Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž-524/2024-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Veljka Kučekovića kao predsjednika vijeća, Tatjane Kučić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vesne Rep kao članice vijeća, u parničnom predmetu tužitelja BZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici Ivan Šalina i Božo Vrkić, odvjetnici u Zadru, protiv tuženika Erste&Steiermarkische Bank d.d. OIB:23057039320, Jadranski trg br. 3 a, Rijeka, zastupanog po OD Metelko, Knežević&Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi isplate, odlučujući o žalbama tužitelja i tuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2316/2018-51 od 15. veljače 2024., u nejavnoj sjednici vijeća održanoj 23. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e  i  r i j e š i o  j e

Žalba tužitelja odbija se kao neosnovana, dok se žalba tuženika uvažava te se presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2316/2018-51 od 15. veljače 2024.:

- potvrđuje u točki I. izreke

- ukida u točkama II. i III. izreke te se predmet u tom dijelu vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja donio je presudu čija izreka glasi:

"I. Odbija se kao neosnovan (glavni) tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

Utvrđuje se da Ugovor o ... zaključen između tužitelja i tuženika, ništetan te kao takav ne proizvodi pravni učinak slijedom čega se nalaže tuženiku isplatiti-vratiti tužitelju iznos od 82.150,57 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na svaki pojedinačni iznos počevši od dospijeća do isplate na svaki plaćeni iznos i to na:

iznos od 309,59 EUR sa kamatom od 07.12.2007.

iznos od 1089,47EUR sa kamatom od 07.12.2007.

iznos od 422,96 EUR sa kamatom od 04.01.2008.

iznos od 422,96 EUR sa kamatom od 06.02.2008.

iznos od 422,96 EUR sa kamatom od 06.03.2008.

iznos od 422,96 EUR sa kamatom od 03.04.2008.

iznos od 422,96 EUR sa kamatom od 07.05.2008.

iznos od 422,96 EUR sa kamatom od 04.06.2008.

iznos od 1,70 EUR sa kamatom od 11.06.2008.

iznos od 422,96 EUR sa kamatom od 03.07.2008.

iznos od 3,50 EUR sa kamatom od 21.07.2008.

iznos od 422,96 EUR sa kamatom od 06.08.2008.

iznos od 422,96 EUR sa kamatom od 04.09.2008.

iznos od 422,96 EUR sa kamatom od 03.10.2008.

iznos od 5,77 EUR sa kamatom od 21.10.2008.

iznos od 422,96 EUR sa kamatom od 05.11.2008.

iznos od 37,78 EUR sa kamatom od 19.11.2008.

iznos od 422,96 EUR sa kamatom od 04.12.2008.

iznos od 22,48 EUR sa kamatom od 11.12.2008.

iznos od 422,96 EUR sa kamatom od 08.01.2009.

iznos od 6,81 EUR sa kamatom od 21.01.2009.

iznos od 41,58 EUR sa kamatom od 21.01.2009.

iznos od 477,80 EUR sa kamatom od 05.02.2009.

iznos od 477,80 EUR sa kamatom od 05.03.2009.

iznos od 477,80 EUR sa kamatom od 03.04.2009.

iznos od 495,06 EUR sa kamatom od 07.05.2009.

iznos od 495,06 EUR sa kamatom od 04.06.2009.

iznos od 495,06 EUR sa kamatom od 03.07.2009.

iznos od 495,06 EUR sa kamatom od 06.08.2009.

iznos od 495,06 EUR sa kamatom od 03.09.2009.

iznos od 495,06 EUR sa kamatom od 05.10.2009.

iznos od 495,06 EUR sa kamatom od 05.11.2009.

iznos od 495,06 EUR sa kamatom od 07.12.2009.

iznos od 495,06 EUR sa kamatom od 07.01.2010.

iznos od 495,06 EUR sa kamatom od 04.02.2010.

iznos od 495,06 EUR sa kamatom od 04.03.2010.

iznos od 495,06 EUR sa kamatom od 07.04.2010.

iznos od 495,06 EUR sa kamatom od 06.05.2010.

iznos od 495,06 EUR sa kamatom od 07.06.2010.

iznos od 495,06 EUR sa kamatom od 07.07.2010.

iznos od 495,06 EUR sa kamatom od 04.08.2010.

iznos od 35,70 EUR sa kamatom od 16.08.2010.

iznos od 69,02 EUR sa kamatom od 03.09.2010.

iznos od 495,06 EUR sa kamatom od 03.09.2010.

iznos od 495,06 EUR sa kamatom od 05.10.2010.

iznos od 59,73 EUR sa kamatom od 05.10.2010.

iznos od 495,06 EUR sa kamatom od 04.11.2010.

iznos od 35,84 EUR sa kamatom od 08.11.2010.

iznos od 495,06 EUR sa kamatom od 03.12.2010.

iznos od 70,34 EUR sa kamatom od 06.12.2010.

iznos od 106,18 EUR sa kamatom od 05.01.2011.

iznos od 495,06 EUR sa kamatom od 05.01.2011.

iznos od 495,06 EUR sa kamatom od 03.02.2011.

iznos od 112,81 EUR sa kamatom od 04.02.2011.

iznos od 580,53 EUR sa kamatom od 03.03.2011.

iznos od 580,53 EUR sa kamatom od 06.04.2011.

iznos od 580,53 EUR sa kamatom od 05.05.2011.

iznos od 580,53 EUR sa kamatom od 03.06.2011.

iznos od 580,53 EUR sa kamatom od 06.07.2011.

iznos od 5,31 EUR sa kamatom od 07.07.2011.

iznos od 92,91 EUR sa kamatom od 28.07.2011.

iznos od 651,67 EUR sa kamatom od 03.08.2011.

iznos od 651,67 EUR sa kamatom od 05.09.2011.

iznos od 651,67 EUR sa kamatom od 05.10.2011.

iznos od 651,67 EUR sa kamatom od 04.11.2011.

iznos od 491,07 EUR sa kamatom od 06.12.2011.

iznos od 623,80 EUR sa kamatom od 05.01.2012.

iznos od 623,80 EUR sa kamatom od 03.02.2012.

iznos od 623,80 EUR sa kamatom od 06.03.2012.

iznos od 206,21 EUR sa kamatom od 21.04.2012.

iznos od 52160,06 EUR sa kamatom od 24.04.2012.

po stopi od 15% godišnje za vrijeme od 07. prosinca 2007. godine pa do 31.prosinca 2007.godine, po stopi od 14% godišnje za vrijeme od 01. siječnja 2008. godine pa do 30.lipnja 2011.godine, po stopi od 12% godišnje za vrijeme od 01. srpnja 2011.godine pa do isplate, a u slučaju promjene stope zateznih kamata prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanju kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku do 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Prihvaća se eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi: „1. Utvrđuje se da je ništetna odredba o promjenjivoj kamatnoj stopi iz čl.5 toč.1 Ugovor o ... te da su nezakonite donesene odluke tuženika o promjenama kamatnih stopa kao što je ništetna i odredba o valutnoj klauzuli slijedom čega tužiteljica nije bila dužan plaćati mjesečnu ratu po promijenama kamatnih stopa koje je tuženik izvršio nakon 30. ožujka 2005.godine kao i promijenjivom tečaju CHF nakon 30. ožujka 2005.godine.

2. Dužan je tuženik isplatiti-vratiti tužitelju na ime nepripadnog plaćenog iznosa zbog promijenjenih kamatnih stopa i ništetne valutne klauzule odnosno promjene u tečaju CHF iznos od 20.388,22 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na svaki pojedinačni iznos počevši od plaćanja od strane tužitelja svakog pojedinog mjesečnog iznosa pa do isplate i to na

iznos od 4,91 EUR sa kamatom od 06.02.2008.

iznos od 15,45 EUR sa kamatom od 06.03.2008.

iznos od 14,64 EUR sa kamatom od 03.04.2008.

iznos od 2,06 EUR sa kamatom od 07.05.2008.

iznos od 5,19 EUR sa kamatom od 04.06.2008.

iznos od 3,67 EUR sa kamatom od 03.07.2008.

