Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž Zk-125/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Veljka Kučekovića kao predsjednika vijeća, Vesne Rep kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Tatjane Kučić kao članice vijeća, u parničnom predmetu tužiteljice ZP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po sinu CP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], a on po punomoćnici Sandri Wagner, odvjetnici iz Metkovića, protiv tuženika Općine Gradac, OIB: 43460605025, Gradac, Stjepana Radića 3, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Jujnović Lučić Marković Ivandić Galić d.o.o. iz Zagreba, radi brisanja zemljišnoknjižnog upisa, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P-478/2021-69 od 18. listopada 2024., u nejavnoj sjednici vijeća održanoj 19. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Žalba tuženika djelomično se odbija kao neosnovana, a djelomično se prihvaća kao osnovana te se presuda Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P-478/2021-69 od 18. listopada 2024.;

- potvrđuje u točki I. izreke,

- preinačuje u točki II. i III. izreke tako da se sudi:

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„II. Nalaže se brisanje upisa sa novonastale čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], upisane u ZU [broj ZK uloška] za 299 m2, kako je to označio Perica Puljić dipl.ing. geodezije iz Imotskog u svom vještačkom nalazu i označio likom A-B-I-D-E-H-A, uknjižene kao Komunalna infrastruktura, Javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Općine Gradac, uz istovremeni upis 299 m2, te nekretnine u vlasništvo tužiteljice.“

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi troškove postupka u iznosu od 450,00 EUR (slovima: četiristo pedeset eura) sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, počev od 18. listopada 2024. kao dana presuđenja do isplate, u roku 15 dana.

III. Nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi trošak žalbe u iznosu od 187,90 EUR (slovima: sto osamdeset sedam eura i devedeset centi), u roku 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova odgovora na žalbu tuženika.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je presudu čija izreka glasi:

„Prihvaća se uređeni tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"I. Nalaže se brisanje promjene površine čest. zem. [katastarska čestica], upisane u ZU [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], u naravi pašnjak sa 341 m2, na pašnjak sa 42 m2, kako je to označio Perica Puljić, dipl.ing. geodezije iz Imotskog u svom vještačkom nalazu i označio likom A-B- I-D-E-H-A, koje vještvo čini sastavni dio presude, te uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja u ZU [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], kakvo je bilo prije ovog upisa.

II. Nalaže se brisanje upisa sa novonastale čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], upisane u ZU [broj ZK uloška] za 299 m2, kako je to označio Perica Puljić dipl.ing. geodezije iz Imotskog u svom vještačkom nalazu i označio likom A-B-I-D-E-H-A, uknjižene kao Komunalna infrastruktura, Javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Općine Gradac, uz istovremeni upis 299 m2, te nekretnine u vlasništvo tužiteljice.

III. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana nadoknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 3.954,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, počev od 16.listopada 2024. kao dana presuđenja do isplate, a sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."“

2. Protiv navedene presude pravovremenu, potpunu i dopuštenu žalbu podnio je tuženik 31. listopada 2024. zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.-Odluka USRH, 84/08., 96/08.-Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje: ZPP) te predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijanu odluku i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Odgovor na žalbu podnijela je tužiteljica 14. studenog 2024., kojom osporava navode žalbe u cijelosti, predlaže istu odbiti kao neosnovanu i potražuje trošak odgovora na žalbu.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Tuženik navodi da žalbu podnosi zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer da prvostupanjski sud nije dao razloge o odlučnim činjenicama zbog čega je obrazloženje presude manjkavo i proturječno.

5.1. Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud nije počinio navedenu bitnu povredu, za svoju odluku je dao jasne razloge te je istu moguće ispitati. Nisu učinjene niti druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem članka 365. stavak 2. ZPP-a.

