Republika Hrvatska

Općinski sud u Slavonskom Brodu

Trg pobjede 13

Slavonski Brod

Poslovni broj Pr-106/2018-88

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Mirandi Gavrić Jularić, u pravnoj stvari tužitelja VE, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Nemanji Nožinić, odvjetniku iz Nove Gradiške, protiv tuženika AE, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku BE; ZE; Darko Samardžija, radi naknade štete nakon održane glavne i javne rasprave 18. ožujka 2025. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja odvjetnika Gorana Tomljanovića i punomoćnika tuženika odvjetnika Darka Samardžije, a presude javno objavljene dana 23. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku SE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da tužitelju NE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] isplati na ime naknade štete iznos od 6.622,87 EUR sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena počevši od dana 09. svibnja 2018. godine do 31. prosinca 2022. godine, a od 01. siječnja 2023. godine pa do konačne isplate, po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka u iznosu 5.017,58 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika radi naknade štete u kojoj je naveo kako je dana 26. veljače 2018. prilikom obavljanja redovitog rada kod tuženika, kao poslodavca na mjestu rada Izdvojeni pogon: proizvodna hala 2 – pogon za proizvodnju paleta, u mjestu [adresa], a sukladno nalogu nadređenog radnika odnosno poslovođe kod poslodavca pretrpio tešku ozljedu na radu na način da je prilikom vršenja poslova krojenja drvnih pozicija na zadanu dužinu na radnom stroju povlačna kružna pila za drvo, list kružne pile zahvatio prst desne ruke ( kažiprst i dio srednjeg prsta desne ruke) radnika, tj. tužitelja i zadobio teške tjelesne ozljede, o čemu je tužitelj priložio medicinsku dokumentaciju. Navodi kako je tužitelj kao radnik tuženika zadobio ozljede i pretrpio štetu na radu zbog čega temeljem Zakona o radu i Zakona o obveznim odnosima podnosi tužbu radi naknade štete.

2. Tužitelj je konačno uredio tužbeni zahtjev nakon provedenog vještačenja podneskom od 23. prosinca 2024. tako da uobzirujući okolnosti slučaja, liječničko vještačenje kao i nove Orijentacijske kriterije VSRH za naknadu neimovinske štete, tužitelj na ime povreda prava osobnosti i materijalne štete potražuje od tuženika pravičnu novčanu naknadu i to ukupno 6.622,87 EUR i to:

-za pretrpljene fizičke boli 1.923,15 eur

-za pretrpljeni strah 1.212,42 eur

-za trajno smanjenje životne i radne aktivnosti 746,57 eur

-za naruženost 2.189,93 eur

-za tuđu pomoć i njegu 418,08 eur

-za troškove liječenja 132,72 eur

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako je neprijeporno da je tužitelj zadobio ozljede prilikom obavljanja redovitog rada kod tuženika uz korištenje radne opreme – povlačna kružna pila za drvo. U trenutku štetnog događaja oprema je bila atestirana, a na suprotnom zidu hale udaljenosti 2,5 do 3 m nalazile su se upute za siguran rad na povlačnoj kružnoj pili. Navodi kako je radnik isključivo odgovoran da radnju na stroju obavi sa dvije ruke i na način da ne može i ne smije rezni alat ( list pile) ostaviti izvan zaštitnog kućišta. Kod ispravnog postupanja kružna pila ulaskom u kučište nasjeda po sistemu klik-klak na graničnik koji onemogućava povrat lista pile izvan kućišta bez voljne radnje radnika. Dodaje kako je radnik osposobljen za rukovanje strojevima za sekundarnu preradu drva, a prošao je i edukaciju praktične osposobljenosti radnika za rad na siguran način. Prije nastanka štetnog događaja radnik je kod poslodavca na istim poslovima primarne i sekundarne obrade drveta radio više od 9 godina. Kritičnog dana radnik je radio 4,5 sata na predmetnom stroju s tim da je u 8,00 imao pauzu a u 10 odmor u trajanju od 30 minuta. Povređivanje je nastupilo oko 10,45 h, a tužitelj je u vrijeme štetnog događaja bio zdravstveno sposoban za obavljanje poslova na predmetnom stroju i nije prijavio nemogućnost rada na stroju zbog zdravstvenih razloga. Od radno zaštitne odjeće radnik je u kritično vrijeme povređivanja nosio propisanu osobnu zaštitnu opremu osim prozirno zaštitnih naočala koje su bile osigurane i u neposrednoj blizini stroja, a navedena okolnost nije mogla biti u uzročno-posljedičnoj vezi između postupanja radnika, rada predmetnog stroja i nastale štete. Radniku je pravovremeno pružena pomoć, a sanacija povrede obavljena je u općoj bolnici u Novoj Gradiški u koju je radnik prevezen neposredno nakon povređivanja. Tuženik navodi kako je iz opisanog postupanja tužitelja neupitno a je tužitelj isključivo odgovoran za nastalu štetu iz razloga što je propustom da sa dvije ruke vrati kružnu pilu u štitnik poduzeo neke radnje rukom dok pila nije smještena u štitnik omogućavajući dodir njegovog tijela sa listom pile uslijed čega je nastupila šteta. Da je radnik savjesno postpio na način da je list pile ispravno vratio u štitnik, pila bi bila izvan mogućeg doticaja s dijelom njegovog tijela, te do povrede ne bi došlo. Ističe prigovor podijeljene odgovornosti. Osporava i visinu tužbenog zahtjeva.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete koju trpi u uzročno- posljedičnoj vezi sa štetnim događajem od 26. veljače 2018. kada je zadobio ozljede prilikom obavljanja redovitog rada kod tuženika, kao poslodavca na mjestu rada Izdvojeni pogon: proizvodna hala 2 – pogon za proizvodnju paleta, u mjestu [adresa]. Dakle, nesporno je da je tužitelj zadobio ozljede na radu, sporno je da li postoje okolnosti sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu prema kojima bi poslodavac bio oslobođen odgovornosti za štetu.

5. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao izvadak iz obrtnog registra, podnesak oštećenika kojim moli ponudu za naknadu štete od 3. svibnja 2018., rješenje HZZO Regionalni ured Osijek, Područna služba Slavonski Brod Klasa: Up/I-502-03718-02/90 Ur broj. 338-12-13-18-9 od 2. listopada 2018., Zapisnik o inspekcijskom nadzoru Ministarstva rada i mirovinskog sustava inspektorata rada Područni ured Osijek Ispostava u Slavonskom Brodu od 13. ožujka 2018., medicinsku dokumentaciju za tužitelja Opće bolnice Nova Gradiška, uvjerenje o osposobljenosti od 10. studenog 2008., zapisnik o ocjeni praktične osposobljenosti radnika za rad na siguran način od 22. prosinca 2008., provjera praktične osposobljenosti radnika za rad na siguran način od 11. prosinca 2008., tehničke karakteristike stroja, fotografije stroja, izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad tužitelja, zapisnik o inspekcijskom nadzoru Ministarstva rada i mirovinskog sustava inspektorata rada Područni ured Osijek Ispostava u Slavonskom Brodu od 6. ožujka 2018., odluku o imenovanju osoba osposobljenih i određenih za pružanje prve pomoći od 10. ožujka 2017., potvrdu HZMO od 6. rujna 2018., rješenje Ureda državne uprave u brodsko- posavskoj županiji, Službe za gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove Ispostava Nova Gradiška od 17. prosinca 2014., izvadak iz obrtnog registra od 17. prosinca 2014., rješenje Ureda državne uprave u brodsko-posavskoj županiji od 9. prosinca 2011., od Zaštite Inspekt d.o.o pribavljeni su zapisnici o ocjeni praktične osposobljenosti radnika za rad na siguran način, saslušan je tužitelj, tuženik, te svjedoci KE, IE i RE, provedeno je vještačenje po vještaku zaštite na radu Mirku Mršiću, obavljen je uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka zaštite na radu Roberta Ostruna, provedeno je vještačenje po vještaku zaštite na radu Robertu Ostrunu i provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku Danijelu Prpiću.

6. Analizom izvedenih dokaza u smislu odredbe članka 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP) kao i rezultata cjelokupnog raspravljanja ovaj sud nalazi da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

7. Tužitelj saslušan pred sudom u bitnome je naveo da je bio zaposlen kod tuženika otprilike 10 tak godina sa prekidima. Radio je na radnom mjestu primarna i sekundarna obrada drveta. Tuženik je zapravo obrt koji se bavi proizvodnjom drveta. Inače je po zanimanju prodavač. Štetni događaj dogodio se 26. veljače 2018. Došao je raditi u prvu smjenu i događaj se dogodio neposredno nakon pauze oko 10,30 sati. Cijeli dan je radio na stroju koji su zvali "štucer" to je stroj za krajčenje fosni. Fosne su se trebale rezati na dužinu od 120 cm, i to na način da se svaki kraj fosne odreže kako bi one bile ravne. Sama fosna stavlja se na stroj na valjke koji su zavareni, oni fosnu ručno guraju, i onda pomoću poluge povlače polugu i izlazi pila koja reže krajeve fosni. Kako se sam štetni događaj dogodio, on se ne točno ne sjeća od šoka. Možda se radilo o njegovoj nepažnji, a možda je bila kriva pila. Zna da je završio krajčenje i zna da je pila bila vraćena na svoje uobičajeno mjesto, on je povukao fosnu, da bi ju stavio na paletu i dogodilo se da mu je pila zahvatila prst, odrezala kažiprst i dio srednjeg prsta desne ruke. Nije sporno da je pila bila vraćena na svoje uobičajeno mjesto nakon što je završio krajčenje, međutim, kada je htio fosnu staviti na paletu, vjerojatno kako pila možda nije bila vraćena dovoljno na mjesto odnosno nije imala rubnik odnosno zaštitu ona se vjerojatno malo vratila nazad i tako se dogodio štetni događaj. Inače, taj stroj uvijek je uključen na struju. Isključuje se samo kada se na njemu ništa ne radi ili kada idu na pauzu. U trenutku štetnog događaja na sebi je imao radno odijelo, radne cipele, čepiće za uši zbog buke stroja i zaštitne rukavice. Na stroju je bio sam i nitko nije očevidac štetnog događaja. Radne kolege su čuli kada se to dogodilo, i pritrčali su mu, a KE odvezao ga u bolnicu, na bolničkom liječenju bio sam dva dana, mogu reći da mi je kažiprst bio potpuno odrezan, dok mu je srednji prst bio djelomično odrezan. Obavljenim operativnim zahvatom oba su mu prsta vraćena. Nije išao ni na kakvu rehabilitaciju jer tu nema zgloba i rehabilitacija nije bila nužna, a najmanje 20 tak puta u bolnicu je išao na preglede, jer je u kažiprstu bila stavljena žica pa je išao na kontrolne preglede i na previjanja, te na vađenje konaca. Na kontrolne preglede vozio ga otac autom. Kada se zaposlio kod tuženika prošao jednu vrstu obuke, odnosno stručnog osposobljavanja, misli da je to bilo za primarnu obradu drveta, ovo što je radio u trenutku štetnog događaja misli da je bila primarna obrada drveta. Radio je na svim strojevima koji su bili u radionici, nije prolazio nikakve posebne obuke za rad na strojevima. Kada je na dan štetnog događaja ujutro došao na posao poslovođa KE ga rasporedio da taj dan radi na stroju kojeg zovu "štucer". Uklanjanje fosne sa stroja je dio radnog procesa kada se vrši krajčenje fosni. Niko ga nikada nije opominjao da ne radi posao u skladu sa pravilima struke. Na stroju je radio po potrebi, a u 10 godina koliko je bio zaposlen kod tuženika možda je oko 3 godine radio na tom stroju, ne svaki dan. Na dan štetnog događaja osjećao sam se dobro nisam imao nikakvih zdravstvenih tegoba. Uobičajeno bilo da kada se ide raditi na stroju, da se prije nego se stroj uključi u stroju isti podmaže sredstvom koje smo za to uobičajeno koristili a to je bio bio dizel, to jenapravio i to jutro i nakon toga stroj uključio u struju. Rezni alat je kružna pila otprilike promjera 25 cm. Kada stroj miruje pila se nalazi u svom kućištu koje je zatvoreno sa bočnih strana, sa zadnje strane i gornje, dok je dio gdje pila uobičajeno izlazi u procesu rada otvoren. Da bi pila izašla iz svoga kućišta postoji ručka odnosno ja ju zovem poluga koja se mora uhvatiti sa obje ruke, tako je predviđeno, međutim, može se raditi i s jednom rukom. On je radio s jednom rukom. Sama poluga, odnosno ručka udaljena je od pile i nalazi se na sigurnoj udaljenosti od pile. Da bi se pila vratila nazad također se mora gurnuti ručka. Koliko on zna ne postoji nikakav osigurač kada se pila vrati nazad. Na poseban upit mogu navesti da su na strojevima postojala uputstva za rad sa strojem. U ovih 10 godina koliko sam ja bio zaposlenik nije bilo ozljeda na radu, bila je jedna teža, prije nego što sam ja postao zaposlenik. Svi držali ručku pile sa jednom rukom, to zna jer su i drugi radili na način kako je on radio. Niko ga nikada nije upozorio da je tu ručku morao držati sa dvije ruke, a ne sa jednom.

8. Tuženik saslušan pred sudom u bitnome je naveo kako stroj na kojemu je radio tužitelj zapravo se zove kružna pila za poprečni rez, a radnici su ga uobičajeno zvali "štucer". Taj stroj u njegovom obrtu u uporabi je oko 25 godina i nikada se na istom nije dogodila nikakva teža povreda, jedina povreda jednog radnika je bila lagana ogrebotina. Svaki stroj koji postoji u obrtu i svi poslovi sa strojevima su zapravo poslovi sa povećanom opasnosti od povreda. Ni jedan radnik ne može pristupiti radu na stroju ako nije prošao obuku, koja se sastoji od usmenog dijela, ali isto tako i od praktičkog dijela. Svi radnici prošli su obuku u Pučkom otvorenom učilištu u Novoj Gradišci za rad na strojevima, a isto tako prošli su obuku za zaštitu na radu. Inače on je osobno svakom radniku objašnjavao kako se radi na kojem stroju, jer je to zapravo i njegova struka. Stroj na kojem se dogodio štetni događaj, zapravo je zaštićen dvostrukom zaštitom i to vanjskim kućištem, a isto tako postoji ručka koja se mora držati sa obje ruke da bi bila izašla iz kućišta, a kada se vraća u kućište mora se ručka gurnuti do kraja i postoji užljebljenje i točno se čuje odnosno osjeti, kada je pila vraćena do kraja i kada je vraćena do kraja postoji tzv. sistem klik-klak i ona ne može izaći iz svoga kućišta. Svake 2 godine vrši se tehnički pregled svih strojeva koji postoje u obrtu, pa tako i ovog stroja. Taj dio tehničkih pregleda obavlja firma Zaštita inspekt. On nije očevidac štetnog događaja, i može samo pretpostaviti da tužitelj nije odradio vraćanje pile u njezin zaštitni položaj do kraja, odnosno da pila nije bila uvučena, te da je zbog toga došlo do kontakta i samog štetnog događaja. On je uvijek upozoravao radnike i to mnogo puta da se ručka mora držati sa obje ruke i da se pila mora gurnuti do kraja kako bi se osjetilo da je ista ulegla odnosno da ne može van. Tužitelj je odmah prevezen u bolnicu. S obzirom da se radilo o ozljedi na radi tužitelj je imao 100 postotnu naknadu za vrijeme bolovanja. Nakon zaključenja bolovanja obavijestio ga da više ne želi raditi i on je zapravo dao otkaz. Kada je inspektor rada izašao na lice mjesta utvrdio je da se štetni događaj dogodio zbog nepažnje radnika, te da je stroj bio tehnički ispravan. Ne sjeća se koji je bio inspektor rada na licu mjesta. Ne može se točno sjetiti što je inspektor zaštite na radu u konačnici zaključio, ali zna da je s njim raspravljao jer mi je on bio prigovorio da od naše strane nije bio potpisan jedan dokument koji je govorio o osposobljenosti radnika. Na licu mjesta mu nije izdano nikakvo usmeno rješenje. Zna da je problem bio što nisu isti dan prijavili ozljedu na radu. Kružna pila za poprečni rez koristi se svakodnevno barem u jednoj smjeni. Ima otprilike 15-tak strojeva, posao je organiziran na način da svaki radnik radi na svakom stroju, i to iz razloga da im ne bude monotono, i da znaju raditi na svakom stroju. On je radnike obilazio svakodnevno i upozoravao ukoliko bi radili na nedozvoljen način, a tužitelja nije vidio da bi radio sa jednom rukom.

9. Svjedok KE u svom iskazu u bitnome je naveo da je zaposlenik tuženika 25 godina, radi sve poslove, a radi i kao poslovođa. Njima poslodavac kaže što se određeni dan treba raditi i on onda radnike raspoređujem Misli da je tužitelj bio taj dan raspoređen za rad na kružnoj pili za poprečni rez odnosno "štuceru". On nije očevidac štetnog događaja. Taj stroj funkcionira na način da se stavi fosna, da se jednom rukom drži ručka, pomoću koje se pila izvlači, a drugom rukom se drži za štitnik kada se obavi rezanje ručkom se pila vraća nazad u kućište u početni položaj. Ona se mora vratiti do kraja i osjeti se kada je vraćena u početni položaj. On je prošao obuke koje je poslodavac organizirao. On je zbrinuo tužitelja i odvezao ga na hitnu pomoć. Na predmetnom stroju postojala je uputa za rad. Ona je bila na hrvatskom jeziku. Pila je bila u kućištu, a to kućište je bilo metalno, i ono je bilo polukružnog oblika, odnosno oblika pile. Svu radnu i zaštitnu opremu smo imali osiguranu kod tuženika.

10. Svjedok IE u svom iskazu u bitnome je naveo kako je on direktor tvrtke Zaštita inspekt d.o.o. iz Osijeka koja se bavi se poslovima zaštite na radu, zaštite od požara i zaštite okoliša, a obavlja i osposobljavanje radnika za rad na siguran način, a zaposlenici tvrtke također obavljaju i osposobljavanja za rukovanje određenim strojevima. On poslovno surađuje sa tuženikom u smislu da kada on ima određenih potreba obrati se i on provodi postupke radi osposobljavanja za rad na siguran način kada mu se kaže da je u zapisniku o inspekcijskom nadzoru konstatirano kako je na zapisniku ostala prazna rubrika potpis radnika i potpis izvršitelja praktičkog dijela osposobljavanja mogu reći da to nije neuobičajeno, jer kada je postupak proveden, on sačini zapisnik, zapisnik potpiše i ovjeri i dostavlja ga poslodavcu uz test, te dokaz o praktičnoj provjeri i na sam zapisnik nalijepim žuti papirić na kojem poslodavcu kažem da je potrebno da radnik potpiše sam zapisnik. Što se u konkretnom slučaju dogodilo je li zapisnik bio potpisan od strane radnika i izvršitelja praktičkog dijela nije mu poznato. Što se tiče rukovanja motornom pilom, bivši zaposlenik CE je obnavljao ocjenu praktične osposobljenosti, a netko je na terenu obučavao radnika, to je tzv. neposredni ovlaštenik. I u tim situacijama kada je obuka završila netko u ime firme u konkretnom slučaju CE je potpisao zapisnik, ovjerio pečatom i dostavio poslodavcu, a potpis izvršitelja praktičkog dijela osposobljavanja i potpis radnika ostao je prazan i kada bi ga poslodavac zaprimio te dokumente je trebao proslijediti da se isti potpišu. U okviru programa osposobljavanja za rad na siguran način je i program osposobljavanja za zaštitu na radu, to je zapravo isto. Činjenica da zapisnik nije potpisan nije dokaz da osposobljavanje nije provedeno. Ako je radnik osposobljen jednom, ne postoji periodična obveza poslodavca da ga ponovno osposobljava za iste poslove. Obveza poslodavca za osposobljavanje postoji za novo zaprimljenog radnika, zatim za radnika koji je kod njega već ranije zaposlen, ali mu je promijenjeno radno mjesto, te u situaciji ako je došlo do promjene u tehnološkom procesu na radnikovom radnom mjestu. Međutim, tužitelj na primjer iako je prošao obuku za osposobljavanje kod tuženika koji se bavi proizvodnjom drvne ambalaže, ukoliko bi se zaposlio kod novog poslodavca koji se bavi istim poslovima mora proći novu obuku. Isto tako na primjer ako bi radnik bio osposobljen za rad na siguran način i na primjer dao otkaz kod istog poslodavca, pa se potom kod istog poslodavca zaposli nakon par dana, on ponovno mora prolaziti ovu obuku, takva je zakonska regulativa.Testovi također u pravilu moraju biti potpisani od strane osobe koja je testirana, u jednom periodu oni su zadržavali testove sukladno zakonskim odredbama, a u jednom periodu ti su testovi dostavljani poslodavcima.

11. Svjedok RE u svom iskazu u bitnome je naveo kako je kao inspektor rada izvršio dana 13.3.2018. inspekcijski nadzor kod tuženika i o tome sačinio zapisnik. Pri tome je utvrdio sve potrebne parametre za donošenje usmenog rješenja kojeg je izrekao a u primjeni mjera zaštite na radu utvrdio je slijedeće propuste i to: da poslodavac nije obavijestio inspekcijsko tijelo o teškoj ozljedi radnika odmah pri nastanku ozljede dana 26.2.2018., zatim da poslodavac nije osposobio radnika za rad na siguran način, odnosno na propisani način, da poslodavac nije osigurao upute za uporabu stroja, zatim nije osigurao da radnik koristi osobnu zaštitnu opremu

– zaštitne naočale i nije radniku KE dostavio u pisanom obliku obavijest da je određen za pružanje prve pomoći radnicima. U svezi propusta za osposobljavanje radnika VE na propisani način navodi da je ovaj propust utvrdio iz razloga što zapisnik o stručnom osposobljavanju nije bio potpisan od strane radnika. Za njega to znači da osposobljavanje nije provedeno na propisani način i ja ne može znati razloge zbog čega radnik taj zapisnik nije potpisao. Dodaje da je poslodavac odmah nakon očevida poslao dokument odnosno zapisnik potpisan od strane radnika. Isto tako pojašnjava da je vrlo često propust ustanove da se obavi zaštita na radu, da ovaj zapisnik da radniku na potpis i ovo nije jedina situacija u kojoj je zatekao nepotpisani zapisnik od strane radnika. U svezi utvrđenih propusta da radnik nije koristio zaštitne naočale navodi da naočale služe radi zaštite očiju od otpada, kojekakvih čestica, piljevine i sl. Isto tako nije zatekao upute za uporabu stroja odnosno povlačne kružne pile za drvo. Često je da stari strojevi imaju velike upute međutim poslodavac može najbitnije o stroju u smislu uputa izdvojiti, sastaviti kao naputak radnicima i staviti uz stroj. Za inspekciju rada je najbitnije da radnik ispunjava stručne i zdravstvene sposobnosti, zatim da je osposobljen za rad na siguran način i da su na radnom mjestu dostupne upute za uporabu stroja. Ovi kriteriji su sortirani po važnosti. Temeljem utvrđenih propusta izrekao je poslodavcu usmeno rješenje. Kada se inspektoru rada predočava točka 3.4. Zapisnika o inspekcijskom nadzoru iz koje proizlazi da je KE po Ugovoru o radu poslovođa, ali nije ovlaštenik zaštite na radu, svjedok pojašnjava da je Zakon omogućio poslodavcu da imenuje ovlaštenika za zaštitu na radu što je dakle mogućnost a ne obveza poslodavca pa ako poslodavac nema ovlaštenika za zaštitu na radu onda je za zaštitu na radu odgovoran poslodavac. Dalje svjedok izjavljuje da s obzirom da KE nije bio ovlaštenik zaštite na radu već samo poslovođa, nema obvezu niti treba upozoriti radnika ili ga udaljiti s radnog mjesta ako radnik ne primjenjuje pravila zaštite na radu.

12. Čitanjem i uvidom u rješenje HZZO Regionalni ured Osijek, Područna služba Slavonski Brod lasa: Up/I-502-03718-02/90 Ur broj. 338-12-13-18-9 od 2. listopada 2018. utvrđeno je kako je tužitelju ozljede nastale dana 26. veljače 2018. za vrijeme radnog odnosa kod tuženika, vlasnika proizvodnje drvene ambalaže i drvotokarije Slišurić priznaje se ozljedom na radu te mu se priznaju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu.

13. Čitanjem i uvidom u Zapisnik o inspekcijskom nadzoru Ministarstva rada i mirovinskog sustava inspektorata rada Područni ured Osijek Ispostava u Slavonskom Brodu od 13. ožujka 2018. na str. 3. utvrđeno je kako je u zapisniku navedeno da osposobljavanje radnika tj. tužitelja za rad na siguran način za poslove primarne i sekundarne obrade drveta nije provedeno na propisani način, a navedeno je definirano odredbom čl. 30. st. 3. Zakona o zaštiti na radu.

14. Rješenjem o određivanju vještačenja broj: Pr-106/2018-32 od 27. kolovoza 2021. vještakom zaštite na radu određen je Mirko Mršić a istim je utvrđeno kako će vještak izvršiti uvid u parnični predmet i to: u zapisnik i iskaz inspektora rada koji se nalazi u sudskom spisu, iskaze svjedoka i stranka te dokumentaciju o osposobljavanju radnika za rad na siguran način te ukoliko smatra potrebnim izvršiti pregled lica mjesta, nakon čega će donijeti pisani nalaz i mišljenje o primjeni mjera zaštite na radu od strane tuženog AE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao vlasnika obrta [obrt] i drvotokarija Slišurić, [adresa] i od strane radnika VE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pri izvršavanju radnog zadatka dana 26. veljače 2018. u Izdvojenom pogonu, proizvodna hala 2 – pogon za proizvodnju paleta, [adresa] – obavljanje poslova krojenja drvnih pozicija na zadanu dužinu na radnoj opremi: povlačna kružna pila za drvo Comet, tip SR, tvornički broj [tvornički broj], pri čemu je tužitelj zadobio tjelesnu ozljedu.

15. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za područje zaštite na radu Mirka Mršića proizlazi kako su utvrđene nepravilnosti i propusti u primjeni mjera zaštite na radu kod tuženika. Vještak je dodatno saslušan na ročištu pred sudom te je u svom iskazu naveo da zaštitne naočale su obveza poslodavca koje mora osigurati radniku na radnom mjestu krojenje ili poprečno rezanje daske s aspekta uvjerenja ili svjedodžbe o radnoj sposobnosti radnika u kojoj stoji da je radnik sposoban uz korekcione naočale što obvezuje poslodavca da tom istom radniku uz zaštitne naočale koje su propisane kao zaštita od ozljeda na radnom mjestu u te iste naočale radniku ugraditi propisanu dioptriju koju mora nositi da bi bio sposoban obavljati poslove na radnom mjestu. Pravilan postupak izvršavanja radnih zadataka na radnom mjestu sa povlačnom kružnom pilom je slijedeće: kružna pila je stroj s povećanim opasnostima rada i kao takva na sebi mora imati sve sigurnosne elemente a u ovom slučaju mora imati predviđenu polugu za koju radnik prilikom obavljanja radne operacije isključivo mora povlačiti povlačnu kružnu pilu s tom polugom. Poluga je uglavnom predviđena da se nalazi na povlačnoj kružnoj pili s desne strane što znači da radnik uvijek mora stati s desne strane pile, predmet obrade dolazi s desne strane na transporteru što obvezuje radnika da u takvoj situaciji desnom rukom potiskuje ili dogura dasku do položaja gdje je treba odrezati ili okrajčiti a lijevom rukom i to isključivo lijevom rukom povlači kružnu pilu za predviđenu polugu. Sve druge radnje su strogo zabranjene što znači da neposredni rukovoditelj ili poslovođa ne smije dozvoliti da radnici obavljaju na način kako oni možda misle da je lakše, brže ili slično tome. Što proizlazi da povlačna kružna pila ako nema predviđenu polugu za povlačenje nego da ostane uobičajeno da radnici tu istu povlačnu pilu povlače da li s jednom ili s dvije ruke za zaštitnu kapu koja se nalazi iznad kružne pile, to je strogo zabranjeno i neposredni rukovoditelj takve radnje mora strogo zabraniti i ne dozvoliti da radnici na taj način obavljaju radni zadatak. Povlačna kružna pila je uređaj koji predstavlja opasnost na radnom mjestu i za to poslodavac takve uređaje mora održavati dnevno, tjedno, mjesečno te jednom u tri godine izvršiti pregled i ispitivanje istog uređaja sa aspekta sigurnosti i zaštite na radu. Povlačna kružna pila uvijek mora biti u stanju takvom da kada radnik izvrši operaciju poprečnog rezanja i nakon otpuštanja radnika te iste pile pila se mora automatski vratiti u svoj prvobitan položaj bez ikakvih dodatnih napora od strane radnika kao što se može očekivati guranje, potiskivanje ili ubacivanje u kućište ili slično tome. Radi bolje sigurnosti poslodavci na takvim povlačnim kružnim pilama uobičajeno ugrađuju i uređaj za zaustavljanje pile, što znači kada se pila automatski vratila u svoje kućište pored te jedne sigurnosti onda uređaj za zaustavljanje još dodaje drugu mogućnost da pilu zaustavi. Poslodavac je dužan odmah po nastanku teške ozljede na radu izvijestiti nadležnu inspekciju zaštite na radu iz osnovnog razloga da se u nekom vremenu ne izmjene i ne promijene uvjeti koji su bili na samom stroju ili u radnom okolišu na kojem je nastala teška ozljeda na radu. Na pitanje punomoćnika tuženika je li pregledao kružnu pilu, vještak izjavljuje da tu pilu nije pregledao. Izjavljuje da je izvršio uvid u zdravstvenu svjedodžbu tužitelja na dan štetnog događaja i da je ta svjedodžba bila valjana, izdana u propisanim rokovima. Nadalje izjavljuje da po izjavama sudionika štetnog događaja, koji se nalaze u sudskom spisu i zapisnika nadležnog inspektorata zaštite na radu utvrđeno je da ne zna je li radnik imao svoje korektivne naočale. Vještak izjavljuje da se isključivo bazirao na zaštitne naočale. Vještak izjavljuje: zaštitne naočale su osobno zaštitno sredstvo koje radniku štiti oči od mogućih ozljeda na radu koje nastaju na radnom mjestu i za radnih postupaka koje on obavlja i što je utvrđeno procjenom rizika koje poslodavac je dužan i na taj način postupiti. Zaštitne naočale štite uglavnom od mogućih čestica, iveraka, otpada koji nastaju prilikom rezanja i kao takve predstavljaju opasnost da radniku ozljede prije svega oko ali i drugi dio lica. Uzrok ozljede kako je vještak naveo u svom nalazu je da se očito povlačna pila nije automatski vratila u svoj prvobitni položaj tj. u svoje kućište, a i drugi razlog mogućeg ozljeđivanja je taj što radnik nije imao zaštitne naočale koje su obavezno morale imati njegovu dioptriju. Na ponovljeno pitanje da li je prijava nadležne inspekcije ozljede na radu nakon propisanog roka u uzročno posljedičnoj vezi s nastankom ozljede vještak izjavljuje da nije u uzročnoj vezi sa samom ozljedom. Automatsko povlačenje pile u njeno kućište a nakon završetka radne operacije najčešće, a uglavnom to je i najsigurnije da se na te pile ugrađuju da li opruge ili protuutezi koji obavljaju funkciju automatskog vraćanja pile u njen prvobitan položaj tj. u njeno kućište. Da bi te opruge i protuutezi uvijek djelovali funkcionalno i sigurno obveza je poslodavca dnevno, tjedno, mjesečno održavanje istog uređaja. To je osnovno načelo zaštite na radu prema kojem poslodavci moraju unapređivati i osiguravati sigurne uvjete rada. Povlačna kružna pila je u vremenu tj. trenutku kada je radnik doživio ozljedu na radu imala zapisnik o pregledu i ispitivanju od strane ovlaštene ustanove koje je bilo valjano s aspekta sigurnosti na radu. Da se pila nije vratila u kućište znači da nije bila ispravna, odnosno uređaj koji je bio predviđen da odradi tu funkciju očito nije odradio i pila je ostala van kućišta. Na daljnje pitanje suca izjavljuje: Iz dokumentacije koja se nalazi u sudskom spisu je nedvojbeno da poslodavac nije osposobio radnika za rad na siguran način za poslove na koje je raspoređen, a što je iz zapisnika vidljivo da praktični dio obuke radnika nije proveden jer isti nije potpisan od strane ovlaštenika poslodavca za praktični dio obuke i samog radnika. Iz zapisnika se vidi da je teoretski dio obuke provela ovlaštena ustanova i za taj dio tj. teoretski dio je potpisan zapisnik i stavljen pečat. Praktični dio obuke se provodi na radnom mjestu radnika i nakon što ovlaštenik poslodavca za zaštitu na radu za te poslove ne utvrdi da je radnik stekao potrebnu vještinu i znanje da može samostalno obavljati navedene poslove, a kad je to utvrdio tog istog dana na radnom mjestu radnik i ovlaštenik poslodavca potpisuju zapisnik o provedenom osposobljavanju radnika za rad na siguran način kako teoretski tako i praktično i od tad radnik može samostalno obavljati radni zadatak. Kada se vještaku predočava dokumentacija na stranici 41 i 42 spisa, vještak izjavljuje da je ova predočena dokumentacija ispravna (ako je potpisana u vrijeme sačinjavanja dokumentacije) i po ovoj dokumentaciji radnik bi bio osposobljen za rad na siguran način za poslove na koje je raspoređen. Ukoliko se i uzme kao vjerodostojna navedena dokumentacija koja je vještaku sada predočena, vještak izjavljuje da ne može naći propuste zaštite na radu radnika s obzirom da se pila nije vratila u kućište automatski kako je to trebala. Na naknadno pitanje punomoćnika tuženika, vještak izjavljuje da je radnik na ovom stroju kod poslodavca radio neko duže vrijeme, ne zna točno koliko. Sve što je vještak utvrdio napisao je u svom nalazu vezano za zaštitne naočale. Nije uobičajeno da svaki radnik ima kraj sebe neposrednog rukovoditelja, odnosno poslovođu. radnik također ima obvezu po zakonu primijeniti sva pravila zaštite na radu a s tim da mu je poslodavac osigurao sve sigurnosne mjere i postupke kako je to propisano procjenom rizika koje je radnik onda dužan i primjenjivati. Radnik je obvezan u slučaju kada primijeti neke promjene na stroju ili uređaju koje se ne obavljaju ili ne izvršavaju kako je to predviđeno dužan je stati s radom i o tome obavijestiti neposrednog rukovoditelja ili poslovođu. Vještak izjavljuje da nema saznanja je li radnik izvršio ovu svoju obvezu. Vještak izjavljuje da je to što je stroj bio neispravan utvrdio isključivo zbog toga što se radnik ozlijedio na tom stroju a ne može sada točno reći je li neispravnost stroja utvrdio inspektor rada. Na naknadno pitanje punomoćnika tužitelja da stroj s atestom odnosno zapisnikom koji je obavila ovlaštena ustanova može već drugi dan postati neispravan i da je moguće da se ozljeda dogodi onog trenutka kada je stroj postao neispravan i pogotovo kada se radi o strojevima sa kružnim dijelovima kao što je u ovom slučaju kružna pila kao što je povlačna pila, što znači i najmanji neki nedostatak u takvoj situaciji predstavlja veliku opasnost za ozljedu radnika. Ukoliko nastaje promjena radnih uvjeta na radnom mjestu do promjene u tehnološkim postupcima tj. drugim strojevima poslodavac je dužan radnika ponovno osposobiti za rad na siguran način prema nastalim promjenama u tom radnom prostoru. Procjena rizika je obveza poslodavca već na početku svog djelovanja u nekoj djelatnosti, i dužan je izraditi procjenu rizika jer ona je temelj kompletne zaštite i sigurnosti na radu unutar te firme a po kojoj je poslodavac dužan postupiti. Procjena rizika kao što sam rekao da je temelj kompletno za organizaciju i provođenje zaštite na radu unutar poslodavca to se apsolutno odnosi i na sam dio osposobljavanja radnika za rad na siguran način unutar te firme.

16. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za područje zaštite na radu Roberta Ostruna u nalazu pod točkom 2.5. utvrđeno je kako poslodavac nije posjedovao za radnu opremu tehničke upute i upute na hrvatskom jeziku na način kako je to propisano točkom 1.7.4. Upute: dodatak I, bitni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi koji se odnose na konstrukciju i izradu strojeva, Pravilnika o sigurnosti strojeva.

Zaključno u nalazu i mišljenju vještak navodi kako je do ozljede na adu radnika VE došlo u vremenu oko 10,45 sati kada je već prisutan umor, pad koncentracije te da su ovakve ozljede događaju u drvnoj industriji i industriji prerade drveta. Može se svesti na rizik profesije te ih je uz sve mjere zaštite na adu ponekad nemoguće izbjeći. Vještak je na ročištu pred sudom dao usmeni nalaz i mišljenje u kojem je detaljno pojasnio fotografije koje su dio nalaza i mišljenja i odgovarao na pitanja tužitelja i tuženika.

17. Analizom i ocjenom cjelokupnog dokaznog postupka, svih dokaza zajedno i svakog dokaza sukladno čl. 8 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. dalje u tekstu. ZPP), ovaj sud smatra tužbeni zahtjev tužitelja osnovanim. Odredbe Zakona o zaštiti na radu primjenjuju se u konkretnom slučaju u vidu procjene odgovornosti tuženika kao poslodavca tužitelja za štetu nastalu kao lex specialis u odnosu na Zakon o obveznim odnosima.

18. Prema odredbi čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 64/23. dalje u tekstu. ZR) ako zaposlenik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan zaposleniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

19. Prema odredbi čl. 1067. st. 2. Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23. dalje u tekstu. ZOO) tuženik se može osloboditi odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti, a može se i djelomično ili potpuno osloboditi odgovornosti ako je oštećenik pridonio nastanku štete.

20. Nesporno je da je vlasnik predmetne kružne pile na kojoj se tužitelj ozlijedio, ovdje tuženik. Prema odredbama članka 1045. st. 3. i 4. ZOO u vezi sa člankom 1063. i člankom 1064. ZOO-a, za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju, te se prema predmnjevi uzročnosti iz članka 1063. ZOO-a za štetu nastalu u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se ne dokaže da one nisu uzrok štete. Za štetu od opasne stvari prema odredbi članka 1064. ZOO-a odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi. Odgovornosti prema kriteriju uzročnosti (objektivna ili kauzalna odgovornost) odgovorna osoba može se osloboditi pod pretpostavkama iz članka 1067. st. 1. -3. ZOO-a, odnosno samo ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti, ili ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći, ni otkloniti, a odgovornosti se oslobađa djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete. Shodno iznesenom, tuženik kao vlasnik predmetne kružne pile, koja predstavlja opasnu stvar, za štetu nastalu u svezi s tom opasnom stvari odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Tuženik, na kojem je bio teret dokaza, nije dokazao postojanje pretpostavki za oslobođenje od odgovornosti iz članka 1067. st. 1.-3. ZOO-a. Slijedom navedenog, nedvojbena je odgovornost tuženika za predmetnu ozljedu tužitelja na radu, te je temeljem odredbi članka 1045. st. 3. i 4. ZOO-a, tuženik dužan tužitelju naknaditi cjelokupnu štetu iz ovog štetnog događaja.

21. Prema odredbi čl. 25 Zakona o zaštiti na radu ( Narodne novine 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 i 96/18 dalje: ZZR) Ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. (2) Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

22. Prema shvaćanju Vrhovnog suda RH (Revr – 794/16 – 2 od 30. svibnja 2017.), navedenim zakonskim odredbama, koje su u odnosu na opće obveznopravne propise specijalne prirode, ni u kojem slučaju nije isključena primjena općih propisa obveznog prava. Naprotiv, kada naznačeni propisi nisu potpuno riješili pitanje objektivne odgovornosti poslodavca i kada ne sadrže cjelovita pravila o oslobođenju poslodavca od objektivne odgovornosti, već u tom dijelu izrijekom upućuju na primjenu općih propisa obveznoga prava, tada se u slučaju naknade štete koju pretrpi radnik na radu i u svezi radom, moraju primijeniti opće odredbe o oslobođenju od odgovornosti iz članka 1067. ZOO-a. Međutim, do odgovarajuće primjene općih propisa obveznog prava o odgovornosti za štetu dolazi samo u dijelu kojim to nije drukčije regulirano posebnim pravnim uređenjem ZZR-a. Kako je to prethodno navedeno, odredbom čl. 25. st. 2. ZZR-a posebno je uređeno da se poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

23. Prema odredbama članka 1046. ZOO-a šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje (neimovinska šteta). Pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje propisano je odredbom članka 1100. ZOO-a. Prema odredbi članka 1100. st. 1. ZOO-a sud će u slučaju povrede prava osobnosti dosuditi pravičnu novčanu naknadu, ako nađe da težina povrede i okolnosti slučaja to opravdavaju, a prema st. 2. istog članka pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, te duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Visina novčane naknade neimovinske štete određuje se primjenom Orijentacijskih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29. studenog 2002., br. Su-1331-

VI/02 i 1372-11/02, te pravnog shvaćanja zauzetog na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (2/20.) održanoj dana 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. pod brojem Su-IV-47/2020-5. prema kojem se pravnom shvaćanju prihvaćeni iznosi iz ranije navedenih Orijentacijskih kriterija naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%, a primjenjuje se na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće), tj. od dana prihvaćanja ovog shvaćanja. Odredbom članka 1095. ZOO-a propisano je pravo na naknadu imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege.

24. Shodno iznesenom, tuženik kao vlasnik predmetne kružne pile, koja predstavlja opasnu stvar, za štetu nastalu u svezi s tom opasnom stvari odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Tuženik, na kojem je bio teret dokaza, nije dokazao postojanje pretpostavki za oslobođenje od odgovornosti iz članka 1067. st. 1.-3. ZOO-a, odnosno iz čl. 25. ZZR.

25. Tuženik nije dokazao niti da postoje pretpostavke iz čl. 25. st. 2. ZZR-a, kojim je posebno uređeno da se poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Analizom provedenog dokaznog postupka sud nije utvrdio da poslodavac nije mogao utjecati na posljedice. Naime, iako je radnik osposobljen za rad na siguran način, utvrđeno je kako upute o radu na stroju na kojem je tužitelj zadobio ozljede nisu bile istaknute na hrvatskom jeziku na vidljivom mjestu, te poslodavac kao niti osoba zadužena za provođenja mjera zaštite na radu nisu upozoravali tužitelja na način rada, jer je obveza poslodavca, a što proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka zaštite na radu Roberta Ostruna da je trebao nadzirati rad radnika da li je u skladu s pravilima zakona o zaštiti na radu i pravilnicima te da radniku zabrani rad ako ga obavlja suprotno odredbama zaštite na radu i uputama poslodavca. Iz iskaza tužitelja proizlazi kako ga nitko nikada nije upozorio niti opomenuo da ne radi posao u skladu s pravilima struke. Nadalje i iz iskaza svjedoka KE proizlazi kako su svi navedeni stroj koristili upravo kao i tužitelj na način da se stavi fosna, da se jednom rukom drži ručka, pomoću koje se pila izvlači, a drugom rukom se drži za štitnik kada se obavi rezanje ručkom se pila vraća nazad u kućište u početni položaj. Sud iz iskaza tužitelja, kao i provedenog inspekcijskog nadzora i provedenih vještačenja po vještacima zaštite na radu nije utvrdio da je u postupanju tužitelja prilikom obavljanja radnih zadataka i prilikom štetnog događaja bilo u smislu odredbi čl. 25. Zakona o zaštiti na radu namjere ili krajnje nepažnje zbog koje bi poslodavac bio oslobođen od odgovornosti.

26. Prema radno pravnoj dokumentaciji predočenoj prilikom provedenog inspekcijskog nadzora tužitelj je bio stručno osposobljen za poslove obrade drveta, te osposobljen za rad na siguran način na tim poslovima kao poslovima s posebnim uvjetima rada, sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18). Međutim, valja istaknuti činjenicu kako na predmetnoj kružnoj pili na kojoj se tužitelj ozlijedio, a kako je to utvrđeno provedenim inspekcijskim nadzorom, kao i vještačenjem nisu bile postavljene upute za rukovanje predmetnom pilom kao radnom opremom korištenom na predmetnom, već su pisane upute postavljene tek po nalogu inspekcije, a nakon provedenog očevida tužiteljeve ozljede na radu.

27. Na osnovu svega izloženog sud utvrđuje kako je nedvojbeno da je tužitelj u uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnom ozljedom na radu ostvario pravo na naknadu neimovinske štete s osnova povrede prava osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje, visina koje se štete određuje primjenom Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda Republike Hrvatske, te pravo na naknadu imovinske štete s osnova troškova tuđe pomoći i njege cijena sata koje se određuje sukladno važećoj sudskoj praksi.

28. Prema nalazu i mišljenju vještaka Danijela Prpića, a koji nalaz i mišljenje sudskog vještaka sud ocjenjuje stručnim i nepristranim i isti u cijelosti prihvaća, tužitelj je trpio bolove jakog intenziteta 3 dana, bolove srednjeg intenziteta 15 dana, te bolove slabog intenziteta još 75 dana. Uvažavajući Orijentacijske kriterijie i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete (Vrhovni sud Republike Hrvatske 29.11.2002.g. i izmjenama Orijentacijskih kriterija od 05. 03. 2020. i 15. 06. 2020. - u daljnjem tekstu Orijentacijski kriteriji) ovaj sud smatra da tužitelj po tom vidu nematerijalne štete ima pravo na ukupan iznos od 1.923,15 eur Tužitelj je pretrpio sekundarni strah jakog intenziteta 2 dana, srednjeg intenziteta 10 dana te slabog 30 do 45 dana u smislu zabrinutosti za ishod liječenja, mogućih trajnih posljedica te eventualnog potpunog gubitka desnog kažiprsta kao i mogućnosti daljnjeg bavljenja poslom, te sud smatra da tužitelj po tom vidu nematerijalne štete ima pravo na ukupan iznos od 1.212,42 eur.

Vještak je utvrdio da kod tužitelja postoji umanjenje opće i životne aktivnosti 4-4 % u smislu povremenih bolova u području desnog kažiprsta, nemogućnost formiranja desne šake te mogućeg daljnjeg pogoršanja funskcije desnog kažiprsta tijekom života, te sud smatra da tužitelj po tom vidu nematerijalne štete ima pravo na ukupan iznos koji je tužitelj tražio od 746,57 eur.

Vještak je utvrdio da kod tužitelja postoji naruženje u srednjem stupnju – uočljivo trećima samo katkad, te sud smatra da tužitelj po tom vidu nematerijalne štete ima pravo na ukupan iznos da 2.189,93 eur.

U odnosu na naknadu materijalne štete prema nalazu i mišljenu vještaka tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć 3 sata dnevno 15 dana te još 2 sata dnevno 30 dana radi obavljanja uobičajenih dnevnih aktivnosti, higijenskih potreba, odlaska na kontrolne preglede te njega rana. Ovaj sud je procijenio da je postavljeni tužbeni zahtjev za tužitelja od 418,08 eur pravična novčana naknada jer bi iznosila 4 eura po satu. Prilikom određivanja naknade štete sud je uzeo u obzir sve okolnosti, Orijentacijske kriterije, no posebno i životnu dob oštećenika. Sud je ocijenio opravdan iznos od 132,72 eur za troškove liječenja, jer je iz provedenog dokaznog postupka, medicinske dokumentacije, kao i iz nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke utvrđeno kako je tužitelj odlazio na kontrole i preglede tijekom liječenja, te je ordinirano uzimanje preparata protiv izraženog ožiljkastog tkiva, a visinu ovog vida štete sud je utvrdio prema slobodnoj ocjeni primjenom čl. 223. ZPP. Naime, po čl. 223.st.1. Zakona o parničnom postupku, ako sud utvrdi da stranci pripada pravo na, između ostalog, naknadu štete, ali bi se visina svote mogla utvrditi samo s nesrazmjernim teškoćama, o tome sud može odlučiti prema slobodnoj ocjeni.

29. Nedvojbeno je da je konačno postavljenim tužbenim zahtjevom tužitelj povisio zahtjev za isplatu, sa iznosa od 31.700 kn na 6.622,87 EUR, a koje povišenje tužbenog zahtjeva prema odredbi članka 191. st. 1. ZPP-a predstavlja preinaku tužbe, no imajući u vidu da je predmetno povećanje tužbenog zahtjeva uslijedilo nakon provedenog medicinskog vještačenja, prema odredbi članka 191. st. 2. ZPP-a tuženik se takvoj preinaci ne može protiviti, odnosno navedena je preinaka tužbe dopuštena sukladno odredbi članka 190. st. 2. ZPP-a. Prema obvezujućem pravom mišljenju Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Su-IV- 123/2024-5 sa druge sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (2/24) održane 27. svibnja 2024.: „U slučaju kad je preinaka tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove (neprava preinaka) moguća i dopuštena (članak 190. i 191. ZPP), zastara se 12 Poslovni broj: Pr-1129/2021-66 prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku, odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva.“

30. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. ZOO-a prema kojoj dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Na navedeni glavnični iznos od 6.622,87 EUR tužitelju osnovom odredbe članka 29. st. 1. ZOO-a pripada pravo na isplatu zakonske zatezne kamate, po stopi propisanoj odredbama članka 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a. Na neimovinsku štetu s osnova povrede prava osobnosti zatezna kamata sukladno odredbi članka 1103. ZOO-a teče od dana podnošenja odštetnog zahtjeva odnosno tužbe, a na imovinsku štetu s osnova tuđe pomoći i njege sukladno odredbi članka 1086. ZOO-a od dana nastanka štete, slijedom čega tužitelj osnovano potražuje zakonsku zateznu kamatu na sve vidove štete od dana tuženiku podnesenog odštetnog zahtjeva ( prema povratnici u spisu tuženik je zaprimio odštetni zahtjev 8. svibnja 2018.), znači tužitelju kamata pripada kako je tražio od dana 9. svibnja 2018.

31. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a. Tužitelj je uspio u cijelosti s tužbenim zahtjevom, a sukladno čl. 154. st. 1. ZPP-a stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci nadoknaditi troškove. Troškovi postupka odmjereni su prema vrijednosti predmeta spora, troškovniku punomoćnika i odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( "Narodne novine" br. 138/2023) Stoga je sud kao opravdan tužitelju priznao trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR sukladno Tbr. 7. t. 1. Tarife, trošak ročišta od 4. ožujka 2019., 9. travnja 2019., 15. listopada 2019., 29. lipnja 2020., 19. siječnja 2022., 14. veljače 2022., 15. rujna 2022. ( očevid), 21. ožujka 2024. i 18. ožujka 2025. po 200,00 EUR-a sukladno Tbr. 9. t. 1. Tarife, trošak zastupanja na ročištima koja su odgođena sukladno Tbr. 9. t. 5. Tarife iznosi po 50,00EUR i to za ročište od 10. lipnja 2019. i 2. prosinca 2019., ročište za objavu presude po Tbr. 9. toč. 3. Tarife u iznosu od 100,00 EUR,

trošak sastava 4 podneska u prvostupanjskom postupku od 20. ožujka 2019., 17. listopada 2019., 3. prosinca 2021. u iznosu od 200,00 EUR sukladno Tbr 8 toč. 1 Tarife

Za ostale podneske ( preko broja 4) i to podneske od 3. ožujka 2022., od 24. studeni 2023., 23. prosinca 2024., 12. veljače 2025. i 14. ožujka 2025. u iznosu od 50,00 EUR sukladno Tbr 8 toč. 4 Tarife. Na navedene iznose priznat je i pdv u iznosu od 812,50 EUR

Tužitelju je priznat i trošak predujma za vještačenja zaštite na adu i medicinsko vještačenje u ukupnom iznosu od 955,08 EUR.

Tužitelju je dakle kao potreban i opravadan priznat trošak od ukupno 5.017,58 EUR.

Trošak podneska od 29. siječnja 2020. u iznosu od 200 EUR nije priznat jer u istom tužitelj samo predlaže odgodu ročišta zbog svoje poslovne spriječenosti.

Trošak sastava podneska od 30. travnja 2020., 29. listopada 2020., 28. prosinca 2020., 15. lipnja 2021. u iznosu od 200 EUR nije priznat jer se radi samo o podnesku kojim se požuruje postupanje suda.

Trošak konferencije sa strankom, pribave isprava, izbivanja iz pisarnice i putni trošak nije priznat, kao niti trošak za ročište od 4. veljače 2019. budući da isto nije niti održano.

Slijedom svega naprijed izloženog, odlučeno je kao u izreci presude.

Slavonski Brod, 23. travnja 2025.

Sutkinja

Miranda Gavrić Jularić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od petnaest dana od dana objave presude, putem ovog suda, pismeno u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

1. tužitelj po punomoćniku

2. tuženik po punomoćniku