iznos od 0,01 EUR sa kamatom od 21.07.2008.

iznos od 0,04 EUR sa kamatom od 01.10.2008.

iznos od 8,25 EUR sa kamatom od 03.10.2008.

iznos od 0,31 EUR sa kamatom od 21.10.2008.

iznos od 29,74 EUR sa kamatom od 05.11.2008.

iznos od 1,68 EUR sa kamatom od 19.11.2008.

iznos od 21,84 EUR sa kamatom od 04.12.2008.

iznos od 0,82 EUR sa kamatom od 11.12.2008.

iznos od 37,10 EUR sa kamatom od 08.01.2009.

iznos od 4,67 EUR sa kamatom od 21.01.2009.

iznos od 50,66 EUR sa kamatom od 05.02.2009.

iznos od 53,63 EUR sa kamatom od 05.03.2009.

iznos od 42,26 EUR sa kamatom od 03.04.2009.

iznos od 67,14 EUR sa kamatom od 07.05.2009.

iznos od 62,96 EUR sa kamatom od 04.06.2009.

iznos od 57,86 EUR sa kamatom od 03.07.2009.

iznos od 59,12 EUR sa kamatom od 06.08.2009.

iznos od 63,51 EUR sa kamatom od 03.09.2009.

iznos od 59,13 EUR sa kamatom od 05.10.2009.

iznos od 60,23 EUR sa kamatom od 05.11.2009.

iznos od 63,11 EUR sa kamatom od 07.12.2009.

iznos od 69,33 EUR sa kamatom od 07.01.2010.

iznos od 75,49 EUR sa kamatom od 04.02.2010.

iznos od 76,82 EUR sa kamatom od 04.03.2010.

iznos od 87,03 EUR sa kamatom od 07.04.2010.

iznos od 86,29 EUR sa kamatom od 06.05.2010.

iznos od 100,53 EUR sa kamatom od 07.06.2010.

iznos od 117,23 EUR sa kamatom od 07.07.2010.

iznos od 78,03 EUR sa kamatom od 04.08.2010.

iznos od 28,82 EUR sa kamatom od 16.08.2010.

iznos od 14,47 EUR sa kamatom od 03.09.2010.

iznos od 126,63 EUR sa kamatom od 03.09.2010.

iznos od 125,43 EUR sa kamatom od 05.10.2010.

iznos od 1,17 EUR sa kamatom od 01.11.2010

iznos od 83,35 EUR sa kamatom od 04.11.2010.

iznos od 29,12 EUR sa kamatom od 08.11.2010.

iznos od 0,28 EUR sa kamatom od 01.12.2010

iznos od 105,30 EUR sa kamatom od 03.12.2010.

iznos od 37,67 EUR sa kamatom od 06.12.2010.

iznos od 167,28 EUR sa kamatom od 05.01.2011.

iznos od 112,72 EUR sa kamatom od 03.02.2011.

iznos od 41,25 EUR sa kamatom od 04.02.2011.

iznos od 162,33 EUR sa kamatom od 03.03.2011.

iznos od 145,01 EUR sa kamatom od 06.04.2011.

iznos od 155,40 EUR sa kamatom od 05.05.2011.

iznos od 6,07 EUR sa kamatom od 01.07.2011.

iznos od 173,82 EUR sa kamatom od 06.07.2011.

iznos od 4,99 EUR sa kamatom od 07.07.2011.

iznos od 30,04 EUR sa kamatom od 01.08.2011.

iznos od 219,56 EUR sa kamatom od 03.08.2011.

iznos od 22,08 EUR sa kamatom od 01.09.2011.

iznos od 229,91 EUR sa kamatom od 05.09.2011.

iznos od 12,01 EUR sa kamatom od 01.10.2011.

iznos od 183,14 EUR sa kamatom od 05.10.2011.

iznos od 21,25 EUR sa kamatom od 01.11.2011.

iznos od 165,10 EUR sa kamatom od 04.11.2011.

iznos od 32,42 EUR sa kamatom od 01.12.2011.

iznos od 144,86 EUR sa kamatom od 06.12.2011.

iznos od 2,68 EUR sa kamatom od 01.01.2012.