6. Tužiteljica je podnijela brisovnu tužbu, a nakon što je rješenjem zemljišnoknjižnog suda broj Z-6011/20 od 18. ožujka 2021. na temelju članka 132. stavak 1. i 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ broj 68/18., 110/18. i 32/20.; dalje: ZKG), izvršena promjena površine čest. zem. [katastarska čestica], pašnjak sa 341 m2 na pašnjak sa 42 m2, te upis novonastale čestice oznake [katastarska čestica], komunalna infrastruktura sa 468 m2 (koja se sastoji pored drugih zemljišnih čestica i od 299 m2 čestice [katastarska čestica]) kao javnog dobra u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Općine Gradec. Tužiteljica tvrdi da joj je takvim upisom povrijeđeno njezino knjižno pravo koje je prije ove provedbe imala upisano na čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak sa 341 m2.

6.1. Tuženik je istaknuo prigovor preuranjenosti tužbe jer da u vrijeme podnošenja tužbe nije odlučeno o prigovoru tužiteljice koji je podnijela protiv navedenog zemljišnoknjižnog rješenja broj Z-6011/20 od 18. ožujka 2021., prigovor nedostatka aktivne legitimacije jer da tužiteljica nikada nije bila nositelj knjižnog prava na predmetnoj nekretnini, prigovor da tužiteljica nije vlasnik niti pošteni posjednik nekretnine, već da istu koristi za obavljanje djelatnosti bespravno, bez valjanog pravnog temelja.

6.2. Na temelju provedenog postupka prvostupanjski sud je utvrdio:

- da je čest. zem. [katastarska čestica] bila upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao pašnjak površine 341 m2 i da je kao vlasnica bila upisana ovdje tužiteljica ZP,

- da je tužiteljica vlasništvo na čest. zem. [katastarska čestica] površine 341 m2 stekla na temelju Darovnog ugovora od 9. travnja 1997. kojeg je zaključila s ranijom vlasnicom MP kao darovateljicom u suvlasničkom omjeru od 21/40 dijela, na temelju Sporazuma o priznanju prava vlasništva od 30. rujna 2008. koji je sklopljen između FP rođ. Z i tužiteljice u suvlasničkom omjeru od 12/40 dijela, te Ugovorom o kupoprodaji od 20. listopada 1997. koji je sklopljen s ĆP u 7/40 dijela,

- da iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi kako je navedena nekretnina bila do 1960. ili 1961. u privatnom vlasništvu obitelji P, da bi tada bila nacionalizirana, ali je ista vraćena fizičkim osobama na temelju rješenja Općinskog sekretarijata za poslove uprave Općine Ploče Klasa: UP/I-0-943-06/92-01/13 od 30. srpnja 1992.,

- da je navedenim rješenjem Općinskog sekretarijata za poslove uprave utvrđeno da je isto doneseno u postupku radi povrata prenesenog građevinskog zemljišta iz društvenog u privatno vlasništvo te je pravo vlasništva na tom zemljištu upisano u korist GP za 288/1280 dijela, AP za 288/1280 dijela, BP za 128/1280 dijela, ĐP ud. ĆP za 144/1280 dijela, ĆP za 108/1280 dijela, ĐP za 108/1280 dijela, CP za 72/1280 dijela, HP za 36/1280 dijela, OP za 27/1280 dijela, DP za 37/1280 dijela, VP ž. C za 27/1280 dijela i TP, kćeri I za 27/1280 dijela,

- da je zemljišnoknjižni sud proveo upis prava vlasništva na navedene fizičke osobe,

- da je tužiteljica na dijelu predmetne nekretnine imala postavljena dva kioska koja je iznajmljivala kao poslovne prostore,

- da iz podataka Elektrodalmacije Split, Pogon Ploče, proizlazi da se mjerno mjesto na kojem se tužiteljica vodi kao vlasnik nalazi na prostoru u [adresa],

- da iz geodetskog elaborata za potrebe provođenja promjene u katastru zemljišta izrađenog u svrhu evidentiranja izvedenog stanja komunalne infrastrukture kojeg je za potrebe Općine Gradac izradio geodet PP 25. studenog 2020., a potvrdila Ispostava za katastar nekretnina Makarska 17. prosinca 2020., utvrđeno da se elaborat odnosi na čest. zem. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], te da je naziv komunalne infrastrukture [adresa] u [adresa],

