Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Stalna služba u Koprivnici
Koprivnica, Hrvatske državnosti 5
Poslovni broj: Gž-353/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Tatjani Kučić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja CVČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Marku Krpanu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika CV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Josipi Milković, odvjetnici u Sisku, radi namirenja potraživanja iz založene stvari, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-964/2021-50 od 2. prosinca 2024., 23. travnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-964/2021-50 od 2. prosinca 2024.
Obrazloženje
1. Sud prvog stupnja donio je rješenje čija izreka glasi:
"1. Odbacuje se tužba u ovoj pravnoj stvari koja glasi:
"I. Tuženik, i to CV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan je trpjeti namirenje tražbine tužitelja, i to CVČ, s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u iznosu od 43.847,56 kn/5.819,57 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 11.12.2018. godine pa do 31.12.2022. godine, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine do 29.12.2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.1.22023. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentan stopa koje je na snazi n dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koje je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sudskom prodajom založenih nekretnina u vlasništvu tuženika i to: 23. Suvlasnički dio: 1/35 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-23) dijela [katastarska čestica], broj D:L: 100, u naravi [adresa], ukupne površine 884 m2, u naravi dvorište, ukupne površine 379 m2, u naravi stambena zgrada, [adresa], ukupne površine 505 m2, sve ukupne površine 884 m2, a koji je suvlasnički dio nekretnine neodvojivo povezan s pravom vlasništva na stanu, i to 1. 1/35 dijela čest. br. 1410/3 stambena zgrada od 505 m2 i dvorište od 379 m2, s kojom je povezan posebni dio STAN BROJ 23 - dvosobni stan u III. međukatu u hodniku lijevo, od 2 sobe, kuhinje, lođe, pomoćnih prostorija, u površini od 57,50 m2 i ostava za zimnicu broj 13, a koji je stan upisan u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom sudu u Sisku, te namirenjem tužitelja iz postignute kupoprodajne cijene.
II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak ovog postupka, a sve zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude pa sve do isplate i to sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe."
2. Odbija se prijedlog tužitelja koji glasi:
"Određuje se upis zabilježbe hipotekarne tužbe na slijedećim nekretninama: i to 23. Suvlasnički dio: 1/35 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-23) dijela [katastarska čestica], broj D:L:
100, u naravi [adresa], ukupne površine 884 m2, u naravi dvorište, ukupne površine 379 m2, u naravi stambena zgrada, [adresa], ukupne površine 505 m2, sve ukupne površine 884 m2, a koji je suvlasnički dio nekretnine neodvojivo povezan s pravom vlasništva na stanu, i to 1. 1/35 dijela čest. br. 1410/3 stambena zgrada od 505 m2 i dvorište od 379 m2, s kojom je povezan posebni dio STAN BROJ 23 - dvosobni stan u III. međukatu u hodniku lijevo, od 2 sobe, kuhinje, lođe, pomoćnih prostorija, u površini od 57,50 m2 i ostava za zimnicu broj 13, a koji je stan upisan u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom sudu u Sisku.
Provedba ovog rješenja nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Sisku."
3. Nalaže se tužitelju platiti tuženiku s osnova parničnog troška iznos od 2.375,00 eura, u roku od 15 dana.“
2. Protiv rješenja pravovremenu i dopuštenu žalbu podnio je tužitelj iz svih zakonskih razloga iz članka 353. stavak 1. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08.-Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje: ZPP) te predlaže da sud drugog stupnja usvoji žalbu, a pobijano rješenje ukine u cijelosti i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje pred drugog suca pojedinca.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Tužitelj u žalbi tvrdi da je sud pogrešno zaključio da tužitelj nema pravni interes za podnošenje tužbe te da je zbog toga pogrešno tužbu odbacio čime je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP-a.
5.1. Sud prvog stupnja utvrđuje da je tužitelj podnio hipotekarnu tužbu kojom traži da tuženik kao vlasnik založenih nekretnina trpi namirenje osigurane tražbine iz vrijednosti tih nekretnina. Tužitelj, po ocjeni suda, raspolaže ovršnom ispravom jer je Ugovor o zajmu kojeg su stranke zaključile 23. veljače 2010., i to tužitelj kao zajmodavac, a tuženik kao zajmoprimac i založni dužnik, solemniziran kod javnog bilježnika iz čega sud zaključuje da u smislu odredbe članka 54. stavak 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“ broj 78/93., 29/94., 16/07., 75/09. i 120/16.) ima snagu javnobilježničkog akta. Naime, prema utvrđenju suda člankom 6. Ugovora o zajmu tuženik je bio suglasan da tužitelj kao zajmodavac može neposredno na temelju tog Ugovora zatražiti protiv njega ovrhu na nekretnini radi prisilne naplate bilo koje od tražbina zajmodavca temeljem tog Ugovora i to odmah po njenoj dospjelosti. Odredbom članka 7. Ugovora o zajmu ugovorne strane izjavile su da su suglasne da javni bilježnik na zahtjev zajmodavca stavi potvrdu o ovršnosti na tu ispravu, a nakon što zajmodavac javnom bilježniku prezentira dokaz o dospjelosti bilo koje tražbine po tom Ugovoru. Sud također utvrđuje da je tužitelj na temelju Ugovora o zajmu ishodio uknjižbu prava zaloga u svoju korist na tuženikovoj nekretnini.
5.2. Pravno je shvaćanje suda prvog stupnja da zbog utvrđene činjenice da tužitelj raspolaže ovršnom ispravom temeljem koje je mogao postići istu pravnu zaštitu kao i u ovom postupku, i to neposrednim pokretanjem ovršnog postupka, tužitelj nema pravni interes za podnošenje kondemnatorne tužbe iz kojeg razloga je tužbu odbacio primjenom odredbe članka 288. stavak 2. ZPP-a, pri čemu se sud poziva i na odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-602/2003 od 7. srpnja 2004. i Revt-288/2015.
6. Suprotno žalbenim tvrdnjama, i po ocjeni ovog suda, pravilno je utvrđenje suda prvog stupnja da tužitelj nema pravni interes za podnošenje ove hipotekarne tužbe jer je bio ovlašten temeljem Ugovora o zajmu od 23. veljače 2010., koji je solemniziran kod javnog bilježnika, neposredno pokrenuti ovrhu na nekretnini tuženika, zbog čega nije imao potrebu podnošenja ove tužbe sa zahtjevom na trpljenje namirenja.
7. Tužitelj u žalbi ponavlja činjenice koje je iznosio i tijekom postupka, a to su da ne raspolaže izvornikom ovršne isprave zbog čega ne može tražiti od javnog bilježnika stavljanje potvrde o ovršnosti, a također tvrdi da nije u mogućnosti od javnog bilježnika zatražiti otpravak Ugovora o zajmu jer nije bio stranka postupka solemnizacije Ugovora o zajmu, pri čemu se poziva na iskaz javnog bilježnika Igora Martinovića u drugom predmetu te očitovanje Hrvatske javnobilježničke komore. Kako tvrdi da preslika Ugovora o zajmu bez klauzule ovršnosti ne predstavlja podobnu ovršnu ispravu temeljem koje bi se mogla pokrenuti ovrha, smatra da ima pravni interes za podnošenje ove tužbe.
7.1. Žalbene tvrdnje tužitelja neosnovane su jer Ugovor o zajmu od 23. veljače 2010., koji je solemniziran po prijedlogu tuženika kao zajmoprimca i založnog dužnika te sudužnika, predstavlja ovršnu ispravu u smislu odredbe članka 54. stavak 1. u vezi sa stavkom 6. Zakona o javnom bilježništvu, pa je temeljem takve ovršne isprave tužitelj ovlašten neposredno tražiti prisilnu ovrhu na nekretninama tuženika na kojima je zasnovano založno pravo. Po ocjeni ovog suda neosnovane su tvrdnje tužitelja da on ne može pribaviti otpravak ili prijepis Ugovora od javnog bilježnika te tražiti stavljanje potvrde o ovršnosti jer je odredbom članka 95. Zakona o javnom bilježništvu propisano da se otpravak javnobilježničkog akta može izdati, između ostalih, i osobama u korist kojih je taj pravni posao sklopljen, zbog čega je tužitelj ovlašten zatražiti izdavanje otpravka javnobilježničkog akta, ukoliko otpravkom ne raspolaže, odnosno, ukoliko ga nije dobio nakon solemnizacije, kojoj nije bio prisutan. Odredba članka 96. Zakona o javnom bilježništvu također propisuje ponovno izdavanje otpravka pod određenim uvjetima pa je tako stavkom 1. toga članka propisano da se o ovršnom javnobilježničkom aktu može, osim slučajeva navedenih u sljedećem stavku istog članka, svakoj od osoba navedenih u članku 95. ovoga Zakona izdati samo jedan otpravak. Također, stavkom 2. točka 3. propisano je da se ponovni otpravak javnobilježničkog akta može izdati ako sud na čijem području javni bilježnik ima svoje sjedište, na prijedlog stranke, naredi da mu se izda ponovni otpravak. Takvu će naredbu sud izdati ako stranka učini vjerojatnim da joj je potreban ponovni otpravak, a nema opravdane sumnje da će novi otpravak zloupotrijebiti. Sud može prije odluke saslušati sudionike. Ako se naredi ponovno izdavanje otpravka, o tome će se obavijestiti sudionici i javni bilježnik. Protiv naredbe kojom se dozvoljava izdavanje otpravka nije dopušten pravni lijek. Protiv rješenja kojim je zahtjev odbijen podnositelj zahtjeva može podnijeti žalbu u roku petnaest dana od dana dostave rješenja. U smislu citiranih odredbi članka 96. Zakona o javnom bilježništvu tužitelj je imao mogućnost zatražiti ponovni pismeni otpravak javnobilježničkog akta, ukoliko doista ne raspolaže pismenim otpravkom. Međutim, u postupku nije tvrdio niti dokazivao da je pokušao pribaviti otpravak javnobilježničkog akta s klauzulom ovršnosti iz kojih razloga je pravilno sud prvog stupnja zaključio da tužitelj nema pravni interes za podnošenje ove hipotekarne tužbe te je pravilno tužba odbačena.
8. Iz obrazloženih razloga žalbu tužitelja trebalo je odbiti kao neosnovanu, a rješenje suda prvog stupnja potvrditi primjenom odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a.
Koprivnica, 23. travnja 2025.
Sutkinja
Tatjana Kučić