iznos od 186,41 EUR sa kamatom od 05.01.2012.

iznos od 6,38 EUR sa kamatom od 01.02.2012.

iznos od 191,78 EUR sa kamatom od 03.02.2012.

iznos od 7,23 EUR sa kamatom od 01.03.2012.

iznos od 190,15 EUR sa kamatom od 06.03.2012.

iznos od 8,06 EUR sa kamatom od 01.04.2012.

iznos od 59,96 EUR sa kamatom od 21.04.2012.

iznos od 128,01 EUR sa kamatom od 24.04.2012.

iznos od 15354,83 EUR sa kamatom od 24.04.2012

po stopi od 14% godišnje za vrijeme od 06. veljače 2008. godine pa do 30.lipnja 2011.godine, po stopi od 12% godišnje za vrijeme od 01. srpnja 2011.godine pa do isplate, a u slučaju promjene stope zateznih kamata prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanju kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku do 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

III. Svaka stranka snosi svoj parnični trošak."

2. Protiv točaka I. i III. izreke presude pravovremenu i dopuštenu žalbu podnio je tužitelj iz svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08.-Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 148/11.- pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje: ZPP) te predlaže da sud drugog stupnja presudu u pobijanom dijelu preinači tako da usvoji tužbeni zahtjev tužitelja i dosudi mu zatraženi parnični trošak uvećan za trošak sastava žalbe ili podredno da presudu u pobijanom dijelu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno postupanje.

3. Protiv točaka II. i III. izreke presude pravovremenu i dopuštenu žalbu podnio je tuženik iz svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. ZPP-a te predlaže da sud drugog stupnja presudu u pobijanom dijelu preinači tako da odbije tužbene zahtjeve tužitelja uz naknadu troškova tuženiku, a podredno da presudu ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

4. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

5. Žalba tužitelja nije osnovana, dok je žalba tuženika osnovana.

6. Tužitelj u žalbi tvrdi da je donoseći pobijanu presudu sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka paušalno tvrdeći da su razlozi u odnosu na odlučne činjenice nejasni i proturječni sami sebi i dokazima koji se nalaze u spisu zbog čega se presuda ne može ispitati, time da ne navodi konkretno u čemu bi se sastojala eventualno počinjena bitna povreda. Ispitujući presudu u dijelu koji tužitelj pobija žalbom po službenoj dužnosti utvrđeno je da je o svim odlučnim činjenicama sud u presudi dao jasne razloge tako da je presudu u točkama I. i III. izreke po žalbi tužitelja bilo moguće ispitati zbog čega u tom dijelu sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju sadržajno u žalbi ukazuje tužitelj, kao niti bilo koju drugu bitnu povredu na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a.

7. Tuženik u žalbi tvrdi da je sud prvog stupnja počinio relativno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi s člankom 338. stavak 3. ZPP-a jer u izreci presude nije odlučio o istaknutom prigovoru radi prijeboja već se o njemu očitovao samo u obrazloženju presude.

7.1. Ove žalbene tvrdnje tuženika nisu osnovane iz razloga što pravilno sud prvog stupnja nije odlučivao o prigovoru istaknutom radi prebijanja, što je obrazložio u točki 23. obrazloženja. Naime, sud pravilno utvrđuje da je prigovor radi prebijanja tuženik istaknuo tek u slučaju ukoliko bi sud utvrdio da je glavni tužbeni zahtjev na utvrđenje ništetnosti cijelog ugovora osnovan, odnosno ukoliko bi utvrdio ništetnim cijeli Ugovor o kreditu, jer to proizlazi iz odgovora na tužbu u kojem tuženik navodi „uzgred, podredno i opreza radi, ukoliko bi naslovni sud iz bilo kojeg razloga sukladno glavnom tužbenom zahtjevu tužitelja utvrdio ništetnim cijeli Ugovor o kreditu, a za što tuženik opetovano ističe da je u cijelosti neosnovano i apsurdno, tuženik izjavljuje prigovor radi prebijanja svoje tražbine na vraćanje cjelokupnog iznosa danog kredita zajedno s pripadajućim kamatama.“ Pravilan je zaključak suda prvog stupnja da je tuženik prigovor radi prebijanja istaknuo eventualno, u slučaju da sud usvoji glavni tužbeni zahtjev, stavljajući u prijeboj tuženiku cjelokupni iznos kredita pa kako je sud u cijelosti odbio glavni tužbeni zahtjev tužitelja, koji se odnosio na utvrđenje ništetnosti cijelog Ugovora o kreditu i isplatu po toj pravnoj osnovi, kao neosnovan, po pravilnoj ocjeni suda prvog stupnja otpala je procesno pravna osnova za odlučivanje o postojanju tražbine tuženika istaknute prigovorom radi prebijanja. Iz tih razloga tuženik neosnovano tvrdi da je sud o prigovoru radi prebijanja trebao odlučiti izrekom presude te kada je to propustio učiniti da je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi s člankom 338. stavak 3. ZPP-a.

