelu, obveze koje iz njega nastaju, osim ako iz cilja radi kojeg je oblik propisan očito ne proizlazi što drugo. Kako je u ovom konkretnom slučaju utvrđeno da su radovi izvedeni, svakako se ne bi moglo uvjetovati postojanje pisanog ugovora ili aneksa ugovora ili provedeni postupka javne nabave za svrhu utvrđenja nastanka ugovora o građenju, u smislu čl. 294. ZOO-a. Dakle, kako je ugovor od strane tužitelja u cijelosti ispunjen, time je osnažen ugovor, sve kad bi mu i nedostajao potreban pisani oblik, u smislu odredbe čl. 294. ZOO. Drugim riječima, konzumirani ugovor bi naknadnim prihvaćanjem od strane tuženika konvalidirao.

22. Nadalje, točno je da nadzorni inženjer nije ovlašten mijenjati projekt i tehničku dokumentaciju na temelju koje se izvode radovi, ugovarati druge radove i više radova, odobriti isplatu naknadno izvedenih radova niti njihovo izvođenje, mijenjati ugovorenu cijenu ili druge odredbe ugovora; osim ako je za to od naručitelja posebno ovlašten.

23. Međutim, kada zastupnik prekorači granice ovlaštenja, zastupani je u obvezi samo ako odobri prekoračenje (čl. 87. st. 1. ZOO), a u obvezi je i ako zastupnik uopće nije imao ovlaštenje pod uvjetom da naknadno odobri njegove radnje. Nije stoga odlučno je li nadzorni inženjer prekoračio granice ovlaštenja koja je imao ili je preuzeo obveze bez ovlaštenja u vrijeme preuzimanja (dajući nalog za izvođenje dodatnih radova potpisom u građevinskom dnevniku), ako su radnje koje je poduzeo bile naknadno odobrene.

24. U 2. dodatku ugovora broj: 03-G-_Š-0299/10-1 B2 D2 u članku 2. propisano je da se ovim dodatkom NARUČITELJ, GRAD, ŽUPANIJA i IZVODITELJ utvrđuju da se tijekom izvođenja radova pojavilo odstupanje u količinama, odnosno potreba izvođenja više radova (većih količina), utvrđenih i odobrenih od strane stručnog nadzora u iznosu od 20.567,03 eur / 154.962,31 Kn (sa PDV-om 25%). Više radovi se odnose na veće količine zemljanih radova (iskop za bazen sprinkler instalacije), veće količine betonskih i AB radova (armiranje), veće količine zidarskih radova (vanjski zidovi, žbukanje), veće količine toplinske izolacije podova prizemlja, kabelskog raspleta, priključnica, prekidača i rasvjete.

U Dopisu tužitelja navedeno je da na sastanku održanom 27. 05. 2013. godine kod Vas vezano za izvedene radove na predmetnoj građevini konstatirali smo da ste nam poslali na potpis 2. dodatak ugovoru broj: 03-G-_Š-0299/10-1 B2 D2 na iznos od 16.453,62 eur / 123.969,85 Kn bez PDV-a za izvedene više radnje. Isto tako je tužitelj izdao 15. privremenu situaciju u koju je uvrstio povečane količine na temelju gore navedenog ugovora.

I iz činjenice slanja 2. dodatak ugovoru na iznos od 16.453,62 eur / 123.969,85 kn za izvedene više radove na temelju koje je tužitelj izdao i 15. privremenu situaciju nedvojbeno proizlazi da su tuženici izrijekom priznali količinu izvedenih radova, koja je utvrđena 2. dodatkom ugovora što znači i da je tuženik sve građevinske radove primio i koristio se njihovim rezultatima, a time je tuženik i potvrdio da su količine viškova odobrene od strane stručnog nadzora i na taj način izvedene količine viškova radova odobrene su od stručnog nadzora i time je dana suglasnost na izvedene radove te se u na taj način izvedene količine radova verificirane i potvrđene u točno navedenom financijskom iznosu.

25. Imajući u vidu da je pozivom na sudjelovanje u javnoj nabavi naručitelj naknadno odobrio radove kao što je gore obrazloženo, a da je u konkretnom slučaju je došlo do primopredaje radova (uključujući viškove radova i naknadne radove radove), te se tuženici tim radovima koriste čime su radovi također odobreni prigovore I i II tuženih sud je ocijenio neosnovanim i neodlučujućim za predmet postupka.

26. Slijedom navedenog tužitelj je ovlašten zahtijevati da mu I i II tuženik plati naknadu za dodatne radove uzrokovane dodatnim potrebama tuženika kao i za izvedene viškove radova.

27. U odnosu na prigovor I i II tuženika da naručitelj nije dao suglasnost za sve radove koje je tužitelj izveo, već samo za dio njih, pri čemu je za radove za koje je dao suglasnost naveo da se radovi za koje daje suglasnost ne mogu dodatno naplatiti, već se izvršiti preraspodjela radova na način da se neki ugovoreni radovi neće izvesti, a umjesto njih će se izvesti radovi za koje je naručitelj dao suglasnost valja reći da je na tuženicima teret dokazivanja koji su radovi tako „preraspodijeljeni“, odnosno koji ugovoreni radovi nisu izvedeni, već su umjesto njih izvedeni drugi radovi za koje je naručitelj dao suglasnost.

Radi utvrđivanja sporne činjenice preraspodjele tuženik nije predložio nikakve dokaze iako je na njemu teret dokaza. Prema pravilima o teretu dokazivanja, svaka je stranka dužna dostaviti dokaze u prilog tvrdnji koje iznosi tijekom postupka i koje joj idu u prilog. Slijedom navedenog, a primjenom odredbe čl. 221. a. ZPP-a, sud je navedenu činjenicu utvrdio ne-dokazanom i posljedično ne-postojećom odnosno sud cijeni da su dodatni izvedeni radovi radovi za izvršenje za koje je postojala pisana suglasnost naručitelja.

28. Dalje, valja istaknuti da sud treba izvesti dokaz vještačenjem kad je radi utvrđivanja ili razjašnjenja kakve činjenice potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže, a vještak se koristi samo radi pomaganja u utvrđivanju činjenica ali sud utvrđuje činjenice. Isto tako sud ne koristi vještaka za primjenu pravnih pravila, već pravna pitanja rješava sud.

29. Radi provjere utvrđenja visine odnosno vrijednost radova koje je tužitelj izveo provedeno je građevinsko vještačenje (viškova radova i dodatnih radova) sud je proveo građevinsko vještačenje po vještaku RH.

30. Na temelju nalaza i mišljenja građevinskog vještaka RH od 11.11.2024. (list 804-811 spisa), Očitovanje vještaka 24.12.2024. (list 827-830 spisa) te usmeno na ročištu dana 08. 04.2025. (list 839-840) potvrđeno je da vrijednost svih izvedenih radova iznosi 1.545.939,89 kn/ 205.181,48 eur, da je vrijednost viškova radova iznosi 154,962, 31 kn/ 20.567,01 eur, vrijednost neugovorenih radova iznosi 1.049.430,08 kn/139.283,31 eur, sveukupno vrijednost viškova radova i neugovorenih radova je 1.204.392,39 kn/ 159.850,34 EUR.

Dakle, sukladno utvrđenjima suda u odnosu na neugovorene radove proizlazi da je Zapisnikom o primopredaji izvedenih radova od dana 18. 04. 2012. godine u točki III definirano da su svi ugovoreni radovi izvedeni prema ugovoru, tehničkoj dokumentaciji i ponudama za naknadne i nepredviđene radove od 1. do 15“. Ova napomena „za naknadne i nepredviđene radove od 1. do 15.“ odnosi se na slijedeće radove:

1. Dobava, izrada i postava ograda balkona 26.144,37 eur / 196.984,80 Kn

2. Razlika u cijeni za ugradnju kvalitetnih profila FEAL termo 6.042,66 eur / 45.528,46 Kn

3. Predmetni rad nije naveden u troškovniku

4. Ojačanje postojećih betonskih stupova A-B konstrukcije 6.339,06 eur / 47.761,66 Kn

5. Elektroinstalacije 8.264,15 eur / 62.266,29 Kn

6. Protupožarna vanjska fiksna stijena u aluminijskoj izvedbi 8.708,29 eur / 65.612,66 Kn

7. Dobava i ugradnja protupožarnih dvokrilnih vrata, demontaža radijatora, ispitivanje hidrantske mreže, dobava i postava geotekstila ispod tamponskog sloja platoa

9.051,82 eur / 68.200,97 Kn

8. Izrada nove plinske instalacije kuhinje, radovi na vodovodnoj instalaciji, sprinkler sustavu i dr. 9.841,54 eur / 74.151,12 Kn

9. Hidroizolacija krova restorana, odvodnja vode s krova, izrada spuštenog stropa, demit fasada, izrada okapnica 12.307,98 eur / 92.734,51 Kn

10. Dobava i montaža aluminijskih vrata, elektro grijači, stropni distributer zraka i dr. 6.607,93 eur / 49.787,50 Kn

11. Predmetni rad nije naveden u troškovniku

12. Kotlovnica 11.920,20 eur / 89.812,80 Kn

13. Postava parne brane ispod podova od kaučuka 2.695,39 eur / 20.308,48 Kn

14. PVC sokl na spoju podne obloge od kaučuka, aluminijski kutnici oko stubišta

379,62 eur / 2.860,31 kn

15. Nabava i montaža crpke za recirkulaciju sanitarne tople vode, demontaža opreme kotlovnice, odvoz“ 3.123,56 eur/ 23.534,50 Kn

Ukupno neugovoreni radovi 111.426,64 eur / 839.544,06 Kn (bez PDV-a 25%) ili 139.283,30 eur / 1.049.430,08 (sa PDV-om 25%)

31. Slijedom navedenog nedvojbeno je da je vrijednost neugovorenih radova 139.283,30 eur / 1.049.430,08 Kn (sa PDV-om 25%).

32. U odnosu na viškove radova vještak je također koristio financijske iznose koji proizlaze iz 2. dodataka ugovora broj: 03-G-_Š-0299/10-1 B2 D2 u članku 2. kojim se utvrđuje da se tijekom izvođenja radova pojavilo odstupanje u količinama, odnosno potreba izvođenja više radova (većih količina), utvrđenih i odobrenih od strane stručnog nadzora u iznosu od 20.567,03 eur / 154.962,31 Kn (sa PDV-om 25%). Više radovi se odnose na veće količine zemljanih radova (iskop za bazen sprinkler instalacije), veće količine betonskih i AB radova (armiranje), veće količine zidarskih radova (vanjski zidovi, žbukanje), veće količine toplinske izolacije podova prizemlja, kabelskog raspleta, priključnica, prekidača i rasvjete.

Dakle, vještak je pojasnio i potvrdio da je činjenica da se niti jedan pravni dokument, koji sadržava financijski iznos, nije moguće sastaviti bez da se ne utvrdi građevinska podloga tog iznosa pa je to saznanje i koristio u ovom vještačenju, s čime se slaže i ovaj sud, jer kao što je gore obrazloženo i ugovorom i zapisnikom o primopredaji se potvrđuju i odobravaju financijski iznosi od strane nadzornog inženjera.

Prema tome obzirom da je sud gore obrazložio da je postojala suglasnost za naknadne i viškove radova i da postoji građevinska podloga predmetnih naknada za neugovorene i viškove radove niti u kojem slučaju zaključak vještaka o vrijednosti tih radova ne može biti proizvoljan i mimo građevinske dokumentacije i ostalih isprava u spisu i takvom slučaju vještak ih je dužan sa vještačkog i građevinskog stajališta koristiti u svom zaključku jer nema potrebe za dodatnim vještačenjem tako utvrđenih financijskih iznosa.

