Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

37-posl.br.Psp-90/24-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Mati Radoviću, kao sucu pojedincu, u građansko-pravnoj stvari tužitelja GĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Matteu Manarinu, odvjetniku iz Rijeke, protiv tužene CĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Aniti Vrkić, odvjetnici iz Rijeke, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave dana 05. ožujka 2025., u prisutnosti pun. tužitelja te pun. tužene, zaključene temeljem odredbe članka 335. stavak 4. Zakona o parničnom postupku, dalje ZPP, dana 23. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužena smetala tužitelja u posljednjem i mirnom posjedu nekretnine koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Rijeka označena kao k. č. br. [katastarska čestica] i opisana kao Donja Vežica, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odnosno 17 ETAŽA: NEODREĐENI UDIO i to trosobnog stana broj 17 na petom katu koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, blagovaonice, kupaonice, nužnika, hodnika, lođe i drvarnice ukupne površine 67,10 m2 u [adresa], suvlasnički dio koji je jednako velik kao ostali suvlasnički dijelovi s kojima je povezan posebni dio na način da je, neutvrđenog dana u studenome 2021., a za što je tužitelj saznao 28. studenoga 2021., provalila bravu na ulaznim vratima, a potom istu i zamijenila novom bravom bez da je tužitelju predala primjerak ključeva ulaznih vrata te se zabranjuje tuženoj svako takvo ili slično smetanje ubuduće, sve u roku 8 dana.

II. Nalaže se tuženoj da tužitelju naknadi prouzročene parnične troškove u iznosu od 1.231,15 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana 23. travnja 2025. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku 15 dana, dok se s preostalim zatraženim parničnim troškom tužitelj odbija.

Obrazloženje

1. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu od dana 18. rujna 2024., posl.br. Gž- 2278/24 ukinuto je ovosudno rješenje posl.br. Psp-92/21 od dana 25. ožujka 2024. te je predmet vraćen istom sudu na ponovni postupak.

2. Tužitelj u tužbi od 14. prosinca 2021. navodi da je vlasnik nekretnine koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Rijeka označena kao k. č. br. [katastarska čestica] i opisana kao Donja Vežica, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odnosno 17 ETAŽA: NEODREĐENI UDIO i to trosobnog stana broj 17 na petom katu koji da se sastoji od tri sobe, kuhinje, blagovaonice, kupaonice, nužnika, hodnika, lođe i drvarnice ukupne površine 67,10 m2 u [adresa], suvlasnički dio koji da je jednako velik kao ostali suvlasnički dijelovi s kojima da je povezan posebni dio. Sukladno odredbi čl. 22. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje u tekstu: ZV), tužitelj da je posljednji mirni posjednik gore opisane nekretnine. Tužena da je, neutvrđenog dana u studenom 2021., izvršila čin smetanja posjeda gore opisane nekretnine na način da je u istu provalila, promijenila bravu na ulaznim vratima te po odlasku zaključala ulazna vrata bez da je njemu dala primjerak ključeva ulaznih vrata. Naveo je kako je za smetanje posjeda saznao 28. studenoga 2021. Tužena u posjedu gore opisane nekretnine da nije bila od sredine lipnja 2021., dakle, do čina smetanja posjeda, gotovo pet i pol mjeseci.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev te da ne odgovaraju istini činjenične tvrdnje iz povijesnog dijela tužbe tužitelja da bi isti bio kvalificirani isključivi posjednik predmeta spora/zakoniti, savjesni, pošteni/ pa u tom smislu tužitelj da ne spada u krug osoba koje imaju pravo na posjedovnu zaštitu temeljem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pa da ističe prigovor promašene aktivne legitimacije. Navodi da mada je tužitelj upisan kao isključivi i jedini vlasnik predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama, suvlasnici predmetne nekretnine da su ovdje parnične stranke koje da su ujedno i suposjednici iste. Predmetna nekretnina da je kupljena u bračnoj zajednici u prosincu 2015.g. kao što da je to razvidno iz zbirke isprava Z-16572/15 u kojoj zbirci da se nalazi Ugovor o stambenom kreditiranju PBZ Stambene štedionice d.d. U prilogu odgovora na tužbu prilaže se Ugovor o stambenom kreditiranju iz kojeg da je razvidno da je potpisan upravo po tuženoj u svojstvu punomoćnika korisnika kredita – tužitelja te u svojstvu Sudionika. Navela je da cijelo vrijeme ima suposjed na predmetnoj nekretnini. U prilog navedenog da ukazuje i činjenica da je ugovorila i policu osiguranja imovine za predmetnu nekretninu te da je cijelo vrijeme, do nedavno, imala prijavljenu adresu prebivališta na navedenoj nekretnini. Navela je da ne stoje navodi tužitelja da bi ona izvršila čin smetanja posjeda, a posebice ne da je u istu provalila te promijenila bravu. O naprijed navedenim tvrdnjama, tužitelj da ne potkrepljuje nikakvim dokazima. Navela je da je očito da se tužitelj sada nalazi u predmetnoj nekretnini te da isti nema pravnog interesa voditi ovaj postupak. Iz naprijed navedenog da je razvidno da tužitelj nije posljednji mirni posjednik te da u tom smislu ne uživa zaštitu posjeda u smislu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Također, pored parničnih stranaka, pravo posjeda da je imala i njihova zajednička mlt. kćer DĆ pa da tužitelj ne ispunjava kumulativne zakonske pretpostavke kojim bi spadao u krug osoba kojoj pripada pravo na posjed, niti se kao takva osoba ne može pozivati na miran i pošten posjed na predmetu prijepora.

4. Sud je u tijeku postupka proveo dokaze uvidom u cjelokupnu dokumentaciju priležeću spisu i to uvidom u izvadak iz zemljišne knjige, ugovor o stambenom kreditu, policu osiguranja imovine br. 078147097672, službenu zabilješku MUP-a RH, saslušao je tužitelja i tuženu kao stranke, svjedoke GĆL, ČĆ, TĆ, ĆĆ, BĆ.

5. Saslušan u tijeku postupka tužitelj je naveo da je pomorac te da je 28. studenog 2021. saznao da mu je provaljeno u stan te da je zamijenjena brava. Naveo je da je još ranije zamijenio bravu jer da nije mogao ući u stan te da je rekao tuženoj ukoliko joj treba bilo što od njenih stvari koje su u stanu da javi te da će joj biti omogućeno ući u stan. S obzirom da su njegovi roditelji dolazili u kontrolu stana kada je on na brodu, da su vidjeli da ne mogu ući u stan, da je promijenjena brava. Naveo je da je tada on bio u posjedu stana, da je tužena odselila u 06. mjesecu 2021. i da tuženu nitko nije vidio da mijenja bravu, da tužena nije ništa rekla, a da po njemu nema tko drugi biti jer da se na kameri od portuna vidi tko ulazi a tko izlazi iz zgrade, s time da njegov stan nije pod nadzorom kamera. Na kraju je naveo da se u stan ulazi na način da je promijenio cijela ulazna vrata u stan.

6. Saslušana u tijeku postupka tužena je navela da u predmetnom stanu nije živjela od lipnja 2021. kada da je sa djecom napustila posjed po njoj zajedničkog stana nje i tužitelja. Kao vlasnik stana da je upisan tužitelj, ali da je u tijeku postupak radi utvrđenja bračne stečevine. Kada da je došlo hladnije vrijeme s obzirom da su joj neke stvari bile u stanu, stvari od djece, da je otišla u policiju što da napravi i da joj je policajka na porti rekla da je to njezin stan i da neće biti provala ako uđe. Navela je da je imala ključ od brave i od gornje i od donje brave ulaznih vrata kao i od portuna s time da tada gornje brave nije bilo. Nakon što da je uzela stvari iz stana, da je zvala ključara te da je taj dan promijenila donju bravu s obzirom da je u gornjoj bila zabijena neka daska. Navela je da je bila zabrinuta i za stvari u stanu i za sam stan jer da taj stan smatra još uvijek i svojim stanom te da su joj unutra ostale još neke stvari. Navela je da se nije moglo ući u stan bez da se otključa donja brava te da se ne sjeća tko je došao za promijeniti bravu te da nije kontaktirala tužitelja da je promijenila bravu odgovara i da nije zvala roditelje tužitelja jer da su u lošim odnosima.

7. Svjedok GĆL, sestra tužitelja, je u svom iskazu navela da negdje u kolovozu 2021. tužitelj koji da je njezin brat je nazvao njenog supruga da ne može ući u stan da je nešto u bravi. Nakon toga da su tužitelj i njezin suprug promijenili tu bravu te da je njen brat otišao na brod. Nakon toga da ih je nazvala tužena odnosno poslala poruku da zašto su promijenili bravu da su njoj stvari unutra u stanu, a na što da su oni odgovorili da uvijek se može javiti dan ranije i da će joj biti omogućen ulazak u stan. Njezin otac da je poslao dvije poruke tuženoj da može doći po svoje stvari kada god, međutim ista da nije odgovorila na te poruke. U međuvremenu brat da je rekao da naruče protuprovalna vrata, a što da su učinili međutim kada su ih željeli montirati opet da nisu mogli ući u stan te da su opet promijenili bravu i cijela vrata, odnosno da su ugradili protuprovalna vrata. Navela je da ne zna tko je taj drugi put promijenio bravu.

8. Svjedok ČĆ, šogor tužitelja, je u svom iskazu naveo da ga je negdje u kolovozu 2021. nazvao tužitelj da ne može ući u stan, da je nekakav predmet u bravi. On da je u međuvremenu kupio bravu te uzeo sve što mu je potrebno da bi istu promijenio i u konačnici da je i promijenio tu bravu. Kako da je tužitelj odlazio na brod isti da ga je pitao da li pozna nekoga tko bi mogao napraviti protuprovalna vrata te da je i dogovorio s čovjekom izradu protuprovalnih vrata na način da su ranije uzeli mjeru vrata te sve dimenzije koje su potrebne. Negdje krajem studenog 2021. dok da je tužitelj još uvijek bio na brodu, da su odlučili montirati ta protuprovalna vrata s obzirom da je njihova izrada bila gotova, a tužitelj da je njemu ostavio ključ od stana. Kada da je došao tamo, da je vidio sam da ne može ući u stan s tim ključem te da mu je bilo jasno da je opet promijenjena brava. Nakon toga da je nazvao suprugu kojoj da je objasnio situaciju i s kojom da je dogovorio da provale ta stara vrata i montiraju nova protuprovalna. Naveo je da prilikom prvog dolaska i promjene brave i drugog dolaska, tužena da koliko on zna nije živjela u stanu, da je ona napustila stan još u lipnju 2021.

9. Svjedok TĆ, majka tužitelja, je navela da prije nego što je njezin sin ovdje tužitelj otišao na brod negdje u kolovozu 2021. da nije mogao ući u stan s obzirom da se nešto nalazilo u bravi, nešto da je bilo nagurano te da su na taj način promijenili bravu. Međutim nakon što je njezin sin otišao na brod, da su vidjeli da je ta brava i vrata klimava te da su odlučili staviti protuprovalna vrata. U 11. mj. iste godine kada su ta protuprovalna vrata bila gotova i kada su ih išli zamijeniti, da su vidjeli da je ponovno promijenjena brava. Nakon toga da su ponovno morali provaliti u stan te da su stavili ta nova protuprovalna vrata, međutim da nisu vidjeli tko je promijenio tu bravu, ali da su utvrdili da su iz stana iznesene stvari. Navela je da je tužena još u lipnju 2021. svojevoljno napustila predmetni stan.

10. Svjedok ĆĆ, otac tužitelja je u svom iskazu naveo da što se tiče predmetnog stana tužitelj koji da je njegov sin, da mu je dao, kao i njegovoj supruzi, predmetni stan na čuvanje da ga pregledaju i prozrače dok je on na brodu. Naveo je da nije bio prisutan ni prvi ni drugi put kada je brava promijenjena, no međutim da je bio prisutan kada su se stavila ta nova protuprovalna vrata, međutim nakon nekog kraćeg vremena da je morao otići. Tužena da od lipnja 2021. ne živi u predmetnom stanu, da je izašla iz istoga. Naveo je da je tužena 07. rujna 2021. poslala poruku njegovom sinu dok se isti nalazio na brodu, a istu da je proslijedio njemu. Iz te poruke proizlazi da zašto tužena ne može ući u stan, a na što da je odgovorio da se slobodno njemu obrati za ulazak u stan, da se najavi dan ranije i da može uzeti sve stvari. Naveo je da mu nikada nije odgovorila na te poruke iako da se na viberu vidi da ih je pročitala. Također poslije toga da je bio na policiji, međutim da je imao osjećaj da policija već sve to zna.

11. Svjedok BĆ je u svom iskazu navela da ju je tužena pozvala da joj pomogne nositi stvari iz stana te da je ona tamo došla, vrata da su bila otvorena i da joj pomogne iznijeti te stvari te da ona ne zna tko je promijenio bravu. Navela je da su se tada nosili dugi rukavi i da to mora biti 10 ili 11 mjesec. Tada da je tužitelj bio na brodu i koliko da je njoj poznato da su stranke bile u fazi razilaženja. Navela je da je ona sa tuženom napravila par tura iznošenja stvari iz stana, međutim da nije bila prilikom samog ulaska tužene u stan te da nije bila kada je tužena zatvarala taj stan odnosno predmetni stan.

12. Na temelju provedenog dokaznog postupka stav je ovog suda da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

13. Odredbom članka 21 stavak 1, 3 i 4 ZV-a propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda te da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja, kao i da se pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći.

14. Odredbom članka 22 stavak 1 ZV- propisano je da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično postupanje u buduće.

15. Odredbom članka 22 stavak 2 ZV-a propisano je da će sud pružiti zaštitu posjeda u posebnom hitnom postupku (postupak za smetanje posjeda) prema posljednjem stanju pojeda i nastalom smetanju bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjeda, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

16. S obzirom na naprijed citiranu zakonsku odredbu razvidno je da sud pruža zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju pri čemu nije od utjecaja pravo na posjed, pravna osnova posjeda i savjesnost posjednika.

17. Što se tiče prigovora tužene o nedostatku aktivne legitimacije na strani tužitelja mišljenje je ovoga suda da isti nije osnovan i to iz razloga što tužitelj kao i neka treća osoba ima pravo podnijeti tužbu radi smetanja posjeda ako smatra da je posjednik čiji je posjed smetan, međutim aktivna legitimacija tužitelja ujedno ne znači da je isti i posljednji mirni posjednik, a koju činjenicu je tijekom postupka dužan dokazati.

18. Nadalje, iz iskaza tužitelja proizlazi da je iskoristio institut dopuštene samopomoći i to putem pomoćnika u posjedovanju, budući je naveo da se u stan ulazi na način da je promijenio cijela ulazna vrata u stan, a navedeno su potvrdili i svi saslušani svjedoci predloženi upravo po tužitelju.

18.1. Iz iskaza tužene proizlazi da kada je došlo hladnije vrijeme s obzirom da su joj neke stvari bile u stanu, stvari od djece, da je otišla u policiju što da napravi i da joj je policajka na porti rekla da je to njezin stan i da neće biti provala ako uđe, da je imala ključ od brave i od gornje i od donje brave ulaznih vrata kao i od portuna s time da tada gornje brave nije bilo. Nakon što je uzela stvari iz stana, da je zvala ključara te da je taj dan promijenila donju bravu s obzirom da je u gornjoj bila zabijena neka daska i da se nije moglo ući u stan bez da se otključa donja brava te da se ne sjeća tko je došao za promijeniti bravu, kao i da nije kontaktirala tužitelja da je promijenila bravu i da nije zvala roditelje tužitelja jer da su u lošim odnosima.

18.2. Također, iz iskaza tužene proizlazi da u predmetnom stanu nije živjela od lipnja 2021. kada da je sa djecom napustila posjed po njoj zajedničkog stana nje i tužitelja.

19. Naime, stav je ovoga suda da nije sporno da je posljednji mirni posjednik predmetne nekretnine bio upravo tužitelj s obzirom da iz iskaza tužene proizlazi da je napustila posjed predmetnog stana u lipnju 2021. te iz njenog iskaza proizlazi i da je upravo ona promijenila predmetnu bravu s obzirom da je navela da nakon što je uzela stvari iz stana, da je zvala ključara te da je taj dan promijenila donju bravu s obzirom da je u gornjoj bila zabijena neka daska i da se nije moglo ući u stan bez da se otključa donja brava te da se ne sjeća tko je došao za promijeniti bravu, kao i da nije kontaktirala tužitelja da je promijenila bravu i da nije zvala roditelje tužitelja jer da su u lošim odnosima.

19.1. Stoga, kako iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da se tužitelj u predmetnoj situaciji poslužio dopuštenom samopomoći te da je tužitelj bio posljednji mirni posjednik predmetnog stana, kao i da je tužena promijenila predmetnu bravu, nastavni je stav ovoga suda da sudska zaštita posjeda nije isključena nakon što se tužitelj poslužio dopuštenom samopomoći zato što zakonske odredbe koje reguliraju pitanje načina pružanja posjedovne zaštite zbog smetanja posjeda ne isključuju jedna drugu, odnosno posjedovna zaštita ostvarena putem dopuštene samopomoći ne dokida pravo i na sudsku zaštitu kao potpuniji oblik posjedovne zaštite, odnosno u konkretnom slučaju tužitelj ima pravo zahtijevati posjedovnu zaštitu mada se poslužio dopuštenom samopomoći i može zahtijevati samo zabranu tuženoj svakog daljnjeg ili sličnog smetanja posjeda, slijedom čega je u cijelosti valjalo usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja i odlučiti kao u točki I. izreke rješenja.

20. Valja navesti da je ovaj sud odbio saslušanje svjedoka ŽĆ, budući tužitelj nije dostavio ispravnu adresu za navedenog svjedoka tijekom postupka, a osim toga stav je ovoga suda da njegov iskaz ne bi bio odlučan za razrješenje ove pravne stvari.

21. Odredbom Tbr.7 t.2. važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, dalje Tarifa, propisano je da odvjetniku pripada jednokratna nagrada u visini od 250,00 bodova koja obuhvaća najviše do četiri radnje za svaki prvostupanjski postupak radi smetanja posjeda.

21.1. Što se tiče dijela odredbe Tbr.7 t.2 Tarife, kojom je propisano da se postupak povodom ukidne odluke smatra novim prvostupanjskim postupkom i odvjetniku u tom postupku pripada nagrada iz ovog tarifnog broja, prema stavu ovoga suda ako mu pripada nagrada iz ovog tarifnog broja to ne znači da ima pravo na dvije jednokratne nagrade za svaki postupak posebno Psp-92/21 i Psp-90/24, već da to znači da mu pripada nagrada koja je propisana upravo važećom Tarifom.

21.2. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1., a u svezi s odredbom članka 155. ZPP-a, a isti se odnosi na zastupanje tužitelja po punomoćniku. Tako je tužitelju sukladno odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, dalje Tarife, dosuđena jednokratna naknada u skladu s Tbr.7 t.2 Tarife iznosu od 500,00 eura i to za odgovor na tužbu, zastupanje na ročištu dana 15.12.2022., 18.10.2023. i 29.11.2023., dok mu su mu daljnji troškovi u skladu s Tbr.7 t.2 dosuđeni za zastupanje na ročištu dana 19.01.2024. i 16.02.2024. u iznosu od 100,00 eura za svako ročište, sastavljanje žalbe u iznosu od 100,00 eura (Tbr.10 t.1. Tarife), zastupanja na ročištu dana 05.03.2025. u iznosu od 100,00 eura, PDV u iznosu od 225,00 eura, sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 eura, sudske pristojbe na rješenje u iznosu od 26,54 eura te sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 53,08 eura, odnosno ukupno mu pripada iznos od 1.231,15 eura, slijedom čega je odlučeno kao u točki II. izreke rješenja.

U Rijeci, 23. travnja 2025.

S U D A C

Mate Radović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem je presuda objavljena ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA

- pun. tužitelja

- pun. tužene