Republika Hrvatska

Općinski sud u Crikvenici

Stalna služba u Rabu

Rab 51280

Poslovni broj: P Ob-22/2022-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E P R E S U D A

I P R E S U D A  N A  T E M E L J U  P R I Z N A N J A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba u Rabu po sucu dr. sc. Mirella Rodin u pravnoj stvari tužitelja KN, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupane po punomoćniku Marko Rogić, odvjetniku iz ZOU Gjergj Lekaj i Marko Rogić, Rijeka, protiv tuženika 1. EN, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 51000 Rijeka, zastupan po punomoćniku Goran Marjanović odvjetniku iz Rijeke, 2. CN, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 51280 Rab, zastupane po punomoćniku Predrag Jengić, odvjetniku iz Raba, radi Obiteljsko - bračna stečevina, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 10. ožujka 2025. u prisutnosti stranaka osobno i punomoćnika tužiteljice i prvotuženika, te 23. travnja 2025., kao dana objave

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je pok. MN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za vrijeme života bila suvlasnica u 1/3 idealnog dijela nekretnina koje su u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišnoknjižni odjel Rab, upisane kao k. č. br. [katastarska čestica]-kuća broj 276, dvorište, oranica te k. č. br. [katastarska čestica]-kuća broj 276, dvorište, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

r i j e š i o  j e

I Odbacuje se tužba i tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi: „Ovlašćuje se tužiteljica MN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] temeljem ove presude provesti uknjižbu prava suvlasništva u 1/3 idealnog dijela nekretnina koje su u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišnoknjižni odjel Rab, upisane kao k. č. br. [katastarska čestica]-kuća broj 276, dvorište, oranica te 392/9 kuća broj 276, dvorište, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina].“

II Nalaže se prvotuženiku da tužiteljici naknadi trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 1.885,00 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje sukladno odredbi iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, za ostale odnose, a koja teče od 23. travnja 2025. do isplate, sve u roku od 15 dana, dok se za iznos od 3.113,80 EUR zahtjev tužiteljice za naknadu troška odbija.

Obrazloženje

1. Tužiteljica MN je 13. ožujka 2019. podnijela tužbu ovom sudu radi utvrđenja bračne stečevine na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] protiv tuženika EN, CN i KN. U tužbi navodi kako je Županijski sud u Splitu je rješenjem posl. br. G2-2828/2017 od 2. siječnja 2019. odbio kao neosnovanu žalbu nasljednice (ovdje tužiteljice) MN te potvrdio rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Rabu, posl. br. 0-2813/2015 od 17. svibnja 2017., kojim je ista upućena na pokretanje parnice radi utvrđenja da su nekretnine u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], suvlasništvo ostavitelja u 2/3 dijela, njena bračna stečevina u 1/2 dijela, odnosno da je ista suvlasnica predmetnih nekretnina u 1/3 idealnog dijela. U okviru predmetnog ostavinskog postupka, vodenog iza pok. IN, tužiteljica i tuženici su dali svoje nasljedničke izjave kojima su se prihvatili nasljedstva. Nadalje, tužiteljica i pok. IN da su sklopili brak 24. veljače 1962. u [adresa]. Brak da je prestao smrću pok. IN. Tvrdi kako su za vrijeme trajanja bračne zajednice, tužiteljica i pok. IN, stekli nekretnine koje su u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišnoknjižni odjel Rab, upisane kao k. č. [katastarska čestica]- kuća broj 276, dvorište, oranica te kčbr. [katastarska čestica]-kuća broj 276, dvorište, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Dodaje kako su predmetne nekretnine stečene na temelju kupoprodajnog ugovora sklopljenog između pok. IN kao kupca i VN kao prodavateljice 24. kolovoza 1983, dvadeset i jednu godinu po sklapanju braka s tužiteljicom, imovinom koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice. Tužiteljica je bila zaposlena od 1957. do 2006. godine. Ističe kako suvlasnički udio tužiteljice na istoj iznosi 1/2 suvlasničkog udjela od 2/3 koji je pok. IN imao na nekretnini opisanoj u točki III tužbe, s obzirom na to da je ista u jednakoj mjeri doprinijela njenom stjecanju. Navedena je dvadeset jednu godinu prije stjecanja nekretnine, a nakon sklapanja braka, radila na istovjetno ili bolje plaćenim poslovima od njenog pok. supruga, a navedena imovina stečena od rada uložena je u stjecanje sporne nekretnine.