Slijedom navedenog vrijednost viškova radova potvrđena je u iznosu 20.567,03 eur /154.962,31 Kn (sa PDV-om 25%)

33. Dakle, ukupna vrijednost viškova radova i neugovorenih radova je 1.204.392,39 kn/ 159.850,34 eur.

34. U ovom konkretnom slučaju svrha vještačenja, s obzirom na složenost građevinske dokumentacije je bila i provjera utvrđenja suda, ono što je bitno, da se utvrđenja vještaka poklapaju sa utvrđenjima suda.

35. Sud je nalaz i mišljenje sudskog vještaka u cijelosti prihvatio s obzirom da je vještak objektivno, argumentirano i u skladu s pravila struke odgovorio na zadani mu zadatak, argumentirao svoje zaključke, utvrđenja i izračun te pojasnio okolnosti i parametre cjelokupne dinamike odnosa među strankama i koje je uzeo u obzir prilikom procjene i vještak je prema mišljenju suda jasno otklonio prigovore tuženih.

36. Dakle, sudski vještak je na detaljan, opširan, stručan i logičan način izveo zaključke koje prihvaća i ovaj sud, jer obrazloženo upućuje da se nalaz i mišljenje vještaka podudara sa činjenicama koje su vidljive iz cjelokupne dokumentacije i koje se podudaraju sa utvrđenim činjenicama od strane suda kao i da se podudaraju sa stvarnošću.

37. S obzirom da se vještak, prilikom izrade nalaza i mišljenja i izračuna pozvao na, i koristio sudski spis poslovni broj P-479/23, Zakon o gradnji (NN 153/13, 39/19, 125/19), Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN 118/19 i 65/20), Hrvatska norma za obračun površine i obujma građevine HRN ISO 9836:2011, Posebne uzance o građenju (NN 137/21) to sud prihvaća takav način izrade i obračuna s obzirom da se radi o mjerodavnim aktima za konkretni slučaj. Vještak je pojasnio odnosno obrazložio metodologiju koju je primijenio prilikom izračuna navodeći da su osnovni nalaz i mišljenje napravljeni na način su se uzeli u obzir svi izvedeni radovi i zastoj radova iz kojih je onda dobivena vrijednost radova (neugovoreni i viškovi radova ) kako je pojašnjeno u Očitovanju od 24.12.2024.

Prema odredbi članka 624. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (hitne) nepredviđene radove izvođač može izvesti i bez prethodne suglasnosti naručioca ako zbog njihove hitnosti nije mogao pribaviti tu suglasnost, dok je stavkom 2. istog članka određeno da su nepredviđeni radovi oni čije je poduzimanje bilo nužno da bi se osigurala stabilnost objekta ili spriječio nastanak štete, a izazvani su neočekivanim prirodom zemljišta, neočekivanom pojavom vode ili drugim izvanrednim i neočekivanim događajima, te (stavak 4. istog članka Zakona o obveznim odnosima) izvođač ima pravo na pravičnu naknadu za nepredviđene radove koji su bili obavljeni.

38. U konkretnom slučaju tužitelj je naveo koje je radove izveo te niti u jednom trenutku, a niti to proizlazi iz cjelokupnog postupka nije bila riječ o radovima koji se smatraju hitnim i nepredviđenim u smislu odredbe 624.ZOO neovisno o terminima koji su se koristili u dokumentaciji, niti tužitelj potražuje pravičnu naknadu nego naknadu za viškove radova i naknadne radove koji su jasno i neugovoreni radovi i nepredviđeni radovi ali nisu zato hitni nepredviđeni radovi iz čl.624.ZOO kako to insinuiraju tuženici. Da je tome tako proizlazi iz cjelokupne gore precizirane dokumentacije iz koje je vidljivo o kojim se vrstama radova radi koji se niti u kojem slučaju ne mogu podvesti pod radove koji bi bili izazvani izvanrednim i nepredviđenim događajima odnosno sud je nedvojbeno utvrdio da se niti u kojem slučaju ne radi o radovima koji bi bili nužni niti za osiguranje stabilnosti objekta niti za sprječavanje štete kako propisuje članak 624. stavak ZOO, nego o radovima za kojima se pokazala dodatna potreba i radovima koji se prelaze ugovorne količine, što je sve vidljivo iz građevinske dokumentacije. Stoga su takvi prigovori tuženih odbijeni kao irelevantni.

39. U ovom predmetu sporna je bila suglasnost za naknadne radove i viškove radova te je utvrđeno da je ta suglasnost postojala, a hitni nepredviđeni radovi nisu predmet ovog spora.

40. Slijedom svega navedenog iz dokumentacije u spisu i provedenog građevinskog vještačenja sud je utvrdio da su ti viškovi radova i naknadni radovi obavljeni te da su tuženici te radove i odobrili u utuženim iznosima te tužitelj ima pravo na isplatu naknade za naknadno izvedene radove i viškove radova.

41. Dalje, budući da je odredbom čl. 2. st. 2. i st. 3. Ugovora predviđeno da se cijena radova ugovara u iznosu od 7.365,847,95 kn, da naručitelj u financiranju radova sudjeluje u iznosu od 5.156.093,57 kn, prvotuženik u iznosu od 449.137,07 kn, a drugotuženik u iznosu od 1.347.411,21 kn te da svako eventualno prekoračenje iznosa od 7.365.847,95 kn do potpunog završetka objekta, snose prvotuženik i drugotuženik, ako naručitelj nije financirao radove u iznosu od 5.156.093,57 kn, na naručitelja bi, do tog iznosa, otpalo 70% vrijednosti viškova radova, a za preostalih 30% tužiteljevog potraživanja s osnove viškova radova prvotuženik i drugotuženik odgovaraju u ugovorenim omjerima od 7,5% u odnosu na prvotuženika i 22,5% u odnosu na drugotuženika.

42. 14. privremena situacija je zadnja privremena situacija i ovjerena je od nadzornog inženjera i svih ugovornih strana, a po kojoj su i ovdje tuženi podmirili svoja potraživanja.

43. Iz navedene situacije je vidljivo kako su do dana ovjere iste izvedeni radovi:

- ukupne vrijednosti: 786.861,51 eur / 5.928.608,10 kn + PDV = 967.839,66 eur

/ 7.292.187,96 kn - od čega:

Republika Hrvatska – 677.487,76 eur / 5.104.531,57 kn (s PDV-om) I tuženi – 72.587,97 eur / 546.914,10 kn (s PDV-om) II tuženi – 217.763,92 eur / 1.640.742,29 kn (s PDV-om)

Dakle, u odnosu na ukupno ugovoreni iznos radova od 977.616,02 eur / 7.365.845,49 kn, izvedeni su radovi u vrijednosti od 967.839,66 eur / 7.292.187,96 kn, odnosno izvedeno je 9.776,03 eur / 73.657,53 kn manje vrijednosti radova od maksimalno ugovorenog iznosa.

U odnosu na maksimalno ograničenje iznosa za koji odgovara Republika Hrvatska izvedeno je 6.843,45 eur / 51.561,99 kn manje vrijednosti radova. Prijedlogom 2. dodatka Ugovoru, koji prileži spisu, utvrđeno je da ukupna vrijednost viška radova, uvećana za pripadajući PDV, iznosi 20.567,03 eur / 154.962,31 kn. Republika Hrvatska potpisala je predmetni Dodatak te time pristala platiti 70% ukupnog iznosa odnosno ukupno 14.396,92 eur / 108,473.62 kn. Pridodamo li se tom iznosu do tada obračunat iznos po 14. privremenoj situaciji, koji je po osnovnom Ugovoru morala podmiriti Republika Hrvatska, dolazi se do iznosa od ukupno 691.884,68 eur / 5.213.005,19 kn, a koji iznos premašuje ukupno ugovoreni iznos od 684.331,21 eur / 5,156,093.57 kn, na koji iznos je bila ograničena obveza Republike Hrvatske. Slijedom iznesenog, evidentno je da je Republika Hrvatska u cijelosti financirala iznos radova do maksimalno ugovorenog ograničenja.

44. U odnosu na neugovorene, naknadne radove potrebno je utvrditi kakva je bila namjera stranaka vezano uz plaćanje tih radova, odnosno da li bi ih tuženi platili u jednakim dijelovima, solidarno ili u međusobnim odnosima.

45. Prema čl.41. st. 1. ZOO-a propisano je da je obveza djeljiva ako se ono što se može podijeliti i ispuniti u dijelovima koji imaju ista svojstva kao i cijela činidba, i ako ono tom podjelom ne gubi ništa od svoje vrijednosti, inače obveza je nedjeljiva. Kada u nekoj djeljivoj obvezi ima više dužnika, dug se dijeli među njima na jednake dijelove, ako nije određena drukčija podjela, i svaki od njih odgovara za svoj dio duga. (st. 2.). Kada u nekoj djeljivoj obvezi ima više vjerovnika, tražbina se dijeli među njima na jednake dijelove, ako nije drugačije određeno i svaki vjerovnik može zahtijevati svoj dio tražbine. (st.3.).

46. Prema čl.42. propisano je kad ima više dužnika u nekoj djeljivoj obvezi nastaloj trgovačkim ugovorom, oni odgovaraju vjerovniku solidarno, osim ako su ugovaratelji izrijekom otklonili solidarnu odgovornost.

47. Nesporno je da se radi o djeljivoj obvezi u odnosu na koju nije zaključen poseban ugovor.

Pasivna solidarnost se ne predmnijeva, već se mora izričito ugovoriti. Iznimka su trgovački ugovori za koje vrijedi oboriva zakonska pretpostavka o solidarnoj odgovornosti sudužnika kod djeljivih obveza, nisu li je ugovaratelji izričito isključili (čl.42.ZOO).

48. U ovom konkretnom slučaju čl.2. Ugovora br.03-G-Š-0299/10-1 b2 od 15.09.2010. stranke su izrijekom isključile solidarnu odgovornost tuženih za financijske obveze prema tužitelju odnosno ugovorile su da je svaka ugovorna strana za plaćanje radova izvođaču odgovorna za svoj preuzeti dio po navedenom ugovor te da svako eventualno prekoračenje navedenog iznosa do potpunog završetka objekta snosi JLS i JRS.

49. Prilikom tumačenja ugovora, njegove se odredbe primjenjuju onako kako one glase. Pri tumačenju spornih ugovornih odredbi ne treba se držati doslovnog značenja upotrijebljenih izraza već treba istražiti zajedničku namjeru ugovaratelja i odredbu tako razumjeti kako to odgovora načelima obveznog prava (čl. 319. ZOO). Pod tumačenjem ugovora dakle, razumijeva se pronalaženja smisla o domašaja pojedinih ugovornih klauzula i utvrđivanje njihovog pravno obvezujućeg značenja, u prilikama kada se prilikom ispunjenja ugovora ugovaratelji o tome ne slažu. Kako se volja stranka može izraziti na razne načine, pri tumačenju ugovora treba uzeti u obzir svaki oblik očitovanja volje, a redovito je ona izražena ugovorom.

Sporne i nejasne odredbe ugovora koji je sklopljen prema unaprijed odštampanom sadržaju, pripremljene i predložen od jedne ugovorne strane, imaju se tumačiti u korist druge ugovorne strane. U ovom konkretnom slučaju ugovor je pripremio tužitelj pa bi se navedena odredba mogla u svakom slučaju tumačiti u korist druge ugovorne strane odnosno tuženika.

Dakle, odredbe ugovora primjenjuju se onako kako glase, a tumačiti se mogu na štetu one ugovorne strane koja je ugovor unaprijed pripremila i predložila samo ako su nejasne.

50. Međutim u okolnostima kad je jasno i nedvojbeno u ugovoru izražena volja sugovaratelja ne postoji potreba za tumačenjem ugovora pa se njegove odredbe tumače onako kako one glase. Kada su riječi pisane isprave jasne ne može se dokazivati da je volja sastavljača bila drugačija jer se tumačenje jasnih ugovornih odredbi protivi pojmu i smislu tumačenja. Time bi bilo povrijeđeno osnovno načelo slobodnog uređivanja obveznog odnosa.

51. Imajuću u vidu nesporne činjenice u ovom predmetnom sporu da su stranke vezano uz ugovor izričito isključile solidarnu odgovornost, a da tuženici nisu isticali činjenice iz kojih bi proizlazila druga namjera stranaka odnosno drugačiji omjeri u odnosu na neugovorene radove kao i da se radi o djeljivoj obvezi u odnosu na koju nije zaključen poseban ugovor pa da bi solidarnost bila ustanovljena ugovorom (trgovački ugovor)ocjena je ovog suda da u predmetnom sporu ne postoji solidarnost obveza na strani prvo i drugotuženika, odnosno ne dolazi do primjene određenja iz članka 43. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08 i 78/15, 29/18, 126/21, 156/22, 155/23 dalje: ZOO). Naime, prema članku 43. ZOO-a, kojim je reguliran „Sadržaj solidarnosti dužnika“, svaki dužnik solidarne obveze odgovara vjerovniku za cijeli dug i vjerovnik može zahtijevati njegovo ispunjenje od koga hoće, sve dok ne bude potpuno ispunjen, ali kad jedan dužnik ispuni dug, obveza prestaje i svi se dužnici oslobađaju. Sud nije našao postojanje određenih činjenica za koje bi zakon vezao nastanak solidarne obveze.

52. Dakle, radi se o novčanoj obvezi o koja je u smislu odredbe čl. 41. Zakona o obveznim odnosima (NN. 35/05 i 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 156/22, 155/23; dalje: ZOO) djeljiva tražbina, što znači da se obveza na isplatu novčane tražbine može podijeliti i ispuniti u dijelovima, obzirom da dijelovi navedene tražbine imaju ista svojstva kao i cijela tražbina.

Kad u nekoj djeljivoj obvezi ima više dužnika, dug se dijeli među njima na jednake dijelove, ako nije određena drugačija podjela i svaki od njih odgovara za svoj dio duga.

Prema tome, kad se radi o djeljivoj obvezi s više dužnika, svaki od njih duguje jednaki dio, dakle, nema solidarnosti na strani dužnika, osim ako je ona ugovorena ili propisana zakonom.

Slijedom toga s obzirom na činjenicu da se radi o djeljivoj tražbini tražbina s osnove naknadnih radova se dijeli između tuženika na jednake dijelove, a u odnosu na viškove radova prema ugovorenom omjeru.

53. S obzirom da je sud odlučne činjenice mogao utvrditi na temelju izvedenih dokaza i s obzirom na zauzeta pravna shvaćanja dana u obrazloženju, sud je izvođenje daljnjih dokaza ocijenio nepotrebnim jer se ne odnose na činjenice koje su prvenstveno relevantne za donošenje odluke ili se odnose na utvrđenje nespornih činjenica te je odbio daljnje dokazne prijedloge. Pri tome se ukazuje da sud nije saslušavao svjedoke predložene od tuženika na okolnost prave volje stranka jer sve odlučne činjenice mogu se utvrditi iz isprava u spisu, a odredbe ugovora sklopljenih između stranaka su jasne i primjenjuje se onako kako glase sukladno odredbi čl. 319. st. 1. ZOO-a., a u odnosu na viškove radova i dodatne radove tuženici uopće nisu isticali činjenice iz kojih bi proizlazila druga namjera stranaka odnosno drugačiji omjeri u odnosu na neugovorene radove odnosno u više navrata su upravo navodili da solidarnost nije ustanovljena.

54. Slijedom svega navedenog sud je odlučio kao pod točkom I, II, III i IV izreke presude.

55. Valja reći da je sud prihvatio istaknuti tužbeni zahtjev da svaki od tuženika samostalno podmiri svoj dio tražbine, koji se sastoji od dijela viška radova (prema ugovorenom omjeru) i eventualno kumulirani zahtjev za naknadne radove, koji je podijeljen na jednake dijelove, dok je prvi tužbeni zahtjev kojim tužitelj odnosu na naknadne, neugovorene radove, postavlja prema tuženima da ih podmire solidarno sud je odbio kao neosnovan jer nije našao postojanje određenih činjenica za koje bi zakon vezao nastanak solidarne obveze.

56. Slijedom navedenog sud je odlučio kao pod točkom V izreke presude.

57. Tužitelj je u tužbi uz glavni tužbeni zahtjev istaknuo i slijedeći tužbeni zahtjev te i predložio da taj zahtjev sud usvoji ukoliko prvotnopostavljeni zahtjev nađe neosnovanim. Prema tome radi se o dva tužbena zahtjeva koji proizlaze iz istog činjeničnog supstrata no razlikuju se vezano uz plaćanje radova. Kako je tužitelj uspio u cijelosti sa slijedećim tužbenim zahtjevom to je tužitelj uspio u cijelosti. U konkretnom slučaju radi o eventualnoj kumulaciji tužbenog zahtjeva te u takvom slučaju tužitelj ne traži da se prihvate svi istaknuti zahtjevi već samo jedan od njih sukladno odredbičl.188st.2ZPP-a. S obzirom na činjenicu da je sud u cijelosti udovoljio drugom, odnosno eventualnom zahtjevu tužitelja, tužitelj je uspio u cijelosti uz primjenučl.154.st.1. ZPP-a.

58. Odluka o troškovima postupka iz toč. III izreke presude temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a. Tužitelju je priznat kao potreban za vođenje postupka trošak zastupanja po odvjetniku, a trošak je odmjeren sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, 148/09, 142/12, 103/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23 u tekstu: OT) te vrijednosti predmeta spora u trenutku poduzimanja radnji i to: za sastav tužbe od 17.04.2015. i od 18.03.2016.u iznosu od po 2.163,38 EUR ( Tbr.7/1 OT), za sastav žalbe u iznosu od 2.664,54 EUR (Tbr. 10/1 OT), za sastav podneska za mirno rješenje spora od 17.04.2015. u iznosu od 2.163,38 EUR ( Tbr.32 OT), za sastav podnesaka od 24.05.2018. i 24.09.2018. u iznosu od po 2.163,38 EUR te od 27.11.2024. u iznosu od 2.190,00 EUR (Tbr. 8/1 OT), za zastupanje na ročištima 08.12.2017. u iznosu od 2.163,38 EUR te 27.02.2023., 06.03.2023. i od 08.04.2025. u iznosu od po 2.190,00 EUR (Tbr.9/1 OT), za zastupanje na ročištima 17.10.2017., 17.01.2018., 30.05.2018.u iznosu od po 1.081,69 EUR te 01.10.2024. u iznosu od 1.095,00 EUR (Tbr. 9/2 OT), sve uvećano za 25% PDV-a što iznosi 7.186,22 EUR, uvećano za trošak pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od po 663,61 EUR i na žalbe u iznosu od 1.327,23 EUR, predujma za vještačenje u iznosu od 700,00 EUR, odnosno ukupno parničnih troškova u iznosu od 39.285,57 EUR. Tužitelju nije priznat zatraženi trošak za sastav podnesaka od 17.10.2015. u iznosu od 2.163,38 EUR te od 07.06.2023. u zatraženom iznosu od 2.190,00 EUR, uvećano za 25 % PDV-a, jer nisu bili potrebni za vođenje parnice u smislu čl. 155 ZPP. Osim toga, tužitelju nije priznat trošak za zastupanje na ročištima 17.10.2017., 17.01.2018., 30.05.2018 te 01.10.2024.( preko dosuđenog ) po Tbr.9/1 OT jer se na navedenim ročištima nije raspravljalo o glavnoj stvari. Naime, da bi se smatralo da se na ročištu raspravlja o glavnoj stvari potrebno je da stranka usmeno na ročištu iznese nove navode ili da obrazloži do tada iznesene navode, što je na navedenim ročištima izostalo.

59. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u toč. VI. i VII. izreke presude.

U Zagrebu, 23. travnja 2025. godine

SUDAC

Romina Markovinović

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.

Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. točke 1., 2., 4., 8., 9 . i 11. ZPP i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.