7.2. Međutim, ispitujući po službenoj dužnosti po žalbi tuženika presudu suda prvog stupnja na temelju odredbe članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08.-Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 148/11.- pročišćeni tekst, 25/13. i 89/14.), koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja ovog postupka, utvrđeno je da je u odnosu na točku II.1. izreke sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

7.3. Naime, sud u toj točki izreke utvrđuje da je ništetna odredba o promjenjivoj kamatnoj stopi iz članka 5. točka 1. Ugovora o kreditu, kojeg su stranke zaključile, time da u obrazloženju presude nije naveo niti sadržaj te odredbe, a niti razloge zbog kojih bi ta odredba bila ništetna. Odredbom članka 5. Ugovora o kreditu ugovoren je rok korištenja kredita te ta točka Ugovora ne sadrži odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi, već je ta odredba, prema utvrđenju suda, sadržana u članku 8. Ugovora o kreditu. Kako u odnosu na rok korištenja kredita sud u presudi nije naveo niti jedan razlog o tome da bi takva odredba bila ništetna, presudu suda prvog stupnja po žalbi tuženika nije bilo moguće ispitati. Također u toj točki izreke sud je utvrdio da su nezakonite donesene odluke tužitelja o promjenama kamatnih stopa, a u presudi nije naveo razloge zbog kojih bi takve odluke bile nezakonite. Potpuno je nerazumljivo iz kojih razloga je sud utvrdio da tužitelj (sud u izreci navodi tužiteljica) nije bio dužan plaćati mjesečnu ratu po promjenama kamatnih stopa koje je tuženik izvršio nakon 30. ožujka 2005., kao i o promjenjivom tečaju CHF nakon 30. ožujka 2005., kad su stranke Ugovor o kreditu zaključile 23. studenog 2007. pa niti u tom dijelu presudu suda prvog stupnja nije bilo moguće ispitati, na koji način je sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, zbog čega je u tom dijelu žalbu tuženika trebalo uvažiti, a presudu suda prvog stupnja u odnosu na točku II. izreke ukinuti primjenom odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. S obzirom da je isplata o kojoj je sud odlučio točkom II.2. izreke posljedica utvrđene ništetnosti u točki II.1. izreke trebalo je i u tom dijelu ukinuti presudu suda prvog stupnja jer o tom dijelu tužbenog zahtjeva sud može odlučivati tek ukoliko utvrdi da je osnovan tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenje ništetnosti odredaba o načinu promjene kamatne stope i valutnoj klauzuli.

8. U odnosu na tužbeni zahtjev tužitelja sadržan u točki I. izreke, kojim je tužitelj tražio utvrđenje ništetnosti cijelog Ugovora o kreditu te isplatu, sud prvog stupnja utvrđuje da ništetnost odredbi o valutnoj klauzuli i načinu promjene kamatne stope ne dovode do ništetnosti cijelog ugovora jer ugovor može opstati bez njihovog izuzimanja u primjeni obzirom da bez tih odredbi ugovor sadrži sve bitne elemente nužne za njegovu egzistentnost i pravnu valjanost. Bez primjene ništetnih odredbi po ocjeni suda potrošač se dovodi u položaj koji je imao pri sklapanju ugovora, kao da nije bilo nepoštene odredbe iz kojih razloga sud odbija glavni tužbeni zahtjev sadržan u točki I. izreke presude.

9. Suprotno žalbenim tvrdnjama tužitelja pravilno je sud prvog stupnja odbio glavni tužbeni zahtjev za utvrđenje ništetnosti cijelog Ugovora o kreditu. Tužitelj je tvrdio u tužbi i tijekom postupka da su ništetne ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli i načinu promjene kamatne stope te da te ništetne odredbe čine ništetnim cijeli Ugovor o kreditu. Pravilno je sud prvog stupnja zaključio da zbog ništetnosti ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli i načinu promjene kamatne stope ne može biti ništetan cijeli ugovor.

9.1. Vrhovni sud Republike Hrvatske, koji ima zakonsku obvezu kroz sudske odluke ujednačavati sudsku praksu radi jednake primjene zakona i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, u presudi i rješenju broj Rev-259/2022 od 9. listopada 2024. razmatrao je pravno pitanje koje glasi: "Može li opstati ugovor o kreditu sklopljen između kreditne institucije kao vjerovnika i potrošača kao dužnika u slučaju kada sud utvrdi da su odredbe o parametrima promjenjivosti kamatne stope i o valutnoj klauzuli nepoštene i ništetne sukladno članku 324. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05.) i članku 87. Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine", broj 96/03., 46/07., 79/07.) i članku 102. Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine", broj 79/07. i 125/07.) ili je u tom slučaju riječ o ništetnom ugovoru u cjelini?" Odgovor na postavljeno pravno pitanje je da ugovor o kreditu sklopljen između kreditne institucije i potrošača, kad sud utvrdi da su odredbe o promjenjivosti kamatne stope i valutne klauzule nepoštene i ništetne može opstati na temelju odredbe članka 324. stavak 1. i 2. ZOO-a, a za to ne postoje zapreke niti u odredbama Zakona o zaštiti potrošača. Naime, po ocjeni Vrhovnog suda Republike Hrvatske valutna klauzula spada u tzv. zaštitne klauzule. U slučaju kad su obveze stranaka vezane uz tečaj CHF, što ima za cilj osiguranje stabilnosti obveza ugovornih strana, a ugovorna odredba o valutnoj klauzuli u konkretnom slučaju postane izvor drastičnog odstupanja od opravdanih očekivanja korisnika kredita u pogledu vrijednosti obveza (zbog čega su te odredbe ništetne), opravdano je za zaključiti da ugovor može opstati bez te sporedne odredbe ugovora jer se stabilnost u pravima i obvezama stranaka valutnom klauzulom ne postiže. Taj sud iznosi pravno shvaćanje, koje prihvaća i ovaj sud, da se u ovakvim slučajevima veća stabilnost u pravima i obvezama stranaka postiže bez tzv. zaštitne klauzule kojom se ne ostvaruje svrha na koju upućuje njen naziv, a s obzirom na to da je valuta ispunjenja obveza iz Ugovora o kreditu bila hrvatska kuna, zbog čega odstranjivanjem valutne klauzule krediti ostaju na snazi kao krediti u kojima su obveze ugovornih strana određene u kunama što ne odstupa bitno od volje ugovornih strana u vrijeme sklapanja ugovora.