- da je sastavni dio tog elaborata skica izmjere na kojoj je prikazana novonastala čest. zem. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] te isto sadrži izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica i podatke o novom razgraničenju i tehničkom izvješću,

- da je izvedena komunalna infrastruktura [adresa] u [adresa] obilježena i izvedena od strane vlasnika komunalne infrastrukture – Općine Gradec, da su točke i linije područja mjernih podataka na terenu definirane i vidljivo označene trajnim oznakama, željeznim klinovima ili bolcnama uz koje je napisan odgovarajući broj točke,

- da su sve međe nesporne te da je definirana trasa snimanja s naručiteljem elaborata u javnom pozivu – oglasu u javnom glasilu „Večernji list“ od 30. studenog 2011.,

- da je komunalna infrastruktura prikazana u geodetskom elaboratu izvedenog stanja koji je sačinjen temeljem Odluke o komunalnoj infrastrukturi i njezinom pravnom statusu koju je donijelo Općinsko vijeće Općine Gradac i da su svi nositelji prava mogli 11. prosinca 2020. u vremenu od 08,00 do 08,30 sati u Općini Gradac izvršiti uvid u geodetski elaborat,

- da je navedenim geodetskim elaboratom površina čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak sa 341 m2 smanjena na 42 m2 te je sa takvom površinom ova nekretnina ostala upisana u zemljišnoj knjizi u postojećem zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužiteljice, dok je od čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 299 m2, te dijela čest. zem. [katastarska čestica] formirana nova čest. zem. [katastarska čestica] površine 468 m2 koja je upisana u novi zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Općine Gradac,

- da je navedena promjena izvršena u zemljišnoj knjizi rješenjem broj Z-6011/2020 od 18. ožujka 2021., a koje rješenje je donijeto na temelju članka 132. stavak 1. i 3. ZKG- a, očitovanja upravitelja ili nositelja prava na izvedenoj infrastrukturi i skici izmjere,

- da je protiv tog rješenja tužiteljica podnijela prigovor o kojemu nije odlučeno do kraja prvostupanjskog postupka,

- da je u „Večernjem listu“ od 30. studenog 2020. objavljen javni poziv općinskog načelnika Općine Gradac, Klasa: 022-05/20-01/246 od 25. studenoga 2020. koji se odnosi na uvid u geodetski elaborat za evidentiranje izvedenog stanja komunalne infrastrukture, [adresa] u [adresa],

- da iz očitovanja upravitelja ili nositelja prava na izvedenoj infrastrukturi, a koji je bio prilog prijedlogu za upis promjena u zemljišnoj knjizi, proizlazi da je predmet geodetskog elaborata komunalna infrastruktura [adresa] u [adresa] i da taj elaborat odgovara izvedenom stanju komunalne infrastrukture (trga) na katastarskim i zemljišnoknjižnim česticama [katastarska čestica], [katastarska čestica] i [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da je predmetna komunalna infrastruktura izgrađena, odnosno rekonstruirana do stupanja na snagu Zakona o komunalnom gospodarstvu,

- da je proveden očevid na licu mjesta te je utvrđeno da se sporna nekretnina nalazi sjeverno-istočno od Jadranske magistrale između zgrade u kojoj je market „Studenac“ na istočnoj strani i parka na zapadnoj strani,

- da je sjeverno-istočni dio nekretnine betoniran i na njemu se nalaze dvije stepenice i drvena oplata, a zapadni dio asfaltiran,

- da je sporni dio nekretnine ranije oznake čest. zem. [katastarska čestica] mjernik vještak označio na skici izmjere slovima A-B-I-D-E-H-A.

6.3. Saslušani su kao svjedoci RP, ŽP, JP, SP, ČP, ŠP i KP te su saslušani tužiteljica i zakonski zastupnik tuženika, načelnik LP, a na okolnost posjedovanja predmetne nekretnine, te na okolnost izrade geodetskog elaborata, odnosno pokretanja postupka radi upisa komunalne infrastrukture izgrađene do dana stupanja na snagu ZKG-a.

6.4. Prvostupanjski sud ocjenjuje da je tužiteljica dokazala da je u vrijeme donošenja rješenja zemljišnoknjižnog odjela broj Z-6011/2020 od 18. ožujka 2021. bila jedina vlasnica čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pašnjak, površine 341 m2, zbog čega je aktivno legitimirana za podnošenje ove tužbe, pa je prigovor nedostatka aktivne legitimacije odbijen.

6.5. Odbijen je i prigovor preuranjenosti tužbe jer da to što je tužiteljica tužbu podnijela prije pravomoćnosti rješenja broj Z-6011/2020 od 18. ožujka 2021. nije prepreka za podnošenje tužbe u smislu članka 150. stavak 1. Zakon o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19., 128/22. i 155/23.; dalje: ZZK) jer se takvom tužbom štite knjižna prava, a pored toga navedeno rješenje je provedeno u zemljišnoj knjizi.

6.6. Prvostupanjski sud se pozvao na članak 61. stavak 1., članak 60. stavak 4., članak 62. stavak 4. te članak 132. stavak 1. ZKG-a.

6.7. Prvostupanjski sud utvrđuje da je očevidom na licu mjesta utvrđeno da na predmetnom zemljištu ne postoji komunalna infrastruktura, odnosno da su na tom zemljištu u vrijeme očevida bili samo kiosci koji su vlasništvo tužiteljice i za koje je tužiteljica dobila na svoje ime priključak za električnu energiju i vodu te željezna konstrukcija s tendama, a koju je konstrukciju tuženik nakon očevida unatoč protivljenju tužiteljice uklonio. Zakonski zastupnik tuženika da je u svom iskazu naveo da je o tome koji dio zemljišta predstavlja komunalnu infrastrukturu odlučio i odredio geodet koji je sačinio geodetski elaborat, a što se ne može prihvatiti kao točno jer da iz geodetskog elaborata proizlazi da je granica zemljišta na kojem je izvedena komunalna infrastruktura i njezino obilježavanje izvedeno od strane Općine Gradac te su u prisutnosti predstavnika Općine Grada ustanovljene točke i linije područja mjernih podataka, što je označeno trajnim oznakama, željeznim klinovima ili bolcnama i da su međe nesporne. Stoga da nije geodet utvrđivao na kojem zemljištu je izvedena komunalna infrastruktura, već je to učinio predstavnik Općine Gradac. Iz izvješća geodeta da je razvidno da nitko od nositelja prava na zemljištu na kojem je vršena izmjera nije bio prisutan, a da su nositelji prava pozvani javnim pozivom objavljenim u „Večernjem listu“ 30. studenoga 2020. Prvostupanjski sud ocjenjuje da ovaj način pozivanja nositelja prava nije bio odgovarajući jer da su isti trebali biti pozvani osobno ili putem oglasne ploče tuženika. Iz javnog poziva da proizlazi da će se evidentirati izgrađena (postojeća) infrastruktura „koja je cijelom svojom dužinom definirana postojećim zidovima i da će se takvo postojeće stanje evidentirati u katastarskom operatu i zemljišnim knjigama“, a da na predmetnoj nekretnini ne postoji nikakva izgrađena infrastruktura pa stoga ista nije mogla niti biti definirana „postojećim zidovima“, pa niti evidentirana u katastarskom operatu i zemljišnim knjigama.

6.8. Mišljenje je prvostupanjskog suda da na spornom dijelu zemljišta nije postojala komunalna infrastruktura od ranije, odnosno u trenutku stupanja na snagu ZKG-a, 4. kolovoza 2018. Iako je prilikom izrade geodetskog elaborata, formalno, ispoštovana procedura propisana ZKG-om, da se postupanje tuženika u ovom postupku ne može smatrati poštenim i savjesnim postupanjem, jer se pokušalo „potezom pera“ tužiteljici oduzeti imovina. Tuženik da je trebao provesti postupak predviđen člankom 64. stavak 2. ZKG-a te najprije s tužiteljicom kao vlasnicom čest. zem. [katastarska čestica] riješiti imovinsko- pravne odnose.

6.9. Zbog navedenih razloga usvojen je tužbeni zahtjev tužiteljice jer da su se ispunili uvjeti iz članka 150. stavak 1. ZZK-a.

6.10. O naknadi parničnog troška odlučeno je primjenom članka 154. stavak 1. ZPP- a, dok je visina utvrđena primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj138/23.; dalje: Tarifa) i Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18. i 51/23.; dalje: ZSP), uz uvećanje za iznos plaćenog predujma za vještačenje i očevid.

7. U svojoj žalbi tuženik osporava utvrđeno činjenično stanje i primjenu materijalnog prava. Ponavlja svoje tvrdnje iznesene i tijekom postupka da je tužbu trebalo odbaciti jer da je ista preuranjena zbog toga što još nije riješen prigovor tužiteljice na rješenje zemljišnoknjižnog suda broj Z-6011/2020, da je tuženik postupio sukladno članku 132. stavak 1. ZKG-a kojim je propisano na koji način će se izgrađena komunalna infrastruktura do dana stupanja na snagu toga Zakona upisati u zemljišnu knjigu, a da je pogrešno utvrđeno kako na predmetnom zemljištu se ne nalazi nikakva infrastruktura obzirom da se radi o trgu koji je služio za prolaz građanima do nerazvrstane ceste i drugih kuća. Isto tako, da je na predmetnoj nekretnini ranije bila tržnica te su se na toj nekretnini održavala javna okupljanja kao što su maškare, ljetna događanja i sl. U prilog tome da govori i činjenica kako se nekretnina nalazi između zgrade u kojoj se nalazi market „Studenac“ i javnog parka. Temeljem toga da se trebalo zaključiti kako se radi o trgu na kojem postoji komunalna infrastruktura u vidu stepenica koje su potrebne i koje su cijelo vrijeme služile za komunikaciju između dva mjesta i to zgrade „Studenca“ i mjesne zajednice s jedne strane te javnog parka s druge strane, te je ta nekretnina nužna za normalno funkcioniranje zajednice i mjesta [adresa]. Također smatra da je ispoštovana procedura objavom oglasa u „Večernjem listu“ i da Općina Gradac nije ni u kakvoj obvezi s tužiteljicom riješiti imovinsko-pravne odnose u smislu članka 64. stavak 2. ZKG-a jer se ne radi o novoj komunalnoj infrastrukturi, već o postojećoj komunalnoj infrastrukturi. Odluku o naknadi parničnog troška osporava u okviru osporavanja odluke o glavnoj stvari te osporava i to da bi tužiteljici pripadala zakonska zatezna kamata od 16. listopada 2024. jer je glavna rasprava zaključena 18. listopada 2024.

8. Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio činjenično stanje te na isto djelomično pravilno primijenio materijalno pravo.

8.1. Ovaj sud prihvaća utvrđenje prvostupanjskog suda kako tuženik nije dokazao u ovom postupku da je do stupanja na snagu ZKG-a na spornoj čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 299 m2 postojala izgrađena komunalna infrastruktura. Naime, iz iskaza svih saslušanih svjedoka, osim iskaza zakonskog zastupnika tuženika, proizlazi da je čest. zem. [katastarska čestica] bila u vlasništvu privatnih osoba do nacionalizacije 1960. ili 1961., ali da je ista vraćena ranijim vlasnicima, odnosno nasljednicima ranijih vlasnika 1992. kada su se oni i upisali u zemljišnu knjigu kao suvlasnici na toj nekretnini. Isto tako, tužiteljica je prije provođenja rješenja broj Z-6011/2020 bila na toj čestici upisana kao samovlasnica. Na toj čestici tužiteljica je imala dva kioska koja su služila kao poslovni prostori koje je tužiteljica i iznajmljivala, te tendu koju je naknadno uklonio tuženik, a nakon što je već došlo do ovog spora. Iz iskaza bivšeg načelnika tuženika JP, koji je tu funkciju obavljao od 2001. do 2017. godine, proizlazi da je predmetno zemljište imenovano kao trg, ali da to nije bio pravi trg, već su se jednom godišnje održavale maškare te prema njegovom saznanju GUP-om nije bilo predviđeno da predmetno zemljište bude javno dobro u općoj uporabi, dok je na tom prostoru postojala tržnica u periodu od 1983. ili 1984. godine na način da su bila postavljena četiri stola bez ikakvog akta ili odluke do 1991. ili 1992. godine kada je to zemljište vraćeno bivšim vlasnicima.

