P-24/2024-19
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU
A 8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, po sutkinji ovog suda Martini Miočević Šušnjić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice: AŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Šime Mrdeža, odvjetniku u Šibeniku protiv tuženice: REPUBLIKA HRVATSKA, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu, Građansko upravi odjel Šibenik, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon javno održane glavne rasprave dana 12.ožujka 2024.godine u odsutnosti tužiteljice i prisutnosti zastupnika tuženice, a objavljene dana 23. travnja 2025.
p r e s u d i o j e
Utvrđuje se da je tužiteljica AŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnica za cijelo, fizički određenog dijela nekretnine oznake kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koji dio je označen točkama A-B-C-D-A, površine 955 m2, sve sukladno skici mjesta očevida od dana 03. travnja 2024. godine koju je izradio vještak geodet VŠ, dipl. ing. geod., a koja skica mjesta očevida je sastavni dio ove presude.
Obrazloženje
1.Tužiteljica AŠ (dalje: tužiteljica) je dana 9.siječnja 2024.godine podnijela tužbu protiv tuženice radi utvrđenja stjecanja prava vlasništva na fizički određenom dijela nekretnine oznake kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koji dio je označen točkama A-B-C-D-A, površine 955 m2, sve sukladno skici mjesta očevida od dana 03. travnja 2024. godine koju je izradio vještak geodet VŠ, dipl. ing. geod., a koja skica mjesta očevida je sastavni dio ove presude.”
1.1. Predmetnu nekretninu da je tužiteljica stekla darovanjem od DŠ koja je predmetnu nekretninu stekla nasljeđivanjem od svoje majke SŠ udove V rođ.Burazer pok.D i svog brata FŠ. Nadalje, daljnja pravna prednica SŠ ud.V da je vlasništvo predmetne nekretnine stekla nasljeđivanjem od svog oca pok.Burater D.
1.2. Pravni prednici tužiteljice da su predmetnu nekretninu godinama koristili za poljoprivrednu obradu (vinograd i maslinik) tako da se nekretnina već generacijama nalazi u posjetu obitelji tužiteljice,a ista je ograđena suhozidom.
1.3. U katastarskom operatu kao posjednica predmetne nekretnine upisana je tužiteljica u posjedovnom listu broj 570 K. O. [katastarska općina].
2. U prilog tužbi tužiteljica dostavlja negativni odgovor nadležnog državnog odvjetništva ODO, Građansko upravnog odjela N-DO-120/2023 od 17.kolovoza 2023.godine povodom zahtjeva za mirno rješenje spora kao dokaz o postupanju sukladno odredbi čl. 186.a.Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 80/22 i 114/22; dalje ZPP) prije podizanja ove tužbe.
3.Tuženica osporava tužbu i postavljeni tužbeni zahtjev navodeći kako tužiteljica nije dokazala navode o stjecanju prava vlasništva dijela nekretnine katastarske čestice [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] navodeći kako se predmetna nekretnina ne spominje u darovnom ugovoru niti u priloženom posjedovnom listu ujedno navodeći kako se na Hrvatskoj osnovnoj karti iz 1968.godine ne vidi da bi predmetna nekretnina bila ograđena.
4. U tijeku postupka sud je pregledao dokumentaciju koja prileži spisu i to: e izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] (list 5 do 9 spisa), geodetski snimak postojećeg stanja izrađen od ŽŠ dipl.ing.geod. iz travnja 2023. (list 10 spisa), Darovni ugovor od 23.rujna 2011.godine (list 11 do 16 spisa), Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku posl.br. O-14/1989 od dana22.veljače 1989.godine (list 17 spisa), Prijepis posjedovnog lista broj 570 Državne geodetske uprave , PU za katastar Šibenik na dan 16.rujna 2018.godine (list 19 do 25 spisa), presliku sa Geoportala od 19.veljače 2024.godine (list 32 spisa), Rodni list za MŠ (dokaz o promjeni osobnog imena i prezimena); list 33 spisa, Skica mjesta očevida od 3.travnja 2024. (list 47 spisa).
4.1. Sud je održao uviđaj na licu mjesta dana 28.ožujka 2024.godine uz sudjelovanje vještaka mjernika VŠ dipl.ing.geod. te izveo dokaz saslušanjem svjedoka LŠ, EŠ, IŠ, NŠ i BŠ.
5.Tužbeni zahtjev je osnovan.
6.Predmet spora je zahtjev tužiteljice usmjeren na utvrđenje stjecanja prava vlasništva na fizički određenom dijelu nekretnine oznake kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koji dio je označen točkama A-B-C-D-A, površine 955 m2, sve sukladno skici mjesta očevida od dana 03. travnja 2024. godine koju je izradio vještak geodet VŠ, dipl. ing. geod., a koja skica mjesta očevida je sastavni dio ove presude pozivajući se na darovanje, nasljeđivanje prednice i dugogodišnjim posjedom (dosjelošću) njezinih pravnih prednika, sve prikazano na spomenutom geodetskom nacrtom.
7. Temeljem navoda stranaka i provedenog dokaznog postupka, te ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno u smislu odredbe čl. 8. ZPP, ovaj sud je zaključio kako u nastavku slijedi i utvrdio slijedeće činjenično stanje.
8. Pasivna legitimacija u ovoj pravnoj stvari nije sporna, a da je tome tako proizlazi iz priloženog e izvadaka iz zemljišne knjige.
9. Uvidom u prijepis posjedovnog lista broj 570 Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar na dan 16.rujna 2018.godine razvidno je kako je tužiteljica upisana kao posjednica za cijelo u odnosu na matičnu nekretninu kat. čest. [katastarska čestica] zvana Za brige, pašnjak u naravi, površine 4300 m2.
10. Pregledom Darovnog ugovora na koji se poziva tužiteljica kao pravni osnov stjecanja prava vlasništva utvrđeno je kako su ugovorne strane i to tužiteljica u svojstvu daroprimateljice i DŠ, u svojstvu darovateljice, dana 23.rujna 2011.godine sklopile spomenuti ugovor kojim darovateljica ovim ugovorom daruje daroprimateljici sve nekretnine navedene u posjedovnom listu broj 570 K. O. [katastarska općina], dakle, i predmetna nekretnina katastarske oznake kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] te se stupa u posjed istih danom potpisivanja ovog ugovora. Navedene nekretnine u posjedovnom listu da je darovateljica stekla nasljeđivanjem iza smrti svoje majke SŠ od 1989.godine i kasnije njezinog brata ČŠ (ranije imena MŠ) preminulog 2009.godine.Ugovor je ovjeren u potpisu darovateljice daan 23.rujna 2011.godine pod brojem OV-7272/11.
11. Pregledom rješenja o nasljeđivanju iza pok. SŠ ud.V, rođena 1912.godine, preminula 1988. utvrđeno je kako su njezinim nasljednicima proglašeni sin MŠ i kći UŠ, svaki za ½ dijela.
12. Pregledom rješenja o nasljeđivanju Javnog bilježnika Igora Lučeva iz Šibenika kao povjerenika Općinskog suda u Šibeniku pod posl.br. O-552/09, UPP/OS- 93/09 iza pok.ČŠ utvrđeno je kako je ostavitelj sin pok. SŠ ud.V, kako je njegovom nasljednicom proglašena sestra DŠ.
13.Nesporno je da u priloženim rješenjima nekretnina koja je predmet spora nije navedena kao ostavinska masa pokojnika SŠ, potom PŠ (prije promjene osobnog imena i prezimena, MŠ).Pod ostavinskom imovinom razumije se sva imovina koja može biti predmet nasljeđivanja koju je ostavitelj kao svoje vlasništvo posjedovao. Dakle, i nepokretna imovina za koju nasljednici tvrde da je vlasništvo ostavitelja, pri čemu nije od značenja što su eventualno određene nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi na imenu druge osobe, u konkretnom, među ostalim i na imenu tuženice. U tom slučaju imovina se nasljeđuje kao izvanknjižno vlasništvo (Županijski sud u Bjelovaru, Gž-2473/00 od 21. prosinca 2000.g.).
14. Dakle, za ocjenu predstavlja li neka nekretnina ostavinu nije odlučno da li je ta nekretnina u zemljišnoj knjizi upisna na ime ostavitelja kao vlasnika niti da li je navedena u rješenju o nasljeđivanju iza istoga već je odlučno da je ta nekretnina predstavljala njegovu imovinu u času njegove smrti.
15. Uviđajem na licu mjesta održanom dana 28.ožujka 2024.godine utvrđeno je kako tužbi priložena geodetska situacija izrađena od ŽŠ iz travnja 2023.godine odgovara pokazanom stanju na terenu te je uz sudjelovanje vještaka geodetske struke izvršena identifikacija predmeta spora koji u naravi predstavlja zemljišne sa dvije strane (sjeverne i južne) obilježenu suhozidom, dok zapadna i istočna međa su obilježene bojom na suhozidu. predmet spora je zarastao u travu raslinje i borovu šumu te su vidljive preko cijele površine vlačice. Katastarski se identificira kao dio. kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 955 m2, označen slovima A-B-C-D-A.
16. Na okolnost dugogodišnjeg posjedovanja sud je prilikom održavanja uviđaja, na licu mjesta saslušao svjedoke LŠ, EŠ, IŠ, NŠ i BŠ.
16.1. Svjedok LŠ, 1956.g., daljnji rod s tužiteljicom, navodi u svom iskazu kako mu je poznato da je tužiteljici njezina baba DŠ darovala predmeta spora, a to da zna kako je on u posjedu nekretnine sa zapadne strane od predmetne. Predmet spora da je od davnina u obitelji DŠ, ona da je to naslijedila od svog brata FŠ (MŠ), a PŠ je to dobio od svoje majke CŠ udane MŠ. U ovom cijelom predjelu zemlja je podijeljena još za vrijeme Austrougarske na način da su nadležne mjesne vlasti dodjeljivali parcele lokalnom stanovništvu. Predjeli uz magistralu poput predmetnog, da je bio zasađen maslinama i smokvama te vinogradima, a donji dijelovi su bili pašnjak. Svjedok da se sjeća babe S koja je vodila stoku na ispašu, a još više da se sjeća V. DŠ da je preminula prije par godina u dobi od cca 80 godina, a PŠ 2009.godine u dobi od cca 70 godina, nikad da nije bilo spora da ovo njihovo.
16.2. NŠ, 1956.g, daljnji rod s tužiteljicom, navodi kako su tužiteljičina prabaka AŠĆ i njezina mama TŠ sestre, kako je tužiteljica stekla predmet spora darovanjem od svoje bake DŠ rođene AŠĆ. S, EŠ i brat EŠ su naslijedili nekretninu od svoje majke ZŠ udane CŠ, radilo se o većoj parceli koja je podijeljena tek nakon smrti njihovih roditelja tako da je bez ikakve sumnje tužiteljica vlasnica predmeta spora. Svjedokinja navodi kako je osobno s PŠ išla brati smokve na njihov teren, kako je viđala tetu S da čuva ovce, a da se zemlja u narodi zove Lemiš, Teta S je običavala ići s magarcem, na zapadnoj strani da su bile vinove loze i smokve, a svjedokinja da je posjednica i vlasnica susjedne parcele zajedno s njezinom braćom i sestrama te da nikad nije bilo spora da je ovo njihovo.
16.3. Svjedok IŠ, rođen 1946.godine, daljnji rod s tužiteljicom navodi kako su tužiteljičina prabaka VŠĆ (djevojački CŠ) i njegova majka TŠ sestre. DŠ da je predmet spora darovala tužiteljici i on da je bio prisutan tom darovanju. DŠ da je predmeta spora naslijedili do svoje majke CŠ udane VŠĆ, a S od svoje majke ZŠ udane CŠ. S je na magarcu dolazila i obrađivala vinovu lozu. Vinograd da je bio lijep, a cijelo polje prožeto vlačicama. U odnosu na obrađivanje predmeta spora, dodjelu zemlje od Austrougarske svjedok iskazuje identično poput ostalih svjedoka.
16.4.Svjedok EŠ, 1964.godine, srodan s tužiteljicom, navodi kako je njegov teren u neposrednoj blizini predmeta spora , kako osobno poznaje ČŠ rođenog kao MŠ i njegovu sestru DŠ. U odnosu na podjelu zemalja na ovom predjelu zvanom Lemiš, opće je poznato da je još Austrougarska dijelila zemlju preko lokalnih vlasti te zemlje mještanima i nikad nije bilo spora čija bi bila zemlja. Jasen da je obrađivao vinovu lozu i smokve, a na donji dio da bi privezivao mazgu ili tovara. Sporova da nikad nije bilo te da zna da su to stekli ČŠ i sestra mu od svojih prednika.
16.5. BŠ, 1956.godine, nesrodan sa strankama, svojim iskazom je potvrdio ranije iskaze svjedoka , a isti svjedoči o neposrednim saznanjima obzirom da u neposrednoj blizini predmeta spora ima svoju zemlju. Sjeća se ČŠ (Ante) koji je obrađivao vinograd i njegove majke S. Zemlja je dobiven u podjeli zemlje od Austrougarske, da se prenosila s koljena na koljeno po majčinoj liniji. U odnosu na neometanje posjedovanje, dodjele zemlje od austrougarske preko tadašnje lokalne vlasti svjedok iskazuje identično kao ostali svjedoci.
17.Stanje upisano u katastarskom operatu i zemljišnim knjigama je po ocjeni ovog suda formalne prirode što se zaključuje iz iskaza svih saslušanih svjedoka koji i sami imaju svoje nekretnine u neposrednoj blizini i koji potvrđuju način korištenja predmeta spora.
18.Iz iskaza saslušanih svjedoka kao i uvida u priložene materijalne dokaze, analizom i ocjenom naprijed izvedenih dokaza, kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti, kao i rezultata cjelokupnog postupka sud postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja nalazi osnovanim. Naime, zaključak je ovog suda utemeljen na rezultatima dokaznog postupka da je tužiteljica stekla valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva od svoje bake DŠ sukladno priloženom ugovoru o darovanju 2011.godine, a ona nasljeđivanjem od svoje majke VŠĆ, rođene 1912.godine, preminula 1988. i brata ČŠ (prije promjene imena MŠ), preminulog 2009.godine, koji da su raspolagali navedenom nekretninom kao stvarni ali izvanknjižni vlasnici iste na način da su obrađivali vinograd, brali smokve, a koju da su njihovi prednici i to po majčinoj liniji stekli dodjelom od ondašnjih općinskih vlasti, i dugogodišnjim neometanim posjedom, u smislu pravnih pravila OGZ-a,a u sve zi s čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 ; dalje ZV), što su potvrdili saslušani svjedoci uz općepoznatu činjenicu da u tako malom mjestu stanovnici dobro poznaju lokalne običaje i događanja pa tako i način stjecanja vlasništva općinskih zemalja.
18.1.Svjedoci su iskazivali u svim bitnim dijelovima identično, a navodi odgovaraju zatečenom na licu mjesta pa se tako sud neposrednim zapažanjem uvjerio da je posjed omeđen i jasno odijeljen suhozidom sa dvije strane, a sa zapadne i istočne međe su obilježene bojom na suhozidu, ima, svjedoci su detaljno iskazivali kako su prednici kupca- tužitelja uživali mirno svoj posjed pa su obrađivali vinograd mirno i neometano.
19.Sud je cijenio činjenicu da u tako malom mjestu stanovnici poznaju lokalne običaje i događanja, pa tako da im je poznato i koja od nekretnina kome pripada, način stjecanja iste i držanje o neometanom posjedu od stjecanja.
20. Odredbom članka 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14., dalje: ZV), a koji propis je stupio na snagu dana 01. siječnja 1997. godine, bilo propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 08. listopada 1991. godine bile statusa kao u konkretnom slučaju, kao i za stjecanje prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, s tim da je ta odredba ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. godine („Narodne novine“ br. 137/99.), te je ujedno Zakonom o izmjenama i dopunama ZV-a („Narodne novine“ br. 114/01.) dopunjen članak 388. na način da je novom odredbom stavka 4. propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću na nekretninama koje su na dan 08. listopada 1991. bile u rečenom statusu kao i stjecanje stvarnog prava na tim nekretninama dosjelošću ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije tog datuma.
20.1.Pravno je shvaćanje ovog suda da se u konkretnom slučaju, neovisno o vremenu podnošenja tužbe (prije ili poslije naprijed citirane odluke Ustavnog suda RH), u vrijeme dosjelosti treba uračunati i vrijeme proteklo prije dana 08. listopada 1991. godine, ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona, te u svezi s tim da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela (u konkretnom slučaju izvorna odredba članka 388. stavak 4. ZV-a) mora snositi država i iste se ne smiju ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba (kakvo pravno shvaćanje je izneseno i u odluci Europskog suda za ljudska prava: Trgo protiv Hrvatske).
20.2. Nastavno na rečeno, iz iskaza svjedoka, priložena rješenja o nasljeđivanju, zaključuje se kako su prednici tužiteljice u dugogodišnjem posjedu i prije 1941. godine, ali imajući u vidu citirane odredbe u toč. 17.2. svakako je prošlo više od 40 godina mirnog posjeda tužiteljičinih prednika.
20.3. Tuženica nije predlagala dokaze na okolnost da bi posjed tužiteljice odnosno njezinih pravnih prednika bio nepošten, niti je osporila iskaze saslušanih svjedoka i skice mjesta očevida, kao i utvrđenja prilikom očevida, iz čega slijedi kako poštenje posjeda tužiteljičinih pravnih prednika nije osporeno. Posjed je pošten, odnosno savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova (paragraf 328 OGZ). Poštenje (savjesnost) se pretpostavlja.
21. Odluka o trošku je izostala obzirom da isti stranke nisu ni potraživale (čl. 154.ZPP).
22. Slijedom iznesenoga, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Šibenik, 23. travnja 2025.
Sutkinja
Martina Miočević Šušnjić
POUKA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove presude nezadovoljna stranka može uložiti žalbu nadležnom drugostupanjskom sudu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave iste, a ulaže se putem ovog suda u tri primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku
