Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-5764/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Žulj, predsjednice vijeća, Roberta Jambora, člana vijeća i suca izvjestitelja i Mirele Mijoč Kramar, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja PJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivanu Ljubičiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Orlić i partneri d.o.o., [adresa], protiv I. tuženika LJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Hrvoju Katušiću, odvjetniku u Dubrovniku, Antuninska 3, II. tuženice UJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], III. tuženice ĐJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i IV. tuženika FJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II. do IV. tuženik zastupani po punomoćniku ŽJ, odvjetniku u [adresa], radi utvrđenja i razvrgnuća suvlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Općinskog suda u Dubrovnika poslovni broj P-1567/2015-46 od 10. travnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 23. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Dubrovnika poslovni broj P-1567/2015- 46 od 10. travnja 2024., te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. Ukida se rješenje Općinskog suda u Dubrovnika poslovni broj P-1567/2015- 46 od 10. travnja 2024. u pobijanom dijelu pod točkom II., III. i IV. izreke, te se predmet u tom dijelu vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

III. Ostavlja se o troškovima žalbenog postupka odlučiti u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za razvrgnućem suvlasničke zajednice nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] civilnom diobom, te tužbeni zahtjev tužitelja za trpljenjem prodaje kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u ovršnom postupku.

2. Rješenjem suda prvog stupnja odbačena je kao nedopuštena tužba u dijelu u kojem je tužitelj zahtijevao da se utvrdi da su tužitelj i tuženici suvlasnici kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to tužitelj i I. tuženik u 3/12 dijela svaki, te II., tuženica, III. tuženica i IV. tuženik svaki u 2/12 dijela (točka I. izreke rješenja). Također, tužitelju je naloženo i da I. tuženiku nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.375,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 10. travnja 2024. do isplate (točka II. izreke rješenja), te II., III. i IV. tuženiku u iznosu od 2.478,12 eura, dok je za iznos od 221,88 eura zahtjev I., III. i IV. tuženika odbijen kao neosnovan (točka III. izreke). Zahtjev tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka u iznosu od 4.026,31 eura odbijen je kao neosnovan (točka IV. izreke rješenja)

3. Protiv presude i dosuđujućeg dijela odluke o troškovima parničnog postupka žalbu je podnio tužitelj iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP), te predlaže presudu i rješenje u pobijanom dijelu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za razvrgnućem suvlasništva na nekretnini kčbr. [katastarska čestica] upisanom u zk. ul. br. [broj ZK uloška] [adresa] civilnom diobom.

6. Sud prvog stupnja utvrdio je u prvostupanjskom postupku (točka 10.5. obrazloženja) da je između suvlasnika došlo da stvarne podjele nekretnine tako da je svaki suvlasnik postao vlasnik određenog dijela nekretnine, pa kako suvlasništvo između stranaka više ne postoji, to tužitelj više ne može tražiti razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina uslijed čega je tužbeni zahtjev tužitelja odbijen.

7. Međutim, utvrđenja suda prvog suda ne mogu se za sada prihvatiti jer tužitelj osnovano u žalbi ističe da presuda o odlučnim činjenicama ne sadrži jasne i dostatne razloge, te da je u konkretnom slučaju počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

8. Sud prvog stupnja tako u obrazloženju pobijane presude (točka 10.4. obrazloženja) navodi da su BJ i tužitelj **.**.1974. postigli sporazum o diobi postigli sporazum o diobi predmetne nekretnine odnosno da su sporazumno odlučili svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim idealnim dijelom svakog od suvlasnika povezati vlasništvo određenih posebnih dijelova nekretnine (uspostaviti etažno vlasništvo).

9. Iako sud prvog stupnja pobliže ne navodi na temelju kojeg je točno dokaza utvrdio da su tužitelj i BJ upravo 15. ožujka 1974. postigli sporazum o diobi nekretnine, iz utvrđenja suda prvog stupnja proizlazi da je 15. ožujka 1974. rješenjem određena uknjižba prava suvlasništva tužitelja i BJ, svakog u 1/2 dijela, iz čega se može zaključiti da sud prvog stupnja očito smatra da je upravo tada između BJ i tužitelja postignut usmeni sporazum o diobi nekretnine. Međutim,, takvo utvrđenje suda prvog stupnja ne proizlazi iz niti jednog dokaza. Naime, rješenjem o uknjižbi od 15. ožujka 1974. upisano je suvlasništvo BJ i tužitelja na predmetnoj nekretnini, dakle, upravo suprotno od onoga što je utvrdio sud prvog stupnja. S druge strane, u postupku nisu izvedeni, a niti predloženi bilo koji personalni dokazi iz kojih bi proizlazilo postojanje usmenog sporazuma BJ i tužitelja o fizičkoj diobi predmetne nekretnine.

10. Uz navedeno, iz Kupoprodajnog ugovora od 13. rujna 1973. kojeg su kao kupci sklopili BJ i tada mljt. tužitelj proizlazi da je kčbr. [katastarska čestica] koja je u ovom postupku predmet razvrgnuća predstavlja ruševinu, pa ako je tome doista tako nejasno je što su 15. ožujka 1974. tužitelji i BJ i mogli dijeliti naravno pod pretpostavkom da predmetnoj nekretnini nije postojala ruševina kako se navodi u kupoprodajnom ugovoru, već zgrada U svakom slučaju iz pobijane presude nije jasno u kakvom je uopće stanju bila nekretnina 15. ožujka 1974. kada je prema utvrđenju suda prvog stupnja sklopljen sporazum o diobi nekretnine između BJ i tužitelja, te koji dio nekretnine je pripao BJ, a koji tužitelju.

11. Nejasno je i iz kojih razloga sud prvog stupnja ukazuje na odredbu čl. 16. st. 3. Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", br. 53/91 - dalje: ZOVO) za koji zakon sam sud prvog stupnja navodi da je stupio na snagu 1. rujna 1980. Naime, ako je do sporazuma o diobi nekretnine došlo 15. ožujka 1974. nejasno je zašto bi navedena odredba bila mjerodavna za rješenje spora između stranka.

12. Uz navedeno, potrebno je i navesti da iz presude suda prvog stupnja posl. broj P- 736/2018 od 29. studenog 2021. proizlazi da je tužitelj rođen **.**.1972. Dakle, tužitelj je u trenutku sklapanja navodnog sporazuma o diobi suvlasništva za koji je sud prvog stupnja utvrdio da je sklopljen 15. ožujka 1974. bio star nešto manje od godine i pol dana, pa je doista nejasno kako je i na koji način tužitelj kao maloljetnik star svega jednu i pol godinu sklapao sporazum o diobi suvlasništva kako to u prvostupanjskom postupku utvrđuje sud prvog stupnja.

13. Iz obrazloženja pobijane presude (točka 10.5. obrazloženja) proizlazi i da je sud prvog stupnja svoje utvrđenje o postojanju sporazuma o diobi nekretnine temeljio i na utvrđenjima iz Općinskog suda u Dubrovniku posl. broj P-736/2018 od 29. studenog 2021. i presude Županijskog suda u Splitu posl. broj Gž-241/2022 od 11. listopada 2022.. Međutim, kako to osnovano navodi tužitelj u žalbi, sud prvog stupnja je vezan samo izrekom predmetne pravomoćne presude, ali ne i činjeničnim utvrđenjima iz predmetnih presuda. Naime, kada parnični sud zauzme stajalište o prethodnom pitanju njegov stav ima pravni učinak samo u parnici u kojoj je to pitanje riješeno (čl. 12. st. 2. ZPP). Odluka suda o prethodnom pitanju nije sastavni dio izreke već ulazi u obrazloženje, kao jedan od razloga na kojima sud gradi svoju odluku o glavnom pitanju, te stavovi suda o tom pitanju izneseni u obrazloženju presude ne postaju pravomoćni. Stoga okolnost što je o pitanju vlasništva ili suvlasništva u konkretnom slučaju odlučeno kao o prethodnom pitanju u postupku koji se pred sudom prvog stupnja vodio pod posl. brojem P-736/2018 ne znači i da je sud u ovom postupku istim vezan i da se na jednak način o istome treba odlučiti i u ovom postupku, a s obzirom na okolnost da rješenje o prethodnom pitanju ima učinak samo u parnici u kojoj je to pitanje riješeno i da obrazloženje presude ne stječe svojstvo pravomoćnosti (u tom smislu primjerice i oduka Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj , Rev-2333/2018 od 30. studenog 2022.).

14. U tom smislu potrebno je i navesti da tužitelj svoju tvrdnju o postojanju suvlasništva na cijeloj kčbr. [katastarska čestica] temelji na izvatku iz zemljišnih knjiga. Izvadak iz zemljišnih knjiga sukladno odredbi čl. 8. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", br. 63/19, 128/22, 155/23, 127/24) je javna isprava koja sukladno čl. 230. st. 1. ZPP dokazuje istinitost što se u njome potvrđuje ili određuje. To nadalje znači, a s obzirom da iz javne isprave (izvatka iz zemljišnih knjiga) proizlazi da na spornoj nekretnini postoji suvlasništvo na cijeloj nekretnini, da je na tuženicima da dokažu suprotno tj. da suvlasništvo ne postoji i da je isto prestalo, te da zajedno sa tužiteljem vlasnici pojedinih realnih dijelova nekretnine, a ne suvlasnici cijele nekretnine.

15. Dakle, u konkretnom slučaju, na tuženicima je u pogledu nepostojanja suvlasništva teret dokaza u dokazivanju postojanja izvanknjižnog vlasništva na realnim dijelovima nekretnina i eventualnog postojanja sporazuma o diobi nekretnine u okviru kojeg je suvlasništvo prestalo i okviru kojeg je nastalo (samo)vlasništvo svakog pojedinog suvlasnika na realnim (fizičkim odijeljenim) dijelovima nekretnine.

16. Sud prvog stupnja je dakle, u prvostupanjskom postupku počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer je pobijana presuda o činjenici nepostojanja suvlasništva na spornoj nekretnini i postojanju sporazuma o diobi nekretnine ne sadrži jasne, dostatne i razumljive razloge, a osim toga ista je i proturječna sa sadržajem isprava koje sa nalaze u spisu.

17. Slijedom toga, valjalo je temeljem čl. 369. st. 1. ZPP pobijanu presudu ukinuti i vratiti predmet sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

18. S obzirom da obveza naknade troškova ovisi o konačnom rješenju spora, to je temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP ukinuta i odluka o troškovima parničnog postupka sadržana u točkama II., III. i IV izreke pobijanog rješenja.

19. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavljena je za konačnu odluku, sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

20. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će otkloniti bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje mu je ovaj sud ukazao ovim rješenjem, te će imajući u vidu dokaznu snagu javnih isprava, ponovno ocijeniti da li na spornoj nekretnini postoji ili ne postoji suvlasništvo, te posljedično tome postoji li osnova za razvrgnućem istog civilnom diobom. U tom smislu ponovno će ocijeniti izvedene dokaze te će u slučaju postojanja sporazuma o diobi nekretnine utvrditi između točno kojih suvlasnika je isti sklopljen, u kojem obliku (usmenom ili pisanom) i što je svakom pojedinom suvlasniku sklapanjem sporazuma pripalo. Pritom će posebice utvrditi kada je eventualni sporazum o diobi suvlasništva sklopljen o čemu ovisi vremenska primjena odgovarajućeg materijalnog prava. Ako se u postupku bude osporena valjanost eventualno sklopljenog sporazuma sud prvog stupnja će jasno navesti razloge zbog čega je isti valjan ili nije valjan posebice s aspekta oblika istog i provođenja il neprovođenja istog u zemljišnim knjigama. U slučaju eventualnog nepostojanja suvlasništva na spornoj nekretnini i postojanja vlasništva na realnim dijelovima nekretnine, sud prvog stupnja će jasno obrazložiti na temelju koje pravne osnove su vlasnici izvanknjižno stekli vlasništvo na pojedinim dijelovima nekretnine, i kada, te od kojeg je utjecaja okolnost što eventualno stjecanje vlasništva nije upisano u zemljišnim knjigama.

21. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 23. travnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Vesna Žulj