Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Biogradu na Moru

Trg kralja Tomislava 2 A

Biograd na Moru

Poslovni broj: Psp-33/2024-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sutkinji Seniji Bušljeti, u pravnoj stvari tužitelja DO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Branimir Zorica, odvjetnik u Zadru, protiv tuženice ČO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Krešimir Zorić, odvjetnik u Zadru, zbog smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 18. ožujka 2025. u prisutnosti osobno tužitelja, zamjenice punomoćnika tužitelja Antonije Banić, odvjetnice u Zadru, osobno tuženice i zamjenika punomoćnika tuženice Filipa Stanića, odvjetnika u Zadru, na ročištu za objavu presude 23. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

I Utvrđuje se da je tuženica ČO, OIB: [osobni identifikacijski broj], smetala tužitelja DO, OIB: [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom posjedu realnog dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica], u naravi njiva, površine 296 m[2] , upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (kat. čest. [katastarska čestica] n.i. k. o. [katastarska općina]) i to na način da su dana 28. ožujka 2024. po nalogu tuženice radnici prilikom izvođenja građevinskih radova iskopa na nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica], u naravi pašnjak, ukupne površine 312 m[2] , upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (kat. čest. [katastarska čestica] n.i. k. o. [katastarska općina]), sav iskopani materijal nasuli na realni dio nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica], u naravi njiva, površine 296 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (kat. čest. [katastarska čestica] n.i. k. o. [katastarska općina]) u vlasništvu tužitelja, a koji realni dio je skici sudskog očevida izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Marka Gašparovića, dipl. ing. geod. dana 4. studenog 2024. označen točkama A-B-C-D-A i ima površinu od 79 m[2] , te se zabranjuje tuženici svako takvo ili slično smetanje posjeda ubuduće, u roku od 8 dana.

II Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu da se naloži tuženici da u roku 8 dana uspostavi posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja i to na način da s realnog dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica], u naravi njiva, površine 296 m[2] , upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (kat. čest. [katastarska čestica] n.i. k. o. [katastarska općina]) koji je na skici sudskog očevida izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Marka Gašparovića, dipl. ing. geod. dana 4. studenog 2024. označen točkama A-B-C- D-A i ima površinu od 79 m2 odveze sav nasuti materijal.

III Nalaže se tuženici ČO, OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju DO, OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.175,00 (tisućustosedamdesetpet) eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 22. travnja 2024. navodi da je stvarni vlasnik i posljednji mirni posjednik nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica], u naravi njiva, površine 296 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. U katastarskom operatu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je evidentirana kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dana 28. ožujka 2024. radnici da su po nalogu tuženice započeli s izvođenjem građevinskih radova iskopa na nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Prilikom izvođenja radova na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] radnici da su sav iskopani materijal nasuli na nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tužitelja, i to na mjestu koji je na preslici katastarskog plana prostoručno označen slovima A-B-C-D (točno mjesto nasutog materijala će se precizno odrediti nakon što se provede uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika). Tužitelj da se prije opisanog smetanja nalazio u samostalnom, mirnom i nesmetanom posjedu predmetne nekretnine te je tuženica naprijed opisanim postupanjem smetala tužitelja u njegovom posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine. Uzimajući u obzir odredbe čl. 21. st. 1. i čl. 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, tužitelj navodi da mu pripada pravo na posjedovnu zaštitu. Predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev.

2. Tužitelj je podneskom od 22. studenog 2024. nakon provedenog uviđaja i nalaza i mišljenja vještaka uredio tužbeni zahtjev na način da zahtjeva posjedovnu zaštitu realnog dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (kat. čest. [katastarska čestica] n.i. k. o. [katastarska općina]), a koji realni dio je na skici sudskog očevida izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Marka Gašparovića, dipl. ing. geod. od 4. studenog 2024. označen točkama A-B-C-D-A površine 79 m[2] , na način da s navedenog realnog dijela nekretnine ukloni nasuti materijal, uz zabranu tuženici takvog ili sličnog smetanja ubuduće.

2.1. Ovdje valja ukazati da iz navedenog preciziranog tužbenog zahtjeva tužitelja podneskom od 22. studenog 2024. ne bi proizlazilo da se tužbeni zahtjev osniva na bitno drugačijem činjeničnom stanju od onoga kako je to prvotno utuženo. Dakle tužitelj je precizirao i označio slovima realni dio predmetne nekretnine u odnosu na koji zahtjeva posjedovnu zaštitu, dok narav spora i tužbeni zahtjev je ostao identičan predmetu spora i tužbenom zahtjevu iz tužbe. Stoga po stavu ovog suda ne postoje zakonski razlozi na temelju kojih ovaj sud ne bi dozvolio preciziranje tužbenog zahtjeva, a sve s obzirom na navode tuženice iz podneska od 26. studenog 2024. kojim ističe protivljenje objektivnoj preinaci tužbe.

3. Tuženica se u odgovoru na tužbu od 13. svibnja 2024. usprotivila tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti kao neosnovanom. Navodi da nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom radi otklanjanja štete i sprječavanja daljnje štete na nekretnini radi curenja vode u podrum, radi čega se zid morao izolirati. Nadalje navodi da nije sporna činjenica posljednjeg stanja posjeda, već eventualno nastalog smetanja posjeda koje ne postoji u času podnošenja tužbe. Nadalje prigovara vrijednosti predmeta spora kao previsoko označenog. Nadalje ističe da je 28. ožujka 2024. izvodila hitne radove popravka zida radi curenja vode u podrum te da je iste završila u roku par dana i vratila sve u prijašnje stanje tako da sada ne postoje razlozi za tužbu te tužitelj da nema pravni interes za vođenje ovog postupka. Tužitelju da nije nastala šteta. Tužitelj i tuženica da su u zavadi te da je tužitelj i ranije tužio tuženicu te da se između stranaka vodi parnični postupak. Tuženica ističe da radi zavade i radi toga što tužitelja nije bilo na lokaciji nije mogla tražiti njegovu suglasnost za privremeno odlaganje dijela materijala, a radovi da su bili hitni radi otklanjanja prijeteće veće štete na objektu tuženice, što da je opravdan razlog na strani tuženika za poduzimanje nužnih poslova u tom cilju sprječavanja veće štete. Nadalje navodi da se protivi svim dokaznim prijedlozima tuženika, da su zakašnjeli, budući na terenu više nema materijala čije bi se postojanje i lokacija trebalo utvrđivati. Fotografije koje je priložio tužitelj da nisu pribavljene u postupku osiguranja dokaza i da ne mogu potvrditi njihovu autentičnost. Svako daljnje vođenje postupka da samo povećava troškove te da ne bi osiguralo zaštitu prava na posjed tužitelja budući navedenog smetanja posjeda nema. Ukoliko sud prihvati dokazne prijedloge tužitelja, isto da ne može dovesti do utvrđenja činjeničnog stanja te da je isto nepotrebno u postupku radi smetanja posjeda budući je to hitan postupak, a smetanja sada nema ako ga je i bilo. Tuženica ističe da je ova tužba samo obijesno parničenje tužitelja radi uznemiravanja tuženice. Predlaže uzeti u obzir fotografije kao dokaze da nema smetanja posjeda. U vrijeme podnošenja tužbe 19. travnja 2024. prema priloženim fotografijama da je vidljivo da tužitelju nije nastalo smetanja posjeda jer da su radovi završeni i prostor saniran 3. travnja 2024. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja te istog obvezati na naknadu troškova postupka.

4. Tijekom postupka sud je izvršio uvid, pročitao i pregledao: fotografije (list spisa 14- 19), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Marka Gašparovića, dipl. ing. geod. (list spisa 32-34, 44), izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta te su saslušani svjedoci ZO, ĆO te su saslušane parnične stranke.

5. Tužitelj je u tužbi naznačio vrijednost predmeta spora u iznosu od 800,00 eura, a tuženica je pravodobno u odgovoru na tužbu prigovorila naznačenoj vrijednosti predmeta spora. Slijedom čega je sud na temelju odredbe članka 40. stavka 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 111/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08.., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP) rješenjem odredio vrijednost predmeta spora u iznosu od 663,61 eura.

6. Tužitelj je u tijeku postupka istaknuo kako posljednji mirni posjed predmeta spora nije sporan kao što nije sporna niti činjenica da je materijal s nekretnine tuženice nasut na nekretninu tužitelja. Ono što je prema tuženici sporno jest to predstavlja li nasipanje materijala na nekretninu tužitelja čin smetanja posjeda. Takvo nasipanje nedvojbeno predstavlja čin smetanja jer je isto poduzeto bez znanja i suglasnosti tužitelja i ne radi se ni o kakvim hitnim radovima radi otklanjanja prijeteće štete na objektu tuženice radi navodnog curenja vode već da je iz fotografija koje je dostavila upravo tuženica jasno kako se radi o postavljanju fasade na njezinu kuću, a što ne predstavlja nikakve hitne radove radi otklanjanja nekakve navodne štete. Ističe da sve da je tuženica i uspostavila posjedovno stanje kako je bilo u času smetanja, a kako ista to navodi, tužbom radi smetanja posjeda traži se i zabrana svakog takvog ili sličnog smetanja posjeda ubuduće zbog čega ustraje na podnesenoj tužbi.

7. Tuženica je u tijeku postupka istaknula da je na sporan čin ovlaštena na temelju čl. 107. ZVDSP kao susjedskog prava pa isto da ne može predstavljati samovlasno smetanje kako to propisuje čl. 20. st. 4. ZVDSP. Istaknula je i da i s obzirom da se više ne može tražiti vraćanje u prijašnje stanje ne postoji mogućnost vođenja postupka budući da se za posjedovnu tužbu moraju kumulativno ispuniti obaveza utvrđenja smetanja, nalaganja restitucije i zabrana budućeg smetanja.

8. Tužbeni zahtjev je dijelom osnovan.

9. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za posjedovnom zaštitom realnog dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji realni dio je na skici stalnog sudskog vještaka Marka Gašparovića, dipl. ing. geod. od 4. studenog 2024. označen točkama A-B-C-D-A i ima površinu 79 m[2] , a koji realni dio nekretnine je prema navodima tužitelja smetala tuženica na način da je na istom nasula iskopani materijal te da se istoj naloži uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja i zabrani istoj svako takvo ili slično smetanje posjeda.

10. Između stranaka nije sporno da je tužitelj posljednji mirni posjednik predmetne nekretnine, a nije sporan ni čin smetanja.

11. Između stranaka je sporno je li tuženica spornim radnjama samovlasno smetala tužitelja u posjedu realnog dijela nekretnine i je li eventualno ovlaštenje za poduzimanje tih radnji imala na temelju zakona.

12. Radi identifikacije nekretnine odnosno kako bi se točno utvrdilo na kojem realnom dijelu katastarske čestice se nalazi sporni nasuti materijal naveden u tužbi i tužbenom zahtjevu, sud je izveo dokaz uviđajem uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka geodetske struke Marka Gašparovića, dipl. ing. geodezije. Na licu mjesta sud je utvrdio da se na predmetu spora ne nalazi sporni materijal. Stalni sudski vještak geodetske struke Marko Gašparović je fotografirao lice mjesta te se fotografije nalaze na listu spisa 34 u sklopu nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka.

12.1. Iz nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke Marka Gašparovića od 23. rujna 2024. (list spisa 33) proizlazi da je na uviđaju održanom 6. rujna 2024. pristupio identifikaciji pokazane nekretnine te iz sačinjene skice sudskog očevida proizlazi da je slovima A-B-C-D-A označen pokazani položaj nekadašnjeg iskopa uz objekt sa nabacanim materijalom od iskopa na kat. čest. [katastarska čestica] (2418/1) k. o. [katastarska općina].

13. Odredbom članka 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17., dalje u tekstu: ZVDSP) propisano je koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, dok je stavkom 2. propisano je da posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran, a stavkom 3. istog članka je propisano da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.

14. Odredbom članka 22. stavak 1. ZVDSP-a propisano je da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, a stavak 2. propisuje da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

15. Odredbom članka 20. stavka 1. ZVDSP propisano je da je samovlast zabranjena, bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed, dok prema odredbi članka 20. stavka 4. ZVDSP nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugog tijela, donesenog na temelju zakona koji to dopušta. No samovlasno je i kad je čin oduzimanja ili smetanja posjeda učinjen u nekom javnom, društvenom ili sličnom interesu, ako nije dopušten zakonom ili na temelju zakona.

16. Odredbom članka 441. ZPP propisano je da će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, a isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

17. Saslušana svjedokinja ZO (list spisa 28) je iskazala da njezina nekretnina graniči s nekretninom tužitelja i s nekretninom tuženika te je vidjela da je na nekretnini tužitelja iskopani kanal uz kuću tužene, a koji kanal je bio iskopan cijelom dužinom njezine nekretnine dubine kanala cca. metar, metar i pol. Dok je na nekretnini tužitelja vidjela da se nalazi velika količina kamenja pa pretpostavlja da je isto kamenje iz iskopanog kanala. Sljedeći put kad je došla, s tim da se ne može izjasniti nakon koliko vremena je opet došla do svoje nekretnine, primijetila je da na nekretnini tužitelja više nisu postojala kamenja kakva je opisala, a kanal je bio zatrpan i više ga nije bilo, sve je bilo upravo ovako kako je i danas na terenu. Zaključno je navela da sve što je opisala da je vidjela krajem trećeg mjeseca 2024., a to definitivno nije bilo u travnju.

18. Saslušani svjedok ĆO (list spisa 28-29) je iskazao da je zaposlen u obrtu [obrt] iz [adresa], a kojem se tužena obratila radi izvođenja radova na njezinoj nekretnini zbog probijanja vlage u podrum. Potom da je on došao s bagerom i obavio radove iskopa uz nekretninu tužene i to cijelom dužinom nekretnine kako bi mogli postaviti hidroizolaciju. Iskop se obavio bagerom i to u dubini od cca. dva metra, a sav iskop da je odložio sa strane nekretnine i to kuće tužene. Nije znao da tužena nije obavijestila vlasnika nekretnine gdje je odložio iskop materijala, a nakon tri-četiri dana i nakon što je stavljena hidroizolacija vraćena su kamenja u kanal te se vratilo sve u prvobitno stanje kako je i bilo prije iskopa. U ta tri-četiri dana dok je materijal iz kanala bio sa strane nitko od vlasnika nekretnina i to ni tužena, a ni vlasnik susjedne nekretnine na kojoj je odložen materijal mu se nije obratio. Širina kamenja je bila cca. dva metra i u visini od 70-ak cm i protezala se kroz cijelu dužinu kuće, odnosno objekta tužene.

19. Tužitelj u stranačkom iskazu (list spisa 59) naveo je da njegova nekretnina graniči s nekretninom tuženice ČO. Dana 28. ožujka 2024. tuženica da je ušla u njegov posjed s bagerom te da su sa njegove nekretnine postavljali izolaciju na svom objektu. On da je došao u Pakoštane dva do tri dana nakon tog događaja i zatekao je hrpu građevinskog materijala na njegovoj parceli. Napominje da ga ČO niti nitko drugi iz njezine obitelji nije obavijestio u svezi vršenja ovih radove te je navedena bez njegovog odobrenja ušla u posjed njegove nekretnine. Istaknuo je da Gospođa ČO ima njegov broj te su nekoliko puta i razgovarali, točnije razgovarao je s njezinim suprugom većinom puta. Gospođa ČO da je uklonila građevinski materijal s njegove parcele, ali ne zna točno nakon koliko dana je to bilo. Zaključno je naveo da mu je njezin suprug poslao poruku da će građevinski materijal biti uklonjen.

19. Tuženica je u stranačkom iskazu (list spisa 59-60) navela da su radovi započeti 28. ožujka 2024., a nakon što je 25. ožujka 2024. obaviještena od rođaka koji inače vodi brigu o njihovoj kući s obzirom da žive u [adresa], da je voda u podrumu bila oko 40 cm i da je potrebno isto sanirati što hitnije. Zbog toga da su angažirali izvođača radova da im izvrši radove jer im voda curi u kuću. Izvršili su najhitnije radove, odnosno samo izolaciju podruma zbog naprijed navedenog curenja vode, a ti radovi da su bili završeni u roku od tri dana. Nadalje je navela da je točno da je da je njihov radnik radi potrebe izvođenja tih radova bagerom stupio na posjed parcele koja pripada susjedu DO i koja graniči s njihovom, ali da su ti radovi bili nužni i okončani u roku od tri dana. Istaknula je da DO nije obavijestila o izvedenim radovima jer imaju sudski postupak u tijeku. Nadalje je navela da je točno da je građevinski materijal bio odložen na parceli DO, ali samo ta tri dana koliko su ti radovi na njezinoj kući trajali. Nakon izvedenih radova i nakon što su uklonili cijeli građevinski materijal sa parcele tužitelja navela je da nije bilo nikakvih vidljivih tragova tih radova. Zaključeno je navela da je točno da je bagerist kopao na parceli tužitelja jer da je to bio jedini način da se dođe do temelja njihove kuće.

20. Prvenstveno je za navesti da je tužba podnesena 19. travnja 2024. za čin smetanja posjeda koji je izvršen 28. ožujka 2024. dakle unutar roka od 30 dana od dana saznanja za čin smetanja posjeda odnosno unutar godine dana od dana samog izvršena čina smetanja posjeda (čl. 21. st. 3. ZVDSP). Navedena činjenica pravodobnosti tužbe među strankama nije bila sporna.

21. Nadalje kada je riječ o činu tuženice kao činu smetanja posjeda ovaj sud je prvenstveno trebao utvrditi je li čin smetanja posjeda protupravan.

22. Sam čin smetanja posjeda je čin (akt) neke osobe kojim se dotadašnjem posjedniku oduzima posjed ili ga se uznemirava u posjedovanju. Temeljno načelo posjedovne zaštite je da je samovlast zabranjena bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed, a posjed uživa pravo na zaštitu ako je smetan nečijim činom koji je poduzet samovlasno dok smetanje posjeda učinjenog činom koji nije samovlastan ne daje pravo na posjedovnu zaštitu. Dakle, čin kojim se smeta tuđi posjed poduzet je samovlasno, ako onaj koji ga je poduzeo nema za to ovlaštenje, tj. dozvolu, pristanak posjednika niti je na to ovlašten neposredno zakonom, ili odlukom koju je sud ili drugo tijelo vlasti donijelo na temelju zakona koji dopušta odnosni zahvat u tuđi posjed. Da poduzeti čin ne bi bio samovlastan zakon trebao zahtijevati poduzimanje čina kojim se mijenja postojeći posjed.

23. Uzimajući u obzir ranije stanje nekretnine tužitelja i stanje nastalo nakon što je tuženica putem radnika izvršila odlaganje iskopa na predmetnu nekretninu što među strankama nije bilo sporno te da je tuženica propustila obavijestiti tužitelja o namjeri izvođenja radova, a posebno o namjeri zadiranja u tuđi posjed, to sve posebno kraj činjenice da su odnosi među strankama i ranije bili loši budući da po navodima stranaka među njima je u tijeku parnični postupak, po stavu ovog suda ovakvo postupanje tuženice svakako predstavlja čin smetanja posjeda jer se prvenstveno radi o samovlasnom činu (poduzetom bez volje tužitelja) zadiranja u tuđu nekretninu, a samovlast je zabranjena kako je propisano člankom 20. ZVDSP.

24. Tuženica je u tijeku postupka isticala da je na poduzimanje sporne radnje bila ovlaštena na temelju članka 107. ZVDSP-a kojom odredbom je propisano da vlasnik nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove potrebne za njezinu uporabu ili korištenje može privremeno uporabiti tuđe zemljište radi izvođenja radova, postavljanja skele i sl., ako se to na drugi način ne može izvesti. Dakle, riječ je o susjedskom pravu, ovlastima koje se priznaju vlasniku nekretnine ili osobi koja posjeduje nekretninu na temelju prava izvedena iz prava vlasništva, ovlašćujući ga da u svezi s izvršavanjem svog prava vlasništva zahtijeva od osobe koja je vlasnik druge nekretnine na temelju prava izvedena iz prava vlasništva da ona u njegovom interesu nešto trpi, propušta ili čini glede svoje nekretnine ono što je određeno zakonom. ( članak 100. ZVDSP). Susjedska prava temelje se na ideji uzajamno obzirnoga izvršavanja prava vlasništva. Susjedska prava dopušteno je izvršavati samo u mjeri i na način da se time što manje ograničava, opterećuje ili na drugi način uznemirava onoga tko treba nešto trpjeti, propustiti ili činiti.