2. Tužiteljica je kao dokaze uz tužbu priložila: presliku rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Rabu, posl. br. O-2813/2015 od 17. svibnja 2017., presliku rješenja Županijskog suda u Splitu, posl. br. Gž-2828/2017 od 2. siječnja 2019., zapisnik javnog bilježnika Ermine Radić, Mali Palit 69, Rab, posl. br. 0-20/2015. UPP-OS-16/2015 od 13. travnja 2015., zapisnik javnog bilježnika Ermine Radić, Mali Palit 69, Rab, posl. br. 0-20/2015. UPP-OS-16/2015 od 28. veljače 2017., zapisnik javnog bilježnika Ermine Radić, Mali Palit 69, Rab, posl. br. 0-20/2015 UPP-OS-16/2015 od 19. travnja 2017., izvadak iz matice vjenčanih Ureda državne uprave u PGŽ, Matični ured Opatija, broj 00013 za godinu 1962, zemljišnoknjižni izvadak Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišnoknjižni odjel Rab za k. č. br. [katastarska čestica]- kuća broj 276, dvorište, oranica te 392/9-kuća broj 276, dvorište, zk, ul. 1789, ko. [katastarska općina], kupoprodajni ugovor sklopljen između pok. IN kao kupca i VN kao prodavateljice 24. kolovoza 1983., potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Rijeci, KLASA: 034-04/17-03/6, URBROJ: 341-14-05/8-17-22713, od 7. lipnja 2017., presliku radne knjižice MN, presliku obrtnice MN te presliku radne knjižice pok. IN, presliku uvjerenja o uvjetima uređenja prostora SRH. Općina Rab, Sekretarijat za upravne poslove, KLASA: 350-05/90-01/139, URBROJ: 2169-03-07/2-90-02 od 21. svibnja 1990.

3. Prvotuženik se usprostavio tužbi navodeći kako je pred Općinskim sudom u Rijeci u tijeku postupak pokrenut po tužbi EN protiv ovdje tužiteljice i II I III. tužene s obzirom da je tijekom ostavinskog postupka iza pok. IN, a koji postupak je vođen pri Stalnoj službi na Rabu, posl.br.O-2813/2015 među nasljednicima došlo do spora oko opsega ostavinske imovine radi čega su ovdje I- tuženik i tužiteljica upućeni na pokretanje parnice. Predmetni parnični postupak je razdvojen te se po tužbi ovdje 1-tuženika vode dva postupka pod posl.br. P Ob- 326/2017 i P Ob-36/2018. I-tuženik u tužbi da između ostalog traži da se utvrdi ništetnim Ugovor o darovanju kojeg je pok. ostavitelj IN dana 14.12.2005. zaključio sa svojom kćeri CN, koji je ovjeren od strane javnog bilježnika Ermine Radić iz Raba, pod brojem: OU-288/2005, a temeljem kojeg ugovora je IN, CN darovao 1/3 dijela predmetne nekretnine. Predmetni Ugovor da je ništetan iz razloga što ovdje tužiteljica tvrdi da predmetna nekretnina predstavlja njihovu bračnu stečevinu i za sklapanje predmetnog darovnog ugovora je bila nužna i suglasnost ovdje tužiteljice. Drugom tužbom da zahtijeva da se iz ostavinske imovine iza pok. IN izdvoji 1/6 dijela predmetne nekretnine jer ista predstavlja vlasništvo tužitelja EN obzirom je živeći u zajednici s ostaviteljem svojim radom i sredstvima doprinio povećanju vrijednosti te nekretnine u tom idealnom dijelu.

4. Na ročištu održanom 17. lipnja 2019. drugotuženica CN je priznala tužbu i tužbeni zahtjev, pa kako sud nije našao da je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (čl.3. st.3. Zakona o parničnom postupku), na temelju odredbe iz čl. 331. st. 1. ZPP-a, valjalo je u odnosu na nju donijeti presudu na temelju priznanja. Tijekom ovog postupka tužiteljica MN je preminula, te je postupak preuzela KN, koja je bila trećetuženica u ovom postupku, čime je promijenila procesnu ulogu u nastavku postupka kao tužiteljica.

5. Sud je na ročištu održanom 25. veljače 2020. odbio prijedlog za spajanje ovog predmeta s predmetima koji se vode pred Općinskim sudom u Rijeci posl. br. POb- 326/17 koji postupak se vodi po tužbi ovdje prvotuženika radi utvrđenja da nekretnina k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja bračnu stečevinu u ½ dijela njegova pokojnog oca IN te da ulazi u ostavinsku masu iza pokojnog oca (koji je još u tijeku) a sve s obzirom na isključivu nadležnost Općinskog suda u Rijeci u tim predmetima, s obzirom na isključivu nadležnost Općinskog suda u Rijeci u tom predmetu primjenom odredbe iz čl. 56. Zakona o parničnom postupku te za spajanje sa POb-36/2018 povodom tužbe CN, a koja je u međuvremenu povučena.

6. U dokaznom postupku provedeni su dokazi uvida u dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis, saslušanje svjedoka GN, AN, UN, RN, ĆN, JN, DN, e obvezao dostaviti adresu na roč. **.**.2025., NN, ČN, TN, uvid u spise OS Rijeka, posl. br. P Ob-326/2017 i P Ob-36/2018, od HZZO-a su pribavljeni podaci o statusu i osnovi osiguranja u obveznom zdravstvenom osiguranju za života SN. Za svjedoke ŽN i ON prvotuženik nije dostavio adrese, te su stranke prije zaključenja glavne rasprave navele da nemaju daljnjih dokaznih prijedloga.

7. Nakon tako provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio tužbeni zahtjev u toč. I. osnovanim.

8. U ovom postupku nije sporno da su MN i IN sklopili brak 24. veljače 1962. (list 2-21 i 22 spisa) te da su u braku živjeli do smrti SN **.**.2014. U braku su imali troje djece, CN, KN i FN, koji je poginuo. IN imao je i izvanbračno dijete, ovdje prvotuženika koji je došao živjeti kod oca i pomajke, prema svojoj izjavi, 2004. godine.

9. Iz zemljišnoknjižnog izvatka za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 12.3.2019. (listovi 2-23 spisa) utvrđeno je kako je IN uknjižen kao suvlasnik u 2/3 dijela, a CN u 1/3 dijela te nekretnine.

10. Sporno je da li suvlasnički udio od 1/3 te nekretnine, odnosno polovica od 2/3 suvlasničkog dijela pok. SN, predstavlja bračnu stečevinu pok. MN.

11. Dakle, iz provedenih dokaza sud sa sigurnošću mora utvrditi jesu li financijska sredstva korištena za kupovinu i izgradnju predmetnih nekretnina predstavljala posebnu imovinu LN ili su stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice. Iz iskaza GN, sina VN, prodavateljice predmetnih nekretnina, sud je utvrdio kako je nakon pregovora sa MN i SN zemljište prodano 83. ili 84. godine obitelji SN. Nakon kupoprodaje da su izgradili kuću.

12. Svjedokinja UN imala je saznanja od 90-ih pa idućih 10-ak godina. Vodila je poslovne knjige za obrt MN u odnosu na pekarnu Barbat, koja se nalazila u prizemlju predmetne kuće. Iskazala je kako je obrt dobro radio, imala je 6-7 zaposlenih te je MN ostvarivala dobre prosječne prihode. Svjedokinja je opisala da je na prvom katu živjela njena kćer CN, a na drugom je živjela MN sa suprugom. Dok je ona radila zaposlenici tog obrta bili su i CN, njen suprug i EN, dok LN nije bio zaposlenik tog obrta.

13. Svjedok AN, koji je vlasnik kuće u susjedstvu predmetne nekretnine, nije imao saznanja o financiranju kupnje i izgradnje kuće. Poznato mu je da su imali pekarnu u Klani te da su htjeli preseliti na Rab. Iskazao je kako je gospodin MN vodio gradnju, a misli da je kuća građena 1982-1984.

14. Nadalje, iz iskaza svjedoka NN utvrđeno je kako su MN i IN imali gostionicu u Lipi u kojoj je radila MN i koja je bila u zakupu te pekaru u Klani u kojoj je radio IN.

