Poslovni broj R1 Ob-243/2023-16

Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Valeriji Baričević Frković, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja IE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 1. protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Rijeci, OIB: [osobni identifikacijski broj], Rijeka, Slogin kula bb i 2. protustranke VE iz [adresa], iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. protustranke ĐE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, 23. travnja 2025.,

riješio je

I. Odbija se prijedlog predlagatelja od 23. ožujka 2023. za utvrđenjem izvanbračne zajednice kao neosnovan, odnosu na 1. protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Rijeci, OIB: [osobni identifikacijski broj], Rijeka, Slogin kula bb.

II. Utvrđuje se da su predlagatelj IE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pok. ĆE, s posljednjim prebivalištem na adresi [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1949., živjeli u izvanbračnoj zajednici, a koja izvanbračna zajednica je trajala dulje od tri godine te koja je prestala smrću pok. ĆE, **.**.2018. u odnosu na 2. protustranku i 3. protstranku.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je 23. ožujka 2023. podnio prijedlog ovome sudu radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice sa sada pok. ĆE i to od 1972. do 9. kolovoza 2028., odnosno njezine smrti protiv 1. protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, te protiv 2. protustranke VE iz [adresa], iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. protustranke ĐE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu,.

2. 1. protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Rijeci očitovala se podneskom od 17. studenoga 2023. navodeći da za priznanje prava na obiteljski mirovinu, temeljem Zakona o mirovinskom osiguranju preme čl. 22. st. 2. pod članom obitelji koji ima pravo na obiteljski mirovinu iz stavka 1. t. 1. smatra se i izvanbračni drug koji s osiguranikon ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status uzvanbračne zajdenice u valjanom trajanju utvrđuje se u izvanparničnom postupku. Opreza radi protivi se prijedlogu za utvđivanje izvanbračne zajednice te predlaže da se provedu dokazi na način da se sasluša predlagatelj, nasljednici i predloženi svjedoci. Pravo na obiteljsku mirovinu je trajno materijalno pravo koje se priznaje na duži period odnosno za očekivati je da će biti isplaćena znatna sredstva na teret Državnog proračuna te stoga HZZMO ima pravni intres za sudjelovanje u ovom postupku. Sredstva kojima HZMO raspolaže namjenjena su isključivo za ostarivanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti, a osiguravaju ih osiguranici, poslodavci, drugi obveznici plaćanja dopirnosa određeni zakonom i Republika Hrvatska. Sudjelovanje HZMO-a u postupku osigurava se i pažljivo postupanje s prikupljenim sredstvima bez nepotrebnih rashoda, odnosno troškova mirovinskog osiguranja, što je u općem interesu odnosno intresu svih sadašnjih i budućih korisnika prava iz mirovinsog osiguranja. Sliedom navedenog predlaže odbacivanje prijedloga kao nedopuštenog odnosno odbijanje istog kao neosnovanog.

2.3. 1. protustranka je na ročištu od 6. veljače 2024. predložila da sud navedeni prijedlog odbaci kao nedopušten, odnosno odbije kao neosnovan.

3. Na istom ročištu sud je rješenjem pozvao predlagatelju da u roku 8 dana dopuni/ispravi prijedlog za utvrđenje izvanbračne zajednice na način da ispravno označi protustranke sukladno praksi Vrhovnog suda Republike. Ukoliko predlagatelj dostavi dopunjen (ispravljen) prijedlog sukladno točci 1. ovoga rješenja u roku od 8 dana, smatrati će se da je dopunjeni prijedlog podnesen sudu onog dana kada je prvi put podnesen. Ukoliko predlagatelj ne postupi sukladno točci I. izreke ovog rješenja, smatrati će se da je njegov prijedlog povučen, a ukoliko bezuspješno protekne rok iz točke I., Sud će prijedlog odbaciti (čl. 109 Zakona o parničnom postupku (u daljnjem tekstu ZPP - „Narodne novine“ broj 26/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 43/13 i 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22). Te je isto sud ponovio rješenjem od 11. travnja 2024. 12. veljače 2024. predlagatelj je uredio prijedlog.

