1

Poslovni broj: 20 Gž R-41/2021-8

Poslovni broj: 20 Gž R-41/2021-8

U  I M E  R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Larise Gačanin, predsjednika vijeća, Ksenije Dimec, suca izvjestitelja i člana vijeća i Ive Smokvina Dadasović, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja L. Š. iz R., OIB: …, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva P. & P. d.o.o. Z., protiv tuženika 1. G. S., vl. Soboslikarskog obrta A. C. iz R., OIB: …, zastupane po punomoćnici S. B., odvjetnici iz R. i 2. A. d.o.o. za građenje i trgovinu, S., OIB: …, zastupanog po punomoćnici M. J., odvjetnici iz S., radi naknade štete, rješavajući žalbe stranaka izjavljene protiv presude i rješenja Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P-434/2015-66 od 19. prosinca 2018. i rješenja Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P-434/2015-75 od 26. veljače 2020., kojim je ispravljena presuda, u sjednici vijeća održanoj dana       15. studenog 2023.,

r i j e š i o    j e

1. Ukidaju se presuda i rješenje Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P-

434/2015-66 od 19. prosinca 2018., i to presuda u cijelosti, a rješenje u točki 1. izreke, kao i rješenje Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P-434/2015-75 od 26. veljače 2020., kojim je ispravljena presuda, te se predmet vraća istom sudu na ponovno suđenje.

2. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Citiranom presudom naloženo je tuženicima da tužitelju solidarno naknade

štetu u iznosima od 128.000,00 kn i 3.600,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom i da mu naknade parnični trošak u iznosu od 37.937,00 kn, dok rješenjem nije dopuštena preinaka tužbe (točka 1.), te je utvrđeno da je tužba povučena za iznos od 1.400,00 kn (točka 2.). Navedena presuda ispravljena je rješenjem od 26. veljače 2020.

2. Protiv citirane presude i rješenja žalbu su podnijele obje stranke (tužitelj protiv odbijajućeg dijela, a tuženici protiv dosuđujućeg dijela) iz svih zakonskih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („NN“ 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14 - dalje ZPP), predlažući da se presuda i rješenje ukinu.

              3. U odgovoru na žalbu tužitelj osporava žalbene navode, predlažući da se žalba tuženih odbije kao neosnovana.

              4. Žalbe su osnovane.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom štete iz štetnog događaja od 16. srpnja 2013.

6. Tužitelj je tužbom potraživao naknadu štete u ukupnom iznosu od 133.000,00 kn. Nakon provedenog medicinskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku prof.dr.sc. B. B., tužitelj je podneskom od 9. veljače 2018. preinačio tužbu potražujući iznos od 160.600,00 kn. Prvostupanjski sud je odbio preinaku tužbe uz obrazloženje da je prethodni postupak zaključen 7. ožujka 2016., što znači da je tužba preinačena nakon zaključenja prethodnog postupka, pa da nije dopuštena pozivom na odredbu članka 190. st. 1. ZPP-a. Stoga je prvostupanjski sud odlučivao o tužbenom zahtjevu postavljenom u tužbi (na iznos od 133.000,00 kn).

7. Osnovano navodi tužitelj u žalbi da je prvostupanjski sud trebao dopustiti preinaku tužbe.

8.1. Naime, točno je da je odredbom čl. 190. st. 1. ZPP-a, koja je bila na snazi u vrijeme odlučivanja o preinaci tužbe, bilo propisano da tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka. Međutim, nedopuštanjem preinake tužbe tužitelju se nameće ograničenje prava na pristup sudu, koje pravo je jedan vid „prava na sud“ sadržanog u pravu na pravično suđenje zajamčenom odredbom čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99-pročišćeni tekst, 8/99 - ispr., 14/02 i 1/06: dalje: Konvencija) te je stoga u svakom pojedinom slučaju potrebno ispitati da li je takvim ograničenjem narušena sama bit toga prava, dakle da li dolazi do povrede prava na pristup sudu. Tako u situaciji kada tužitelj u vrijeme podnošenja tužbe ne raspolaže svim odlučnim činjenicama potrebnim za postavljanje konačnog tužbenog zahtjeva, kao u konkretnom slučaju za naknadu štete, s obzirom da je objektivno postavljanje tužbenog zahtjeva radi naknade neimovinske štete bez prethodnog vještačenja realno nemoguće, budući da je teško procijeniti visinu neimovinske štete koja bi pripadala tužitelju, već je u pravilu potrebno provesti medicinsko vještačenje i tek je tada moguće saznati sve odlučne činjenice vezano za visinu nastale štete, nedopuštanje preinake tužbe koja je uslijedila odmah nakon provedenog vještačenja nije razmjerno legitimnom cilju iz odredbe čl. 190. st. 1. ZPP-a i rezultira povredom prava na pristup sudu. To iz razloga jer je legitimni cilj zabrane preinake tužbe nakon zaključenja prethodnog postupka onemogućavanje zlouporabe procesnih prava u cilju ubrzanja parničnog postupka, a povećanje tužbenog zahtjeva za naknadu štete odmah nakon provedenog vještačenja, koje je utemeljeno na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, nije od utjecaja na dužinu trajanja postupka, dok nedopuštanjem preinake tužbe tužitelju preostaje samo podnošenje nove tužbe za preostali dio tužbenog zahtjeva, a u kojem slučaju se nepotrebno izvrgava daljnjim troškovima postupka te se izlaže riziku presuđene stvari ili eventualne zastare koji dovodi u pitanje ostvarivanje njegova prava na naknadu štete, čime se tužitelju nameće prekomjeran teret. Stoga, odluka kojom se ne dopušta preinaka tužbe nije razmjerna legitimnom cilju iz odredbe čl. 190. st. 1. ZPP-a, čime je narušena sama bit tužiteljeva prava na pristup sudu. Na pravilnost ovog stava ukazuje i činjenica da je izmjenama ZPP-a iz 2019. dopuštena mogućnost preinake tužbe do zaključenja glavne rasprave ako tužitelj bez svoje krivnje nije mogao preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka.

              8.2. Kako je prvostupanjski sud zbog prethodno navedene relativno bitne povrede odredaba parničnog postupka propustio odlučiti o konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, valjalo je ukinuti presudu i rješenje u dijelu kojim nije dopuštena preinaka tužbe. Posljedično tome, ukinuto je i rješenje o ispravku presude. U ponovnom postupku prvostupanjski sud otklonit će počinjenu procesnu povredu te donijeti novu odluku o tužbenom zahtjevu i troškovima postupka.

9. Iz ovih je razloga odlučeno kao u izreci na temelju odredbe članka 369. stavka 1. i 380. točke 3. ZPP-a.

              10. O zahtjevu tužitelja za naknadom troška odgovora na žalbu odlučerno je primjenom odredbe članka 155. stavka 1. ZPP-a.

              11. Prvostupanjsko rješenje od 19. prosinca 2018., kao nepobijano, ostaje neizmijenjeno u točki 2. izreke.

U Rijeci, 15. studenog 2023.

                                                                                                                            Predsjednik vijeća                                                                                                                           Larisa Gačanin, v.r.