15. Svjedok ČN, suprug KN i svjedokinja TN, prijateljica KN su iskazali kako su MN i IN 80-ih kupili zemljište na Rabu i počeli su graditi kuću. Iskazali su i da su IN i MN oboje radili prije kupnje zemljišta na Rabu, imali su pekaru najprije u [adresa], pa u Klani te gostionicu u Lipi. Posvjedočili su i o razbolijevanju SN od karcinoma pluća 90-ih.

16. Svjedok RN je također posvjedočio kako su MN i IN bili obrtnici prvo u [adresa], a zatim u Klani. Kao supružnici da su imali jednu kasu i zajednički su financirali kupnju i izgradnju na zemljištu na Rabu, a IN da je prodao i privatni teren u [adresa], koji je bio nasljedstvo iza njegova oca. Kada je 1. tuženik došao na Rab da je već sve bilo izgrađeno.

17. Svjedok ĆN, JN i ĐN, svi iz [adresa], koji su poznavali IN i MN dok su živjeli u [adresa], nisu imali bitna saznanja o predmetu spora.

18. Nadalje, svjedok HN, koji je nabavljao kruh od 80-ih godina za svoj ugostiteljski objekt iz pekare u predmetnoj kući je iskazao da je viđao MN kojoj je ponekad plaćao te je više puta vidio da čisti prostor pekare te IN koji je jedno vrijeme bio glavni pekar. Kuća je bila dovršena za stanovanje, s tim da se uvijek gradilo nešto.

19. Svjedok BN je imao saznanje iz 2002. i 2003. kada je radio u pekarni. Također je potvrdio da su u pekarni radili i MN, koja se bavila papirologijom i IN koji je radio u pogonu. Misli da je tada vanjski dio kuće bio jednak kao i danas.

20. Svjedok ZN je iskazao da su se pok. IN i njegov zet drugu polovicu 80- ih godina raspitivali za zemljište te ih je ubrzo vidio i rekli su mu da su kupili teren u [adresa]. Gradnja kuće da je trajala možda 2-3 godine. U pekari su radili Emilovi članovi obitelji te misli da se radilo o obiteljskom poslu. Prije da je IN bio pekar u [adresa], pa Klani.

21. Stranka CN je iskazala kako je predmetno zemljište kupljeno 1982., a njeni roditelji MN i IN su krajem 80-ih počeli trajno prebivati na Rabu. Izjavila je kako su njeni roditelji imali ušteđevinu te kada se počela raditi kuća ušteđevina nije bila dovoljna, pa je IN prodavao svoje terene koje je dobio od svog oca. Ti tereni da su se prodali 85. ili 86. godine, ali nije sigurna je li se kuća financirala prodajom terena. Pekara da se otvorila 1991. Kada je kuća već bila dovršen a radili su s njom do 2007. Kuća da se sastojala od dva stana i prostorija pekare, s tim da se uvijek nešto nadograđivalo, mijenjao se krov i sl. Tata je otišao u mirovinu, a majka je bila nositeljica obrta. Njeni roditelji da su imali i gostionicu u Klani neko vrijeme i pekaru te da su oboje radili u tim objektima, a majka da je vodila i gostionicu.

22. U svom iskazu KN je također iskazivala o kupnji zemljišta u [adresa] osamdesetih godina i njihovom prethodnom radu kao obrtnika u Lipi i Klani. Izjavila je da je zemljište kupljeno ušteđevinom. Kuća da je dovršena kada je otvorila pekara devedesetih godina. Dodatni građevinski radovi da se odnose na dvije male pomoćne zgrade. Potvrdila je da je IN prodavao zemlju u Turkima, ne zna koliko, koje vrijednosti i ne zna sa sigurnošću na kada i na što su se novci potrošili. Izjavila je i kako je njena majka dobila novac od svoje majke PN od prodaje jednog terena u Matuljima sedamdesetih godina.

23. Prvotuženik je naveo kako je iz pričanja oca saznao kako je njegov otac bio obrtnik od 1967., imao je pekaru u [adresa] i onda je 1969. – 1970. trebao platiti kaznu, zatvorili su pekaru, koja se dijelom platila od novca MN, koji je dobila od prodaje zemljišta, a otac je prodao motorna vozila da bi podmirili tu kaznu. Otac je bio vlasnik obrta u [adresa]. Kasnije je MN položila slastičarski ispit i obrt je išao pola – pola, po njihovim pričama. Kada su zatvorili, on je posudio novac i iznajmio prostor za pekaru u Klani. Otac je bio vlasnik tog obrta i radio je. MN je u to vrijeme prodavala u toj pekari. Znam da su imali gostionicu u Lipi jer se u to vrijeme nije moglo imati više obrta na jedno ime. Od 1971. – 1986. je radila pekara u Klani. 1982. su došli na Rab na ljetovanje i otac je upoznao VN, koja je imala jeftine terene za prodati i da oni nešto izgrade. Na Rabu otvara novi obrt koji je glasio na njega te nakon njegove mirovine obrt prelazi na njegovu ženu MN.

24. Za ocjenu prava vlasništva bračnih drugova na bračnoj stečevini, mjerodavni su propisi koji su vrijedili u vrijeme njezina stjecanja. Nije sporno niti da su predmetne nekretnine kupljene 80-ih godina i kuća je dovršena 90-ih godina prošlog stoljeća, kada je na snazi bio Zakon o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine" broj 11/78, 27/78, 45/89, 59/90 – dalje: ZBPO).

25. Odredbom čl. 276. ZBPO propisano je da imovina bračnih drugova može biti zajednička i posebna, a čl. 277. da imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine njihova zajednička imovina. Imovina koju jedan bračni drug ima u času zaključenja braka ostaje njegova posebna imovina (čl. 278. st. 1. ZBPO), a imovina koju u toku bračne zajednice jedan bračni drug stekne po drugoj zakonom dozvoljenoj osnovi (nasljeđivanjem, darovanjem i slično) različitoj od osnove navedene u čl. 277. ZBPO, je njegova posebna imovina (čl. 278. st. 2. ZBPO). Svaki bračni drug može za vrijeme trajanja braka ili nakon prestanka braka tužbom zahtijevati da sud utvrdi koliki je njegov dio u zajedničkoj imovini ili dijelu te imovine ili na pojedinoj stvari iz te imovine (čl. 285. ZBPO), a kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine (čl. 287. st. 1. ZBPO), a sukladno st. 2. istog članka u slučaju spora sud određuje koliki je bio doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, pri čemu vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog od bračnih drugova nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, o radu u domaćinstvu i porodici, brizi oko odgoja i podizanja djece kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine.

26. Iz iskaza saslušanih svjedoka sud je nedvojbeno utvrdio da je predmetno zemljište kupljeno 80-ih godina, tijekom trajanja bračne zajednice IN i MN radi izgradnje obiteljske kuće. U prizemlju kuće da su otvorili pekaru u kojoj su radili i MN i IN. Prije toga da su oboje supružnika radili kao obrtnici. Da je MN bila zaposlena od 1957. vidljivo je i iz preslike radne knjižice i potvrde Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 7.6.2017. i (listovi 2-28 do 2-34 spisa). Nijedan od svjedoka nije imao sigurnih saznanja o financiranju kupnje zemljišta i izgradnje kuće. S tim da je svjedok RN iskazao da je IN prodao jedno zemljište u Jelušićima, jer je gradnja kuće bila skupa, ali svjedok nije imao sigurnih niti detaljnijih saznanja o tome. Da je IN prodao zemljišta koje je naslijedio od oca je potvrdila i sama tužiteljica, s tim da također nije imala saznanja o vremenu i načinu potrošnje tih sredstava te je dodala da je i majka dobila financijska sredstva od prodaje zemljišta njene majke.