9.2. Razmatrajući je li ništetnost odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi ima za učinak nemogućnost opstanka ugovora o kreditu sklopljenog u CHF Vrhovni sud Republike Hrvatske iznosi pravno shvaćanje, koje prihvaća i ovaj sud, da nakon utvrđenja ništetnosti odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi prema odluci banke presudom Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-1401/2012 uklanjanje te ništetne odredbe nema učinak nemogućnosti opstanka Ugovora o kreditu u cijelosti, jer nakon uklanjanja ništetne ugovorne odredbe o načinu promjene kamatne stope ostaje na snazi odredba o početnoj kamatnoj stopi za cijelo vrijeme za koje je ugovor sklopljen. Niti ovom promjenom u ugovornim odnosima stranaka, u uvjetima kakvi su postojali u vrijeme kada su sklopljeni ugovori s problematičnim odredbama, kao i u vrijeme kada su te odredbe utvrđene ništetnim, ne dolazi do bitnih promjena u pravima i obvezama stranaka jer se i promjenjiva kamatna stopa pokazala kao faktor nestabilnosti pa je u uvjetima stabilnog stanja na financijskom tržištu Republike Hrvatske (stabilnost tečaja hrvatske kune) upravo transformiranjem ugovora o kreditu s valutnom klauzulom i promjenjivom kamatnom stopom u ugovore bez valutne klauzule s početnom kamatnom stopom kao fiksnom, postignuta namjeravana stabilnost u pravima i obvezama ugovornih strana, a isključena mogućnost da se na temelju objektivno nepoštenih ugovornih odredaba stječe ekstra dobitak na teret druge ugovorne strane. Po ocjeni Vrhovnog suda, koju prihvaća i ovaj sud, praznine nastale utvrđenjem ništetnosti odredaba o valutnoj klauzuli i načinu promjene kamatne stope nisu nadomještene nekim sadržajem koji bi bio izvan okvira onog što je početno ugovoreno pa takvom intervencijom nije na nedopušten način umjesto ništetnih odredaba unesen neki sadržaj koji bi bio izvan bitne volje ugovornih strana u vrijeme sklapanja ugovora.

9.3. Zaključno, unatoč tome što je trebalo ukinuti točku II.1. izreke ove presude, dakle, dio kojim je sud odlučivao o ništetnosti ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli i načinu promjene kamatne stope, zbog činjenica koje je tužitelj isticao u tužbi i tijekom postupka u odnosu na ništetnost cijelog ugovora, čak i pod uvjetom da u nastavku postupka sud prvog stupnja utvrdi da su ništetne odredbe o valutnoj klauzuli i načinu promjene kamatne stope, tužbeni zahtjev tužitelja sadržan u točki I. izreke presude, kojim traži utvrđenje ništetnosti cijelog ugovora te isplatu po toj osnovi, neosnovan je u cijelosti iz kojih razloga je u tom dijelu žalbu tužitelja trebalo odbiti kao neosnovanu, a presudu suda prvog stupnja u odnosu na cijelu točku I. izreke potvrditi primjenom odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a. S obzirom da je dio presude ukinut trebalo je u cijelosti ukinuti i odluku o parničnim troškovima sadržanu u točki III. izreke presude jer će o troškovima cijelog postupka sud odlučiti prilikom ponovnog presuđenja.

10. U ponovnom postupku sud prvog stupnja otklonit će bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju je ukazano u ovoj odluci tako da će sukladno sadržaju tužbenog zahtjeva tužitelja, kojim je vezan, o svim odlučnim činjenicama u presudi navesti jasne razloge time da obrazloženje presude ne smije biti suprotno sadržaju izreke. Skreće se pažnja sudu prvog stupnja da u odnosu na zahtjev za utvrđenje ništetnosti valutne klauzule tužbeni zahtjev, po ocjeni ovog suda, nije dovoljno jasan iz razloga što su odredbe o valutnoj klauzuli sadržane u člancima 2. i 7. Ugovora o kreditu kojeg su stranke zaključile pa je potrebno pozvati tužitelja da u tom dijelu precizira tužbeni zahtjev na način da navede precizno u odnosu na koje članke Ugovora o kreditu, a koji sadrže valutnu klauzulu, traži utvrđenje ništetnosti.

10.1. S obzirom na žalbene navode tužitelja u odnosu na odluku o parničnim troškovima sud prvog stupnja prilikom ponovnog odlučivanja o naknadi parničnog troška vodit će računa o tome da se u slučaju usvajanja eventualno kumuliranog tužbenog zahtjeva u cijelosti ili djelomično uspjeh stranaka u postupku utvrđuje u odnosu na eventualno kumulirani tužbeni zahtjev, pri čemu činjenica da je u cijelosti odbijen glavni tužbeni zahtjev ne utječe na uspjeh stranaka u postupku prilikom odlučivanja o troškovima postupka.

Koprivnica, 23. travnja 2025.

Predsjednik vijeća

Veljko Kučeković