Republika Hrvatska

Općinski sud u Sesvetama

Stalna služba u Vrbovcu

Vrbovec, Trg Petra Zrinskog 22

Poslovni broj: Pn-64/2023-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu po sutkinji Zdenki Kudović- Husain, u parničnom predmetu tužitelja HŠ OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Petru Petroviću, odvjetniku iz Sesveta, protiv tuženika HANZA MEDIA d.o.o. OIB 79517545745, Zagreb, Koranska ulica 2, zastupanog po odvjetnicima Odvjetničkog društva Hanžeković i Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene na ročištu 18. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, na ročištu 23. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku HANZA MEDIA d.o.o., OIB: 79517545745, Zagreb, Koranska ulica 2, isplatiti tužitelju HŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], iznos od 5.000,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 23. travnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

II Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva tužitelja u iznosu od 10.000,00 eur sa zatraženim zakonskim zateznim kamatama, kao neosnovan.

III Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je u izdanju Jutarnjeg lista od 10. rujna 2023. objavljen članak pod naslovom "Ovo je vozač koji je kamionom usmrtio dijete na Žitnjaku. Pušten je, ne ide u istražni zatvor" uz koji je bila njegova fotografija, što je čitateljima članka sugeriralo da je on bio vozač kamiona koji je skrivio prometnu nesreću u kojoj je stradala djevojčica u Zagrebu. Tvrdi da je članak senzacionalistički i da je kao glavna fotografija postavljena njegova fotografija iako se tuženik prije toga nije uvjerio da je on ta osoba jer nije kontaktirao ni njega niti ikog iz njegove obitelji prije objave te fotografije i članka. Smatra da je takvom objavom ostavio dojam na čitateljstvo kako je on nemoralna, neosjetljiva i bezobzirna osoba s kriminalnom prošlošću čime mu je nanio štetu. Ukazuje na odredbe članka 21. i 22. Zakona o medijima kojima je propisano da se neimovinska šteta nastala na taj način naknađuje objavljivanjem ispravka informacije i isprikom nakladnika, a i isplatom naknade sukladno općim propisima obveznog prava.

2. Nadalje navodi da je 13. rujna 2023. zatražio objavu ispravka netočne informacije, da je ispravak objavljen u Jutarnjem listu 19. rujna 2023. odnosno na internetskom portalu, ali tvrdi da mu time nije u potpunosti naknađena nastala šteta koju je pretrpio i još uvijek trpi zbog lažnog i uvredljivog objavljivanja njegove fotografije u spornom članku. Stoga od tuženika potražuje i naknadu neimovinske štete u iznosu od 15.000,00 eur sa zakonskim zateznim kamatama od donošenja prvostupanjske presude. Visinu zatražene štete obrazlaže tvrdnjom da je imao i ima dobro razvijen posao u kojem je povezan sa mnogo ljudi i klijenata te je spornom objavom bio izložen verbalnom podrugivanju i psihičkom maltretiranju od strane drugih osoba što se negativno odrazilo na njegov posao dok su mu supruga i dijete izloženi raznim neumjesnim i neprimjerenim pitanjima i zaključcima drugih osoba.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu prvenstveno tvrdi da fotografija tužitelja vezana za sporni članak od 10. rujna 2023. nije ni tada, a ni bilo kojeg drugog dana bila objavljena u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista već je objavljena samo na internetskom portalu jutarnji.hr. Također ukazuje da naslov utuženog članka nije glasio kako ga pogrešno citira tužitelj u tužbi već da je glasio "TRAGEDIJA vozač koji je kamionom usmrtio dijete na Žitnjaku pušten, ne ide u istražni zatvor". Ističe da je tužitelj doista priveden Županijskom sudu u Zagrebu 9. rujna 2023. kojeg dana je i snimljena sporna fotografija vezana uz sporni članak, da je snimljena samo ta jedna fotografija, iako je tužitelj dostavlja uz tužbu dva puta u prilogu, ali se radi o istoj fotografiji. No, priznaje činjenicu da je fotografija privođenja tužitelja pogrešno vezana za sporni članak u kojem je objavljena vijest o prometnoj nesreći u kojoj je smrtno stradala djevojčica, ali tvrdi da je istoga dana, niti dva sata od objave ta fotografija tužitelja uklonjena iz članka, zapravo čim se saznalo da ista ne predstavlja vozača koji je skrivio tu nesreću. Tvrdi kako je uklanjanjem fotografije tužitelja iz utuženog članka trajno uklonio iz svojeg sustava i sve fotografije koje je fotografkinja EŠ po nalogu redakcije Jutarnjeg lista snimila prilikom privođenja tužitelja Županijskom sudu u Zagrebu, pogrešno misleći da je on osoba koja je uzrokovala prometnu nesreću sa smrtnom posljedicom djevojčice.

4. Nadalje, navodi kako mu se tužitelj obratio putem punomoćnika sa zahtjevom za ispravak netočne informacije tek 13. rujna 2023. u 17,09 sati, dakle tri dana od uklanjanja objavljene fotografije vezane uz sporni članak te mu je već sljedećeg dana, dakle 14. rujna 2023. u 11,09 sati tuženik e-mailom predložio tekst ispravka, da bi punomoćnik tužitelja tek 19. rujna 2023. u 10,46 sati, a na ponovni upit tuženika, odgovorio da je suglasan sa predloženim tekstom zatraživši dodatno da ispravak bude objavljen bez pojavljivanja imena i prezimena tužitelja. Stoga je tuženik objavio usuglašeni tekst ispravka na način na koji je zatražio tužitelj.

5. Sijedom toga smatra da nema osnove za dosuđivanje novčane satisfakcije tužitelju jer mu je eventualno nastala neimovinska šteta popravljena uklanjanjem fotografije iz članka 112 minuta nakon njene objave, a i objavom traženog ispravka. Tvrdi da se pravična novčana naknada takve štete ne naknađuje novčanom naknadom već eventualno kroz objavu ispravka ili isprike, a treba je dosuđivati samo kada nije moguće popraviti je na drugi način i/ili kad postoje osobiti razlozi za njezino dosuđivanje. Napominje da je odmah po saznanju za učinjenu pogrešku, a koja nije napravljena namjerno da bi naštetila tužitelju već s namjerom upoznavanja javnosti vezano za predmetni slučaj, po primitku informacije da se radi o pogrešci, uklonio spornu fotografiju iz članka i o tome 14. rujna 2023. u 11,09 sati obavijestio tužitelja.

6. Protivi se kvalifikaciji tužitelja o senzacionalističkom karakteru spornog članka te da bi objava tužiteljeve fotografije uz taj članak navodila čitatelje na zaključak o njegovoj nemoralnosti, neosjetljivosti i bezobzirnosti, kao i osobe s kriminalnom prošlošću koja ne preže od počinjenja kaznenih djela, jer to nigdje u članku ne piše, već je namjera objave članka bila isključivo upoznavanje javnosti sa predmetnim slučajem, za što tvrdi, postoji opravdani interes.

7. Smatra kako tužitelj nije ničim dokazao uzročno-posljedičnu vezu između objave utuženog članka odnosno vremenskog intervala u kojem je fotografija tužitelja bila dostupna javnosti i posljedica koje tvrdi da je imao verbalnim podrugivanjem i psihičkim maltretiranjem od strane drugih osoba te ukazuje neodlučnom okolnost kako su se osjećali tužiteljeva supruga i dijete u odnosu na njegov zahtjev za naknadu neimovinske štete, tvrdeći kako mu se ti članovi njegove obitelji nisu ni obraćali sa kakvim zahtjevom vezano za sporni članak.

8. Stoga predlaže odbiti u cijelosti tužbeni zahtjev kao neosnovan te traži naknadu troškova parničnog postupka.

U dokaznom postupku izvršen je uvid u fotografije (list 5-8 spisa), zahtjev za objavom ispravka netočnih informacija (list 10-11), potvrdu o primitku pošiljke (list 12), e-mail komunikaciju stranaka sa prilogom (list 13-20), snimke zaslona Story Editor (list 38-40),fotografije (list 42-43), e-mail (list 44-45), saslušan je tužitelj kao parnična stranka (list 69-71) te svjedoci HŠE, VŠ i EŠ (list 82-85).

9. Cijeneći sve provedene dokaze u skladu sa odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92,112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11,148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22 i 155/23-dalje: ZPP) utvrđeno je da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

10. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti.

11. Nespornim je utvrđeno:

- da je tuženik kao nakladnik internetskog portala jutarnji.hr objavio 10. rujna 2023. u 12:26 sati sporni članak opremljen fotografijom tužitelja na kojoj je snimljen u lisicama ispred ulaza zgrade Županijskog suda u Zagrebu u pratnji policijskog službenika,

-da njegovo privođenje tom sudu nije bilo vezano za sudjelovanje u prometnoj nesreći o kojoj je objavljena navedena vijest s njegovom fotografijom, dakle da on nije bio sudionik prometne nesreće o kojoj je pisao sporni članak niti ju je uzrokovao već je tada bio priveden na saslušanje sudu zbog sumnje na počinjenje nekog drugog kažnjivog djela u vezi čega se nalazio u pritvoru daljnjih 30 dana,

-da je u ime tužitelja tuženik obaviješten da se radi u greški u povezivanju fotografije privođenja tužitelja Županijskom sudu u Zagrebu sa objavom vijesti o počinitelju teške prometne nesreće sa smrtnom posljedicom djevojčice te je neposredno nakon toga, točnije u 14:19:15 sati, uklonio fotografiju iz navedenog članka, dakle da je sporna fotografija uz navedeni članak bila na internetskom portalu jutarnji.hr manje od dva sata (112 minuta), ali je ostala i dalje objava vijesti o nesreći bez fotografije tužitelja,

-da je tužitelj 13. rujna 2023. u 17:09 sati e-mailom podnio zahtjev tuženiku za ispravak netočne informacije,

-da je 14. rujna 2023., dakle drugi dan u 11:09 sati tuženik odgovorio punomoćniku tužitelja sa predloženim tekstom ispravka netočne informacije,

-da je punomoćnik tužitelja tek 19. rujna 2023. u 10:46 sati potvrdio suglasnost sa predloženim tekstom ispravka netočne informacije nakon čega je tuženik objavio traženi ispravak sukladno zahtjevu tužiteljeva punomoćnika, a koji glasi: "ISPRAVAK: uz navedeni članak priložena je pogrešna fotografija odnosno zamijenjena je osoba koja je povezana sa tragičnim događajem u kojem je život izgubila mlt.djevojčica."

12. Navedeno je utvrđeno uvidom u pisanu dokumentaciju u spisu kao i saslušanjem svjedoka i tužitelja kao stranke.

13. Sporno je da li je ispravkom netočne informacije po tuženiku tužitelju sanirana sva šteta ili je osnovan i njegov zahtjev za naknadu neimovinske štete po osnovi povrede prava osobnosti.

14. Odredbom članka 16. stavak 1. Zakona o medijima (NN 59/2004, 84/2011, 81/2013 i 114/2022-dalje:ZM) propisano je da su mediji dužni poštivati privatnost, dostojanstvo, ugled i čast građana.

15. Odredbom članka 21. stavak 1. ZM-a propisano je da je nakladnik koji je informacijom objavljenom u mediju drugome prouzročio štetu, dužan naknaditi je osim u slučajevima propisanim tim Zakonom.

16. Prema odredbi članka 22. stavak 1. ZM-a nematerijalna šteta u pravilu se naknađuje objavljivanjem ispravka informacije i isprikom nakladnika te isplatom naknade prema općim propisima obveznog prava, što znači da unatoč tome što je tuženik na zahtjev tužitelja objavio ispravak informacije, a prethodno i uklonio njegovu fotografiju iz spornog članka, nema i pravo na naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti pozivom na odredbe članka 1100. stavak 1. u vezi sa člankom 19. stavak 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22,156/22 i 155/23-dalje ZOO).

17. Tuženik izričito ne spori svoju odgovornost za štetu koju je tužitelju uzrokovao objavom njegove fotografije privođenja sudu što je njegova privatna stvar, a posredno ju je priznao time što je na njegov zahtjev i objavio ispravak netočne informacije. Objavom te fotografije uz tekst koji upućuje na zaključak da je skrivio prometnu nesreću u kojoj je smrtno stradala djevojčica i da još k tome nije zadržan u pritvoru, grubo je povrijeđena privatnost i dostojanstvo tužitelja. Stoga je tužitelju odgovoran za nastalu štetu, jer je prema odredbi članka 1045. stavak 1. i 2. ZOO-a za odgovornost za štetu dovoljna i obična nepažnja, što je i bilo u konkretnom slučaju budući da tuženik prije fotografiranja tužitelja pred sudom, a kasnije u upotrebom snimljene fotografije objavom u članku na internetskom portalu, nije ni na koji način provjerio identitet osobe koju je neovlašteno snimio.

18. Odredbom članka 19. stavak 1. ZOO-a propisano je da svaka osoba (fizička i pravna) ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti, prema stavku 2. toga članka pod pravom osobnosti podrazumijeva se i pravo na ugled, čast i dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života.

19. Tužitelj je u iskazu opisao kako je spornog dana 10. rujna 2023. u popodnevnim satima priveden Županijskom sudu u Zagrebu po službenicima policije radi ispitivanja u vezi sumnje na počinjenje drugog kaznenog djela koje mu se stavljalo na teret, a o kojem nije želio detaljnije iskazivati te da su sporne njegove fotografije snimljene prilikom njegovog izlaska iz suda po provedenom saslušanju dok su fotografi čekali pred ulazom. Stvarni sudionik prometne nesreće o kojoj je tuženik objavio sporni članak sa njegovom fotografijom kao počinitelja, je bio na saslušanju prije tužitelja, ali je pušten iz sudske zgrade na stražnji izlaz. Naveo je kako se u pritvoru nalazio 30 dana, a za spornu objavu saznao je od svojeg odvjetnika i od roditelja koji su mu došli u posjetu. Tvrdi kako mu je opisano privođenje bilo jedino u životu i nije imalo veze sa objavljenom prometnom nesrećom te da je zbog toga izgubio dosta svojih poslova, a trpjela mu je i obitelj, kćerka u dobi od 13 godina koja nije radi toga htjela u školu i popustila je u nastavi te je lošije završila osmi razred koji je tada polazila i nije se mogla upisati u željenu srednju školu. Iako je u pritvoru bio 30 dana, tvrdi da je dugo imao niz uznemirujućih poziva u vezi sa spornom objavom, a njegovi su ukućani čak i otišli od kuće kako ne bi primali takve pozive. Iskazao je kako je njegova majka zvala tuženika u 23,00 sata toga dana kada je na internetskom portalu tuženika objavljena njegova fotografija s privođenjem, tražeći da se ista ukloni, dakle da je još i u to doba ta vijest bila dostupna čitateljima, posebice što je taj dan bila nedjelja pa je više ljudi bilo slobodno pratiti objave. Također je naveo kako njegova supruga u poslovima koje obavlja ima brojna poznanstva te joj je bilo izrazito teško susretati se s poznatim osobama iz toga kruga nakon ove pogrešno objavljene vijesti.

20. Svjedok VŠ novinar i urednik na internetskom portalu jutarnji hr. opisao je u iskazu postupak nastanka i objave vijesti, navodeći da tuženikova agencija za fotografiranje Cropix koja je zadužena za stvaranje fotografija dostavlja u redakciju izrađene fotografije sa opisom- što, tko, gdje i kada- se nešto dogodilo. Tako je i spornu fotografiju tužitelja redakcija preuzela od agencije Cropix uz koju je formiran tekst vijesti i sve zajedno objavljeno na tom portalu. Istakao je da postoje materijalni dokazi kada je objava stavljena na portal te kada je uklonjena po obavijesti tajnice da postoji mogućnost kako fotografija muškarca ne odgovara počinitelju vezanom za tekst objavljene informacije. Napomenuo je kako u spornoj objavi nije bilo spomenuto ime i prezime osobe. Svjedok ne zna jesu li i koji portali preuzeli spornu objavu vijesti, ako jesu moraju se u svojoj objavi vijesti pozvati na izvor, ali ne mogu preuzeti fotografije koje je tuženika izradila agencija Cropix. Na pitanje da li se slične pogreške inače dešavaju, odgovorio je da prema njegovog iskustvu vrlo rijetko, a da se u praksi prije objave fotografije uz tekst vijesti ne provjerava njezina autentičnost budući da s fotografijom dolazi i kratak opis što prikazuje i s čim je u vezi. Također je iskazao da se objavljena vijest na portalu jutarnji hr. eventualno mogla vidjeti i putem Gogglea ako je baš netko tražio tu vijest, a da joj se moglo pristupiti i putem Facebooka, ali ne zna je li bila i tamo objavljena. Svjedok nije mogao odgovoriti na pitanje koliko je ljudi moglo pročitati spornu vijest i pritom vidjeti i spornu fotografiju tužitelja, kao ni da li bi je više ljudi pročitalo da je bila objavljena u tiskanom izdanju, no po iskustvu zna da je vikendom promet sporiji i do 15% u odnosu na radne dane.

21. Supruga tužitelja HŠE kao svjedok je opisala kako je sporna objava utjecala na njihovu obitelj, tvrdeći kako joj je najprije njezina kuma te nedjelje u popodnevnim satima poslala objavljeni tekst sa fotografijom supruga u lisicama, a nakon toga da su se redali nebrojeni pozivi njima poznatih osoba. Čim je vidjela tu vijest zvala je Jutarnji list protestirajući i tražeći da se skine da portala ta pogrešna objava, da je osoba koja se javila bila time zgrožena ali je obećala da će vidjeti što može učiniti obzirom na mali broj ljudi u redakciji. No, ipak je istog dana uklonjena i fotografija tužitelja iz objavljenog članka te ime i prezime ispod nje, međutim za to vrijeme su brojni portali u zemlji preuzeli taj članak sa fotografijom tužitelja, čak i u Bosni i Hercegovini te je ona svaki portal pojedinačno zvala tražeći da se to ukloni. Opisala je kako su se osjećale ona i njihovo zajedničko dijete koje još i sad ima psihičkih posljedica u vezi sa tim događajem, a tvrdi da je i njihov posao u tvrtki Deatik u kojoj je tužitelj zaposlen kao plinoinstalater radi te vijesti izgubio brojne klijente. Ne zna kada je tužitelj saznao od odvjetnika za tu objavu, a kojeg je ona odmah. Upitana kako se tužitelj osjećao navela je da mu sigurno nije bilo svejedno, da su to teške situacije i da se to događa možda jednom u životu. Dodala je kako se i unatoč objavi ispravka pogrešne informacije u javnosti stvorilo još nekoliko scenarija o njegovom privođenju te je u tom smislu tužitelj dobivao razne zlonamjerne poruke koje je vidio kada je pušten iz pritvora te je morao zatražiti i stručnu pomoć radi posljedica tog štetnog događaja.

22. Iskaz svjedokinje EŠ nije odlučan za odgovornost i visinu štete jer je iskazala o nastanku fotografije i kako je povezala tužitelja sa osobom za koju je dobila nalog redakcije da ju fotografira pred sudom prilikom dovođenja ili odvođenja, što nije ni sporno za odgovornost tuženika.

23. Dakle, iz provedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da je tužitelj bio priveden na saslušanje Županijskom sudu u Zagrebu no u vezi sa razlogom njegova privođenja nije tuženik ni objavljivao ikakve vijesti, već je učinio profesionalnu grešku što je ne provjerivši radi li se doista o osobi o kojoj namjerava objaviti vijest za koju smatra da je njezina objava u interesu javnosti, grubo prekršio profesionalnu etiku povrijedivši tužiteljevo pravo na privatnost, dostojanstvo, čast i ugled.

24. Naime, moći medija pojedinci se ne mogu adekvatno suprotstaviti, a posebnu moć u brzini prenošenja informacija velikom broju ljudi u jedinici vremena imaju elektronički mediji. Stoga i samo 112 minuta objave tuženika sporne fotografije tužitelja prikazanog u krajnje negativnom kontekstu opravdava njegovo pravo na naknadu štete zbog povrede prava osobnosti.

25. Odredbom članka 1100. stavak 1. ZOO-a propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

26. Stoga neovisno o tome što tužitelj nije ni zatražio imovinsku štetu, i sve da je nije ni imao, iako tako tvrdi, osnovan je njegov zahtjev za naknadu neimovinske štete.

27. Činjenica je da je tuženik u spornom slučaju postupio protupravno, kršeći propise o pravu na privatnost, dostojanstvo, ugled i čast obiteljski život jer ne samo što je tužitelja osramotio povezujući ga neosnovano sa uzrokovanjem teškog kaznenog djela iz prometa sa smrtnom posljedicom djevojčice, već je njegovo privođenje sudu koje je trebalo biti njegova privatna i obiteljska stvar učinio dostupnim neodređenom broju njegovih internetskih čitatelja.

28. Kako tužitelj ne može dokazati koliko je čitatelja koji ga znaju pročitalo tu vijest, a koliko je usmenom ili drugom predajom posredno saznalo za tu vijest, tako ni tuženik ne može dokazati koliko je ljudi uopće pročitalo taj ispravak odnosno percipiralo ga. Opće je poznato da prosječni čitatelj najprije uoči fotografiju, a potom naslov vijesti i dalje eventualno čita tekst vijesti. Činjenica da je tuženik u kratkom roku po neformalnom saznanju za moguću grešku objavom sporne fotografije tužitelja istu uklonio sa svog internetskog portala jutarnji.hr može imati jedino utjecaja na visinu pravične novčane naknade. Osim toga, unatoč tome što je promtno reagirao po saznanju za učinjenu pogrešku, njezine posljedice su bile dalekosežne bez obzira i na uklanjanje fotografije i na objavljeni ispravak informacije jer su prema tvrdnji tužitelja i njegove supruge, a što tuženik ničim nije ni osporio i u tom kratkom roku objave od manje od 2 sata drugi portali preuzeli taj sadržaj i dalje ga plasirali. Čak je neodlučno jesu li ti drugi portali preuzeli uz članak i fotografiju Cropixa budući da svjedok VŠ tvrdi da se vijest preuzima od nakladnika, a fotografija od Cropixa. Naime, ako je netko pročitao vijest na portalu tuženika uz fotografiju tužitelja te je kasnije na drugom portalu vidio istu vijest bez fotografije, logično je da je pomislio upravo na tužitelja (ako ga naravno poznaje i ako nije u međuvremenu saznao sa stvarni razlog njegova privođenja koje je trebalo ostati njegova osobna i obiteljska stvar). Sve navedeno su okolnosti koje opravdavaju dosuđivanje pravične novčane naknade budući da samo ispravak pogrešne informacije nije popravio tužitelju svu nastalu mu štetu.

29. Visina pravične novčane naknade zbog opisane povrede prava osobnosti, kao prava na ugled, čast i dostojanstvo, ime i privatnost osobnog i obiteljskog života određena je cijeneći odredbu članka 1100. stavak 2. ZOO-a kojom je propisano da će sud pri odlučivanju o visini te naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojem služi ta naknada, ali i da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

30. Primjenom odredbe članka 223. ZPP-a smatra se primjerenom okolnostima slučaja novčana naknada u visini od 5.000,00 eur, jer je tužitelj dokazao da je zbog spornog štetnog događaja trpio njegov obiteljski život, vjeruje mu se da je primao pozive i poruke vezane za objavljenu vijest, bilo kroz osuđivanje bilo drugim reakcijama što mu je nepotrebno stvorilo osjećaj srama i poniženja, posebice ako je morao odgovarati zašto je zapravo bio priveden spornog dana, što zasigurno ne bi trebao da ta okolnost nije bila na takav način javno objavljena.

31. Njegove tvrdnje o posljedicama spornog događaja na suprugu i kćerku nisu odlučne za određivanje pravične novčane naknade njemu, ali ukazuju da je logično kako je zbog toga trpio njegov obiteljski život. Međutim, iako je njegova supruga u iskazu navela da je zbog posljedica spornog događaja tražio i pomoć, sam to nije ni iskazao, ni dokumentirao, a ni predložio eventualno izvođenje dokaza odgovarajućim vještačenjem na okolnost utvrđivanja njegovog duševnog stanja kao posljedice spornog događaja.

32. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za veljaču 2025. iznosila je 1.416,00 eur, pa se smatra primjerenim dosuditi tužitelju pravičnu novčanu naknadu od 5.000,00 eur što je nešto više od tri takve plaće, dok je preostali zatraženi iznos od 10.000,00 eur neprimjeren okolnostima slučaja budući da nije intencija zakonodavca da se kroz ovaj vid naknade štete oštećenik okoristi, već da mu se novčano nadoknadi pretrpljena šteta.

33. Na dosuđeni iznos tužitelju su dosuđene zakonske zatezne kamate od donošenja ove presude do isplate, po stopi utvrđenoj odredbom članka 29. stavak 2. ZOO-a, budući da je tako zatražio u tužbi, iako bi mu prema odredbi članka 1103. ZOO- a pripadale od podnošenja tužbe.

34. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 2. ZPP-a temeljem koje je odlučeno da svaka stranka snosi svoje troškove postupka. Pritom je cijenjeno da je tužitelj uspio dokazati osnovu tužbenog zahtjeva kojoj se tuženik protivio do zaključenja glavne rasprave, kao i sa oko 33,33% visine tužbenog zahtjeva, dok tuženik nije uspio osporiti osnovu tužbenog zahtjeva, a uspio je osporiti oko 66,66% visine tužbenog zahtjeva.

U Vrbovcu 23. travnja 2025.

Sutkinja

Zdenka Kudović-Husain

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda županijskom sudu.

DN-a:

1. odvj. Petar Petrović, Sesvete

2. OD Hanžeković i Partneri, Zagreb