4. Podneskom od 16. rujna 2024. 1. protustranka je navela da je legitimirana u ovom postupku obzirom da predlagatelj traži utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice, a radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza pok. ĆE. U prilog tome i sudska praksa Županijskog suda u Zagrebu, posł.br. Gž Ob-483/2023 od dana 14. studenog 2023. godine i praksa Općinskog suda u Bjelovaru posl.br. R1 Ob-98/2023 od dana 26. ožujka 2024. godine. Nasljednici umrle osobe nisu osobe na čiji bi položaj mogla izravno utjecati odluka koja se predlaže, pogotovo ne na način da oni zbog navedenog ne bi mogli ostvariti svoja prava iz mirovinskog osiguranja, ako na to pravo imaju sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju. Zakonski nasljednici nemaju interes, niti ih se na bilo koji način oštećuje isplatom obiteljske mirovine. Pravni interes predlagatelja da utvrdi postojanje izvanbračne zajednice vodi se isključivo u interesu ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu. Statutom Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje određena je djelatnost Zavoda iz koje proizlazi obveza postupanja Zavoda u osiguranju zakonitosti ostvarivanja prava. Budući se odluka o postojanju ili nepostojanju izvanbračne zajednice u ovom postupku utvrđuje radi ostvarenja prava na obiteljsku mirovinu protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ima pravni interes kao i zakonsko pravo sudjelovati u navedenom postupku radi zaštite sredstava Državnog proračuna iz kojeg se isplaćuju priznata mirovinska primanja. Da je HZMO pasivno legitimiran prvenstveno proizlazi iz zakonske odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju dl. 22. St. 3. kojim je propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparnidnom postupku te čl. 436. st. 4. Obiteljskog zakona koji propisuje da stranka u postupku može biti svaka osoba, tijelo ili oblik udruživanja koja se na temelju zakona treba uključiti u postupak. Uz navedeno jasno je da postupak utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice predstavlja prethodno pitanje prilikom vodenja upravnog postupka radi priznanja prava na obiteljsku mirovinu - te da je upravno tijelo vezano odlukom suda.Zakonom o mirovinskom osiguranju odreden je postupak u kojem se utvrđuje izvanbračna zajednica (izvanparnični), te uzimajući u obzir odredbe (općeg) Obiteljskog zakona kojima se definira tko je stranka u postupku (čI. 436. St. 4.), proizlazi da je Zavod uistinu pasivno legitimiran u navedenom postupku - kao javno tijelo koje te biti vezano odlukom suda te te pozitivna odluka gotovo sigurno dovesti do obveze isplate iz sredstava Državnog proračuna. Takav stav zauzeo je i Županijski sud u Zagrebu u rješenju broj Gž Ob291/2023 Od 05.06.2023. i Gž Ob- 554/2023 Od 02.01.2024. godine.Rješenje kojim se utvrđuje postojanje izvanbračne zajednice ili se odbija zahtjev za utvrdenje izvanbračne zajednice sukladno odredbi članka 22. Zakona o mirovinskom osiguranju ne utvrđuje se u odnosu na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kao javno pravno tijelo, a niti u odnosu na nasljednike, veé isto treba biti zamjena za izvod iz matične knjige vjenčanih kojim se dokazujee postojanje bračne zajednice, način prestanka iste, te bračni status osobe koja potražuje pravo na obiteljsku mirovinu, a što u postupcima utvrđenja izvanbračne zajednice sud neće utvrđivati po službenoj dužnosti, a niti nasljednici kao protustranke.HZMO ističe relevantnu sudsku praksu, - rješenjem Županijskog suda u Splitu Gž-Ob -208/2019 Od 6. svibnja 2019. drugostupanjski sud je ukinuo rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini RI Ob-301/17 Od 21. siječnja 2019. - zauzevši Stav da protustranka u izvanparničnom postupku koji se vodi radi utvrđenja izvanbračne zajednice, a radi ostvarenja prava na obiteljsku mirovinu treba kao protustranku navesti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.Od 01.01.2023. godine stupanjem na snagu Zakona o dopunama i izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 119/2022) čl.74.a omogućava korištenje dijela obiteljske mirovine korisnicima starosne ili invalidske mirovine iza pok. bračnog druga ako je isti jedini korisnik obiteljske mirovine i ako je napunio 65. godina života.

5. Člankom 22. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157./2013., 151./2015., 33./2015., 93./2015., 120./2016., 18./2018., 62./2018., 115./2018., 102./2019., 84/2021., 119./2022.; dalje; ZOMO) propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.

5.1. Iz navedene odredbe ne proizlazi zaključak da bi u izvanparničnom postupku u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bio stranka u odnosu na koju se provodi taj postupak, odnosno da bi isti bio pasivno legitimiran.

6. Nadalje, člankom 436. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103./2015. i 98./2020.; dalje; ObZ-a) propisano je tko su stranke u izvanparničnom postupku iz obiteljskih odnosa, proizlazi da stranka u predmetnom postupku utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice ne može biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na to javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga proizlaze, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla.

7. Dakle, radi se o postupku u kojem se ne odlučuje o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, već o postupku u kojem se odlučuje o pitanju koje predstavlja prethodno pitanje za upravni postupak koji provodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a u kojem se odlučuje o pravu neke osobe iz mirovinskog osiguranja (npr. o pravu na obiteljsku mirovinu).

8. Člankom 11. ObZ-a propisano je da izvanbračna zajednica predstavlja životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Iz navedene zakonske definicije izvanbračne zajednice proizlazi da je riječ o životnoj zajednici neudate žene i neoženjenog muškarca pa stoga, u ovakvim postupcima gdje je predmet utvrđenje da je postojala izvanbračna zajednica, pasivno bi bili legitimirani ili izvanbračni drug ili njegovi pravni slijednici.

9. Pri tome treba napomenuti kako je Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci Rev-1639/2018 od 2. veljače 2022. iznio pravni stav da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne može biti pasivno legitimiran u postupcima koji se vode po čl. 22. st. 3. ZOMO, već bi to bili nasljednici pok. izvanbračnog druga, a isti stav je izražen i u odlukama Županijskog suda u Zadru posl. broj Gž Ob-1/2022. od 7. srpnja 2022. i poslovni broj Gž Ob-27/2023 od 13. studenog 2023. te Županijskog suda u Bjelovaru posl. broj Gž Ob-49/2023 od 9. listopada 2023.

10. Slijedom navedenog riješeno je kao u točki I. izreke ovog rješenja.

11. U prilog svojih navoda dostavio je: izvadak iz Matice umrlih za pok. LE, rješenje o nasljeđivanju javne bilježnice Radmile Madić iz [adresa], poslovni broj O-2994/2018 od 3. listopada 2018., Izvadak iz matice rođenih za sebe od 10. ožujka 2023., presliku osmrtice-obavijesti o smrti za pok. ĆE iz Novog lista od 14. kolovoza 2018.

12. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvadak iz Matice umrlih za pok. LE (stranica 2-3 spisa), rješenje o nasljeđivanju javne bilježnice Radmile Mandić iz [adresa], poslovni broj O-2994/2018 od 3. listopada 2018. (stranica 18-19 spisa), Izvadak iz matice rođenih za prdlagatelja od 10. ožujka 2023. (stranica 20-21 spisa), presliku osmrtice-obavijesti o smrti za pok. ĆE iz Novog lista od 14. kolovoza 2018. ( stranica 29 spisa). Sud saslušao predlagatelja, 1. protustranku 2. protustanku i 3. protustranku te svjedoke ZE i FE te izvršio vanjski uvid u podatke JRO MUP RH za adresu prebivališta predlagatelja i pokojne ĆE.

13. Analizom i ocjenom provedenih dokaza utvrđeno je kako je prijedlog predlagatelja u odnosu na 1. protustranku HZMO nije osnovan dok je u odnosu na 2. i 3. protustranku osnovan.

14. Uvidom u izvadak iz Matice umrlih za pok. LE sud je utvdio da je ista umrla **.**.2018., te da je bila razvedena.

15. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju javne bilježnice Radmile Mandić iz [adresa], poslovni broj O-2994/2018 od 3. listopada 2018. sud je utvrdio da su zakonski nasljednici pok. ĆE sin VE i kćer ĐE koji su ujedno određeni kao 2. i 3. protustranka u ovom postupku.

16. Uvidom u Izvadak iz matice rođenih za predlagatelja od 10. ožujka 2023., sud je utvdio da je isti bio u braku sa GE, koji brak je razveden presudom ovog suda pod poslovnim brojem P-372/80 od 19. srpnja 1980. Iz istog proizlazi da je predlagatelj dao izjavu pred matičnim uredom [adresa] kojom je određeno da će se u pravnom prometu služiti osobnim imenom IE i to od 10. ožujka 2023.

17. Uvidom u presliku osmrtice-obavijesti o smrti za pok. ĆE iz Novog lista od 14. kolovoza 2018., predlagatelj je naveden kao ožalošćeni suprug.

18. Uvidom u vanjski uvid u podatke JRO MUP RH za adresu prebivališta za pok. ĆE proizlazi da je ista bila prijavljena na adresi [adresa] i to od 12. ožujka 1985. pa sve do smrti 9. kolovoza 2018.

18.1. Uvidom u vanjski uvid u podatke JRO MUP RH za adresu prebivališta za predlagatelja proizlazi da je isti prijavljen na adresi [adresa], i to od

25. veljače 1985. pa do danas.

19. Iz iskaza predlagatelja danog na ročištu od 11. lipnja 2024. utvrđeno je da je predlagatelj živio s pok. ĆE od 1972. i u tom braku rođena je zajednička kćer ĐE, **.**.1973. te su živjeli skupa sve do njezine smrti, 9. kolovoza 2018. Pokojna ĆE je umrla od raka jajnika i za vrijeme dok je bila bolesna o njoj smo vodili brigu on i djeca. Zajedno su financirali sve potrebe koje su imali unutar zajednice. Račun za sahranu fizički je on platio iako na računu stoji ime VE. Pokojna je bila ranije u braku koji je razveden 1971. i u tom braku je rođen VE. I on je ranije bio u braku koji je razveden 1980.

20. 2. protustranka, VE, na istom ročištu je naveo da je cijelosti suglasan s iskazom predlagatelja i od kada zna za sebe da su njih dvoje su živjeli u izvanbračnoj zajednici. Koliko zna prvo su živjeli u [adresa], zatim u Matuljima i na kraju u [adresa] od 1982.

21. 3. protustranka, ĐE, na istom ročištu je navela da je u cijelosti suglasna s iskazom predlagatelja i od kada zna za sebe da su njih dvoje živjeli u izvanbračnoj zajednici.

23. Iz iskaza svjedoka ZE proizlazi da predlagatelja poznaje od 1982. kada su se oni doselili u zgradu preko puta njene kuće. S pok. ĆE i IE prvo je bila susjeda, a onda je s vremenom postala i prijateljica. Po njoj su se oni iako nisu bili u braku uvijek ponašali kao bračni par, viđala ih je skupa u šetnji, a kasnije i s unukom I koju i dan danas voli. Pok. ĆE je umrla **.**.2018. i ona joj je bila na sahrani u Viškovu. Predlagatelj je stajao pokraj lijesa pokojnice i svi prisutni su mu izražavali sućut. Poznato kok je da je pokojna umrla od karcinoma. Po njenim saznanjima oni su išli skupa u kupovinu stvari koje su im bile potrebne. Koliko zna oni su od 1982. pa sve do 2018. skupa živjeli na adresi [adresa].

24. Iz iskaza svjedoka FE proizlazi da predlagatelja poznaje od početka 1980-ih godina kada se isti doselio s obitelji u zgradu na adresi [adresa] u kojoj on živi. Kada kaže obitelji pri tom misli na gospodina IE, ĐE i VE te pok. gospođu ĆE. Predlagatelj i pok. ĆE zajedno su živjeli na navedenoj adresi sve do njezine smrti 2018. Bio je na sahrani koja je bila na Viškovu jer je vozio i majku. Predlagatelj je bio pokraj lijesa pokojnice i svi su mu izražavali sućut. Po prezimenu je znao da oni nisu u braku, ali po njihovom ponašanju odavali su dojam skladnog bračnog para. Koliko se sjeća zajednički su financijski pridonosili navedenoj zajednici jer su jedan i drugi za vrijeme radne aktivnosti bili zaposleni u ugostiteljstvu. Gospođa ĆE koliko mu je poznato je umrla od karcinoma.

25. Sud je u cijelosti prihvatio kao vjerodostojne i istinite izjave navedenih svjedoka, kao i iskaze predlagatelja drugo i treće protustranke, s obzirom na to da su u bitnome iskazivale istovjetno te u skladu s materijalnom dokumentacijom u spisu.

26. Odredbom čl. 11. stavkom 1. Obiteljskog zakona (Narodne Novine broj 103./2015., 98./2019., 47./2020. i 49/.2023. u daljnjem tekstu: ObZ propisano je da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

26.1.Stavak 2. ObZ-a istog članka propisuje da izvanbračna zajednica koja ispunjava navedene pretpostavke stvara osobne i imovinske učinke kao i bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

27. Odredbom članka 22. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/2013., 151/2015., 33/2015., 93/2015., 120/2016., 18/2018., 62/2018., 115/2018., 102/2019., 84/2021. i 119/2022.) propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji.

27.1. Stavkom 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz čl. 1. t. 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.

28. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da su predlagatelj i pok. ĆE živjeli zajedno u istom kućanstvu u stanu u [adresa], na adresi adresi [adresa] i to od 12. ožujka 1985. pa sve do njezine smrti 9. kolovoza 2018. Da su bili u emotivnoj vezi u kojoj je rođeno jedno zajedničko dijete ĐE te da su zajedno skrbili o djeci i zajedno privređivali. Dakle, utvrđeno je da je između pok. ĆE i predlagatelja postojala životna zajednica te da je to bila ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici, koja je trajala dulje od tri godine te koja je prestala smrću ĆE (**.**.2018.).

29. Slijedom navedenog, temeljem citirani zakonski odredbi riješeno je kao u točki II. izreke ovog rješenja.

Rijeka, 23. travnja 2025.

Sutkinja

Valerija Baričević Frković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba koja se može podnijeti u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Žalba se podnosi pisanim putem u tri primjerka putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. predlagatelju u uz rješenje o pristojbi na rješenje

2. 1., 2. i 3. protustankama