27. Imovina predstavlja skup subjektivnih imovinskih prava koja pripadaju određenoj osobi i mogu se izraziti u novčanoj vrijednosti pa u imovinu bračnih drugova kao bračnu stečevinu spada pravo vlasništva koje je pribavljeno radom ili potječe iz sredstava pribavljenim radom, ali i plaće i druge naknade po osnovi rada, s tim što se pod pojmom rada podrazumijeva svaka djelatnost bračnih drugova kojom se ostvaruju prihodi ili podmiruju potrebe bračnih drugova i članova obitelji i pridonosi povećanje imovine. Nasuprot tome, vlastitu imovinu bračnog druga predstavlja ona imovina koju je imao prije uspostave bračne zajednice ali i imovina koju je bračni drug stekao za vrijeme trajanja bračne zajednice ali ne na temelju rada ili dobitka na sreću ili od imovinske koristi autorskog ili srodnog prava kao što je nasljeđivanje, darovanje, naknada štete zbog povrede osobnih prava i autorsko djelo.

28. Na temelju izvedenih dokaza sud je zaključio da je u konkretnom slučaju tužiteljica, odnosno MN dokazala da je predmetna nekretnina kupljena nakon više od 20 godina od sklapanja braka, da su prije kupnje i izgradnje predmetne nekretnine oba bračna druga radila kao obrtnici, da su u otvorenoj pekari na predmetnoj nekretnini oboje radili te zajedno živjeli do smrti SN. Slijedom navedenog, proizlazi kako da su njihovi doprinosi u stjecanju imovine bili jednaki. S druge strane, u odgovoru na tužbu i do zaključenja pripremnog ročišta, prvotuženik nije niti tvrdio da je predmetna nekretnina predstavlja posebnu imovinu pok. IN, već da je pridonosio uređenju i održavanju, te da je pomagao. Međutim, doprinos prvotuženika nije relevantan u konkretnom slučaju u kojem se odlučuje o utvrđenju bračne stečevine pok. MN, a osim toga, iz njegove izjave proizlazi kako se na Rab tek doselio 2004., dok iz iskaza svih saslušanih svjedoka proizlazi kako je u tom trenutku kuća već bila sagrađena (zamjena krova, rekonstrukcija ili izgradnja pomoćnog objekta ne mijenja identitet stvari toliko da bi utjecalo na pravo vlasništva). Osim toga, prvotuženik svoju izjavu da je njegov pok. otac kupio zemljište i izgradio kuću od sredstava dobivenih prodajom zemljišta koje je naslijedio nije dokazao. Iz njegove izjave, izjave tužiteljice i svjedoka ŠN sud nije mogao sa sigurnošću utvrditi koji iznos je stečen prodajom, kada i kako je potrošen, da bi mogao zaključiti da i predmetna nekretnina predstavlja njegovu posebnu imovinu.

29. Stoga, sud je kod utvrđivanja doprinosa stranaka u stjecanju predmetne nekretnine, a sukladno citiranim odredbama ZBPO-a sud vodio računa o zajedničkom radu i suradnji supružnika, te je utvrdio da predmetna nekretnina predstavlja ½ dijela bračne stečevine pok. MN, pa je primjenom naprijed navedenih zakonskih odredbi odlučeno kao u izreci presude. Toč. 1. rješenja sud je odbacio dio tužbenog zahtjev koji se odnosio na ovlast uknjižbe MN, budući da je pokojna.

30. Odluka o trošku temelji se na odredbi iz čl. 154. st. 5. ZPP-a, a trošak tereti prvotuženik, koji je izgubio ovaj spor prema VPS-u od 66.666,66 kn (VPS od 200.001,00 kn podijeljeno na tri tuženika sukladno odredbi iz čl. 37. st. 2. ZPP-a), odnosno sada 8.848,19 EUR. Tužiteljici je u trošak priznato: sastav tužbe po odvjetniku (tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika)- 200,00 EUR, zastupanje tužitelja na ročištima održanima dana 17. lipnja 2019., 25. veljače 2020., 9. rujna 2020., 15. listopada 2020., 28. listopada 2020., 10. ožujka 2025. (tbr. 9. toč. 1. Tarife)- 6x 200,00 EUR uvećano za iznos PDV-a od 25 % i razmjerni dio sudske pristojbe za presudu u iznosu od 135,00 EUR, dok trošak pristojbe na tužbu tužiteljici nije niti nastao jer je nije podmirila.

U Rabu, 23. travnja 2025.

Sudac

dr. sc. Mirella Rodin

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove odluke dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa odluke, putem ovog suda na Županijski sud. Presuda na temelju priznanja može se pobijati zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a ili zbog toga što je izjava o priznanju dana u bitnoj u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare.