1

Broj: Ppž-7023/2023

 

                           

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R  J  E  Š  E  N  J  E

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. K.J., zbog prekršaja iz čl. 39. st. 1. t. 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj 117/03., 71/06., 43/09. i 34/11.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 30. lipnja 2023., broj Pp-13536/2022-25, u sjednici vijeća održanoj 15. studenog 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

              I. U povodu žalbe okr. K.J., a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

              II. Uslijed odluke pod I., žalba okr. K.J. je bespredmetna.

 

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 30. lipnja 2023., broj Pp-13536/2022-25, okr. K.J. je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 39. st. 1. t. 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, za koji mu je izrečena kazna zatvora 10 dana, u koju se uračunava lišenje slobode od 14. do 23. rujna 2022.

 

1.1. Istom presudom, na temelju čl. 32. st. 1. al. 1. i al. 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, izrečena je zaštitna mjera zabrane prisustvovanja svim nogometnim utakmicama na kojima sudjeluje NK Rijeka i nogometna reprezentacija Republike Hrvatske na području Republike Hrvatske s obvezom javljanja u policijsku postaju u trajanju jedne godine te zaštitna mjera zabrane odlaska na sve nogometne utakmice na kojima sudjeluje hrvatska reprezentacija i NK Rijeka s obvezom javljanja u policijsku postaju i obvezom predavanja putne isprave u trajanju jedne godine.

 

1.2. Na temelju čl. 32. st. 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima u vezi sa čl. 76.a st. 1. Prekršajnog zakona, od okrivljenika su oduzete 43 metalne armaturne šipke dužine oko 1 m, promjera od 1,5 cm, jedan nož ukupne dužine oko 18 cm te jedna PVC vrećica sa sadržajem droge marihuane sveukupne težine 1 gram, dok su svi ostali predmeti koji su bili privremeno oduzeti od okrivljenika istom vraćeni. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, odlučeno je da je okrivljenik obvezan naknaditi 27,00 eura / 203,43 kune.

 

2. Protiv te presude, žalbu je podnio okrivljenik, putem branitelja odvjetnika T.M., zbog svih žalbenih osnova. Predlaže da se pobijana presuda preinači na način da se donese odbijajuća presuda, a podredno da se, uz uvažavanje žalbenih navoda, vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

              3. Žalba je bespredmetna.

 

              4. Ispitivanjem prvostupanjskog rješenja, u povodu podnesene žalbe a po službenoj dužnosti, u smislu čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), ovaj sud je utvrdio da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se pobijana presuda temelji na nezakonitom dokazu.

 

5. Naime, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku temeljio, između ostalog, i na iskazu svjedoka policijskog službenika M.Č., koji je, u jednom dijelu iskaza, navodio što je okr. K.J. iskazao prilikom utvrđivanja prekršaja.

 

6. Prema odredbi čl. 90. st. 2. Prekršajnog zakona, nezakoniti dokazi su oni dokazi koji su, između ostalog, pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka te koji su kao takvi izričito predviđeni u zakonu. Odredbom čl. 158. st. 7. i 8. Prekršajnog zakona propisano je:

„(7) Ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupka u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora može ispitati i osobe u svojstvu svjedoka sukladno odredbama ovog Zakona i ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku.

(8) Zapisnici o ispitivanju osumnjičenika i svjedoka iz st. 6. i 7. ovoga članka mogu se koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku.“

 

7. Kako je, dakle, čl. 158. st. 7. i 8. Prekršajnog zakona propisano da se zapisnici o ispitivanju svjedoka od strane ovlaštene osobe tijela državne uprave, kada postupa u okviru svoje nadležnosti, mogu koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku samo ako su te osobe ispitane sukladno odredbama o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku, a u konkretnom slučaju se ne radi o postupanju u skladu s ovom zakonskom odredbom, nego je policijski službenik postupao na temelju ovlaštenja iz čl. 13. st. 1. t. 3. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima. Takva saznanja ovlaštenih osoba tijela državne uprave imaju značenje neformalnih obavijesti koje smiju biti temelj samo za utvrđivanje osnovane sumnje na počinjenje prekršaja i odluke hoće li ovlašteni tužitelj podnijeti optužni akt, ali ne mogu biti dokaz u prekršajnom postupku i ne mogu ni na koji način biti unesena u dokazni materijal.

 

8. Slijedom navedenog, sadržaj obavijesti koju je okrivljenik dao policijskom službeniku na mjestu događaja ne može se upotrijebiti kao dokaz u ovom postupku, jer se radi o neformalnom iskazivanju pred policijskim službenikom prilikom utvrđivanja prekršaja, čime nije zakonit dokaz onaj dio svjedočkog iskaza policijskog službenika u kojem on prepričava taj razgovor odnosno prepričava odgovore okrivljenika na njegova pitanja, jer se na taj način, zaobilaznim putem, u dokazni materijal unose oni elementi koji ne mogu biti temelj za donošenje presude.

 

9. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku kada iskaz svjedoka policijskog službenika ocjenjuje i analizira te na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o  prekršajnoj odgovornosti okrivljenika.

 

10. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, radi čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Zbog navedenog propusta prvostupanjskog suda, nije bilo moguće ocjenjivati osnovanost žalbe okrivljenika, slijedom čega je ista postala bespredmetna.

 

11. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, iznova će provesti do sada izvedene dokaze kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.

 

12. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

 

Zagreb, 15. studenog 2023.

 

 

 

 

              Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.