8.2. Člankom 132. stavak 1. do 5. ZKG-a propisano je da komunalna infrastruktura iz članka 59. stavka 1. ovoga Zakona izgrađena do dana stupanja na snagu ovoga Zakona koja nije evidentirana u katastru ili nije evidentirano njezino stvarno stanje evidentira se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja komunalne infrastrukture, potvrde jedinice lokalne samouprave da se radi o komunalnoj infrastrukturi, a koje pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave odnosno javni isporučitelj koji upravlja komunalnom infrastrukturom i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista u zemljišnu knjigu. Prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi izrađen u skladu s pregledanim i potvrđenim geodetskim elaboratom izvedenog stanja komunalne infrastrukture i potvrdu jedinice lokalne samouprave da se radi o komunalnoj infrastrukturi zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar. Potvrda jedinice lokalne samouprave iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati katastarske i zemljišnoknjižne oznake zemljišta na kojem se nalazi i tvrdnju da se radi o komunalnoj infrastrukturi. Komunalna infrastruktura iz stavka 1. ovoga članka evidentira se u katastru i upisuje u zemljišne knjige kao neotuđivo vlasništvo odnosno suvlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi i/ili javnog isporučitelja koji upravlja komunalnom infrastrukturom, neovisno o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava treće osobe. Na evidentiranje u katastru i upis u zemljišne knjige komunalne infrastrukture iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje prostorno uređenje o parcelaciji građevinskog zemljišta niti odredbe drugih zakona i propisa kojima se uređuje katastar zemljišta i nekretnina, vlasništvo, druga stvarna prava i zemljišne knjige, a koje su protivne stavcima 1. i 2. ovoga članka. Evidentiranje u katastru i upis u zemljišne knjige komunalne infrastrukture na način propisan stavcima 1., 2. i 3. ovoga članka ne isključuje mogućnost njihova evidentiranja u katastru i upisa u zemljišne knjige na način propisan zakonima i drugim propisima iz stavka 4. ovoga članka.

8.3. Radi se, dakle, o postupku koji je predviđen za upis komunalne infrastrukture koja je bila izgrađena do stupanja na snagu Zakona o komunalnom gospodarstvu, a koji je stupio na snagu 4. kolovoza 2018. i prema kojemu je komunalna infrastruktura javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu, odnosno suvlasništvu jedinica lokalne samouprave i/ili osobe koja obavlja komunalnu djelatnost. Procedura iz članka 64. stavak 2. ZKG-a odnosi se na građenje nove komunalne infrastrukture.

8.4. Člankom 59. stavak 1. točka 1. ZKG-a propisano je da su komunalna infrastruktura javne prometne površine na kojima nije dopušten promet motornih vozila, a člankom 60. stavak 2. istog Zakona da su javne površine na kojima nije dopušten promet motornim vozilima trgovi, pločnici, javni prolazi, javne stube, prečaci, šetališta, uređene plaže, biciklističke i pješačke staze, pothodnici, podvožnjaci, nadvožnjaci, mostovi i tuneli, ako nisu sastavni dio nerazvrstane ili druge ceste. Prema tome, trg bi bio u smislu navedenog Zakona komunalna infrastruktura.

8.5. Kako je već rečeno, po ocjeni ovog suda, iz provedenih dokaza, saslušanja svjedoka, te priložene dokumentacije, osim dokumentacije tuženika koja je nastala nakon stupanja na snagu ZKG-a i koja se odnosi na spornu nekretninu, ne proizlazi da bi čest. zem. [katastarska čestica] predstavljala dio komunalne infrastrukture, odnosno trga, a prije stupanja na snagu ZKG-a. To što su tim prostorom prolazili građani i što se isti jedanput godišnje koristio za održavanje maškara, te kao tržnica za vrijeme kada je nekretnina bila nacionalizirana, ali ne i nakon povrata iste fizičkim osobama, ne dovodi do zaključka da se radi o komunalnoj infrastrukturi koja je postojala do stupanja na snagu ZKG-a. Pri tome se treba voditi računa i o tome da je ta nekretnina u vrijeme stupanja na snagu ZKG-a bila dijelom u vlasništvu fizičkih osoba iz obitelji P i tužiteljice, a nakon toga samo tužiteljice i da je tu nekretninu posjedovala tužiteljica obavljanjem djelatnosti u postavljenim kioscima koji su njezino vlasništvo, a što joj nitko ranije nije branio, niti je tuženik sve do upisa u zemljišnu knjigu po članku 132. ZKG-a, postavljao bilo kakve zahtjeve u odnosu na istu.

9. Zbog toga je upisom kako je proveden u zemljišnoj knjizi tužiteljica povrijeđena u svom vlasničkom pravu jer joj je dio njezine nekretnine oduzet bez naknade i proglašen komunalnom infrastrukturom.

9.1. Člankom 150. stavak 1. ZZK-a propisano je da nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja (u daljnjem tekstu: brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno.

9.2. Tužbenim zahtjevom pod točkom I. izreke tužiteljica je tražila da se naloži brisanje promjene površine čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi pašnjak sa 341 m2 na pašnjak sa 42 m2, kako je to označio Perica Puljić u svom nalazu i označio likom A-B-I-D-E-H-A, koje vještvo čini sastavni dio presude te uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kakvo je bilo prije ovog upisa. Kako je provedbom upisa u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] povrijeđeno knjižno pravo tužiteljice to je tužbeni zahtjev potvrđen u točki I. izreke.

9.3. Tužbenim zahtjevom pod točkom II. izreke traži se da se naloži brisanje upisa novonastale čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz zk. ul. [broj ZK uloška] za 299 m2 koje je uknjiženo kao komunalna infrastruktura, javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu tuženika, uz istovremeni upis 299 m2 te nekretnine u vlasništvo tužiteljice. U ovom zk. ulošku tužiteljica nikada nije bila upisana kao nositelj knjižnog prava, pa je u tom dijelu njezin tužbeni zahtjev trebalo odbiti, zbog čega je u tom dijelu prvostupanjska presuda preinačena na način da je s tim tužbenim zahtjevom tužiteljica odbijena.

10. Kako je pobijana odluka djelomično preinačena, to je ovaj sud primjenom članka 166. stavak 2. ZPP-a odlučio i o troškovima cjelokupnog postupka. Primjenom članka 154. stavak 2. ZPP-a, a uzimajući u obzir uspjeh stranaka u postupku, ovaj sud je odlučio da svaka stranka snosi svoje troškove, osim troškova vještačenja i očevida u iznosu od 450,00 eura koji je platila tužiteljica i koji su bili nužni za donošenje odluke u ovom postupku te se tužiteljici dosuđuju bez obzira na uspjeh u postupku sa zakonskom zateznom kamatom od donošenja prvostupanjske odluke 18. listopada 2024. do isplate.

10.1. Kako je tuženik djelomično uspio sa žalbom u omjeru od 50%, to mu se priznaje i trošak žalbe u tom postotku što iznos 187,90 eura (50% od 365,59 eura). Trošak žalbe sastoji se od 250,00 eura za sastav žalbe prema Tbr. 10.1. Tarife, PDV-a od 62,50 eura i sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 53,09 eura, što ukupno iznosi 365,59 eura.

11. U dijelu u kojem je pobijana odluka potvrđena riješeno je primjenom članka 368. stavak 1. ZPP-a, a u dijelu u kojem je preinačena primjenom članka 373. točka 3. ZPP- a.

12. Tužiteljici se ne dosuđuje trošak odgovora na žalbu tuženika jer taj trošak nije bio nužan u smislu članka 155. stavak 1. ZPP-a.

Koprivnica, 19. ožujka 2025.

Predsjednik vijeća

Veljko Kučeković