Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-455/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Marijana Vugića predsjednika vijeća, Renate Đaković Vranković članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Jasenke Grgić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja TC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici GC, Šime Ninčević i Karlo Guzobada, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Gluić Ninčević d.o.o. Zadar, protiv tuženika Grada Zadra, OIB: 09933651854, Narodni trg 1, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-999/22-16 od 14. prosinca 2022., u sjednici vijeća održanoj 23. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-999/22-16 od 14. prosinca 2022.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

»Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužitelj TC stekao valjanu pravnu osnovu za uknjižbu prava vlasništva dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to onog dijela koji je na Skici sudskog očevida od dana 13.10.2022. godine izrađenog od strane FC mag. ing. geod., stalnog sudskog vještaka za geodeziju, označeno likom narančaste boje i slovima B,C,L,E,F,G,H,K,B ukupne površine 186 m2, što je tuženi GRAD ZADAR dužan priznati i trpjeti da se tužitelj na temelju ove presude, a nakon njezine pravomoćnosti, uknjiži kao vlasnik predmetne nekretnine za cijelo, sve u roku od 15 dana."«

2. Protiv ove presude žalbu je podnio tužitelj zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu i usvojiti tužbeni zahtjev, podredno istu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Tužitelj tužbenim zahtjevom traži utvrđenje da je stekao valjanu pravnu osnovu za uknjižbu prava vlasništva određenog dijela nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 186 m2, a koji zahtjev tužitelj temelji na tvrdnji da stvarno stanje vlasništva je različito od uknjiženog prava vlasništva, ističući da je predmetni dio zkčbr. [katastarska čestica] stekao diobom s ostalim sunasljednicima pok. JC koji je vlasništvo tog dijela stekao nasljeđivanjem i diobom s ostalim suvlasnicima te nekretnine, osporavajući da bi se radilo o javnom dobru u općoj uporabi.

4. Između stranaka nije sporno:

- da je predmetna čest. 610 k. o. [katastarska općina] ukupne površine 610 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], oznake zemljišta put, kao vlasništvo tuženika u cijelosti te da se radi o nerazvrstanim cestama-javno dobro u općoj uporabi,

- da je u katastru čest. 610 k. o. [katastarska općina] upisana u posjedovnom listu br. 5443 kao javno dobro-ceste, Zadar, Plovanija-put, površine 610 m2,

- da prema Povijesti posjedovanja čkbr. [katastarska čestica] svojim položajem odgovara starim čest. zem. k. o. [katastarska općina] stari i to dijelovima čest. 55, 56/3, 297/2, 297/7, 297/12, 316 i 1014/1 te je čest. 1014/1 evidentirana javnim dobrom, dok su ostale navedene čestice evidentirane posjedom većeg broja članova obitelji TC, da bi nakon I. revizije iz 1955 k. o. [katastarska općina] utvrđena izmjena posjednika tako da su na čest. zem. [katastarska čestica] evidentirani članovi obitelji TC, dok je na čest. zem. [katastarska čestica] kao posjednik evidentiran Gradski narodni odbor i Ministarstvo obrane; novom izmjerom iz 1964. godine formirane su nove čest. zem. [katastarska čestica] koje su revizijom po izmjeri evidentirane posjedom i to 608 i 611 Općina Zadar (danas Grada Zadar), a čest. zem. [katastarska čestica] javno dobro-ceste.

5. Prvostupanjski sud je postupku koji je prethodio ovom žalbenom postupku u bitnome utvrdio:

- da dio predmetne zkčbr. [katastarska čestica] u naravi predstavlja jedini put do višestambene građevine sagrađene na zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zatim da se na dijelu nalazi betonirani podest na kojem su četiri kante i kontejner za smeće, u nastavku je natkrivena betonirana površina koja se koristi za parkiranje vozila, kao i da se na predmetnom dijelu zkčbr. [katastarska čestica] nalazi stup javne rasvjete, betonski električni ormarić i košarkaški koš te da je dio zelena i pošljunčana površina.

6. Na temelju nespornih činjenica te navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je zaključio da predmetni dio zkčbr. [katastarska čestica], površine 186 m2, predstavlja neotuđivo vlasništvo jedinica lokalne samouprave, ovdje tuženika, neovisno o ranijim upisima vlasništva ili drugih stvarnih prava trećih osoba, pa je pozivom na odredbe čl. 98. st. 1. toč. 5. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19 – dalje: ZC) i čl. 100. ZC, tužbeni zahtjev odbio.

7. Prema odredbi čl. 365. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP) drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

8. Žalba tužitelja je neosnovana.

9. Ovaj sud je ispitujući pobijanu presudu prvostupanjskog suda kao i postupak koji je prethodio donošenju iste, utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

10. Tužitelj ističe žalbeni razlog pogrešno utvrđenog činjeničnost stanja ustrajući na tvrdnji da predmetni dio zkčbr. [katastarska čestica] nije nerazvrstana cesta – javno dobro u općoj upotrebi, obrazlažući u žalbi svoju tvrdnju na način da tuženik nije iznio prigovor da bi utuženi dio predmetne nekretnine bilo javno dobro u općoj upotrebi, smatrajući da zbog toga između stranaka u ovom postupku nije sporna činjenica – da se ne radi o javnom dobru.

10.1. Na takve žalbene navode valja odgovoriti da je prvostupanjski sud proveo dokazni postupak te na temelju tako provedenog dokaznog postupka kao i ocjenom tih dokaza sukladno čl. 8. ZPP, utvrdio da cijela zkčbr. [katastarska čestica] u naravi predstavlja put i koja je stupanjem na snagu Zakona o cestama 28. srpnja 2011., sukladno čl. 131. ZC, ex lege postala nerazvrstana cesta javnog dobra u općoj uporabi kao neotuđivog vlasništva jedinice lokalne samouprave, tj. vlasništvo tuženika na čijem području je položena, zbog čega su navedeni žalbeni navodi, neosnovani.

11. Ostalim žalbenim navodima kojima tužitelj ukazuje da se utuženi dio zkčbr. [katastarska čestica] ne koristi kao prometnica odnosno nerazvrstana cesta, jer da se ne radi o asfaltiranoj prometnici, kao i da se dio koristi za parkiranje, a da se na dijelu nalazi razno raslinje, nije dovedena u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane presude jer je prvostupanjski sud pravilno, pozivom na odredbe čl. 98. st. 1. alineja 5 i 6 ZC te čl. 100. ZC, zaključio da utuženi dio zkčbr. [katastarska čestica] u smislu tih odredbi predstavlja nerazvrstanu cestu.

12. Slijedom navedenog nisu ostvareni žalbeni razlozi koje tužitelj ističe u žalbi kao ni žalbeni razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti te je prvostupanjski sud na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja pravilno primijenio materijalno pravo, pa je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odlučeno kao izreci ove presude.

U Zagrebu, 23. travnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Marijan Vugić