25. U konkretnom slučaju, na temelju izvedenih dokaza, a prije svega na temelju iskaza svjedoka ĆO, koji je utužene prigode izvodio radove na nekretnini tuženice, a čiji iskaz je sud cijenio u cijelosti vjerodostojnim budući da je iskazivao na temelju neposrednih saznanja, a isti ni na koji način nije zainteresiran za ishod ovog postupka, ovaj sud je utvrdio da je ovaj svjedok točnije obrt čiji je zaposlenik, angažiran od strane tuženice za postavljanje hidroizolacije na kući tuženice. Međutim, unatoč tome što je sud našao utvrđenim da je tuženica na svojoj nekretnini vršila navedene građevinske radove, po stavu ovog suda na tuženici je na temelju čl. 219. ZPP teret dokaza da radove nije mogla izvesti na drugačiji način odnosno da je odlaganje iskopa (materijala) na nekretninu tužitelja bilo nužno i da se takvi radovi nisu mogli izvesti na drugačiji način ( primjerice unutar granica nekretnine tuženice). Dakle, po izričitoj zakonskoj odredbi, susjed ima ovlasti služiti se susjedovom nekretninom samo ako je to doista bilo nužno, što tuženica u ovom postupku nije dokazala. Dakle, po stavu ovog suda tuženica tijekom postupka nije dokazala da bi za potrebe izvođenja tih građevinskih radova (postavljanja hidroizolacije) bilo nužno pristupiti susjednoj nekretnini tužitelja te da na istoj odloži sporni materijal ( iskop) odnosno da se sporni radovi nisu mogli izvesti na drugačiji način, a niti ovaj sud posjeduje dovoljno stručnog znanja da bi mogao ocijeniti postoji li drugi način izvođenja predmetnih radova, osim odlaganjem materijala ( iskopa) na nekretnini tužitelja.

26. Slijedom svega navedenog, sud je našao utvrđenim da se tužitelj nalazio u posljednjem mirnom posjedu realnog dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kat. čest. [katastarska čestica] n.i. k. o. [katastarska općina]), a koji realni dio je na skici stalnog sudskog vještaka Marka Gašparovića, dipl. ing. geod. od 4. studenog 2024. označen točkama A-B-C-D-A, a u čemu ih je smetala upravo tuženica odlaganjem nasutog materijala, pa je sud odlučio kao pod točkom I. izreke rješenja.

27. Nadalje, nisu osnovani navodi tuženice da ne postoji mogućnost vođenja ovog postupka upirući da se po naravi stvari više ne može tražiti povrat u prijašnje stanje jer je tuženica uklonila sporni nasuti materijal s nekretnine tužitelja. Međutim, pored elemenata koji u svakom slučaju moraju biti ispunjeni da bi se pružila posjedovna zaštita, a to je tražiti utvrđenje čin smetanja, preostala dva elementa ne moraju biti kumulativno ispunjena da bi posjednik imao pravo na posjedovnu zaštitu, već je i dovoljno za postojanje osnovnog prava na posjedovnu zaštitu, pod uvjetom da su ispunjeni i opći uvjeti za pružanje posjedovne zaštite iz čl. 22. st.2. ZVDSP ( posljednji miran posjed i nastalo smetanje) da je ostvaren uvjet zabrane tuženiku svakog daljnjeg istog ili sličnog postupanja koje predstavlja zadiranje u posljednji mirni posjed tužitelja jer se i samo takvom zabranom štiti posjed u smislu ZVDSP. ( Stav izražen u odluci VSRH, poslovni broj: Rev-542/2023).

27.1. U konkretnom slučaju, na temelju izvedenih dokaza, a prvenstveno s obzirom da su tužitelj i tuženica u stranačkom iskazu suglasno naveli da je tuženica uspostavila prijašnje posjedovno stanje kakvo je bilo prije čina smetanja na način da je uklonila nasuti materijal s predmetnog dijela nekretnine, a što je utvrđeno i neposrednim opažanjem suda prilikom uviđaja, to je sud u tom dijelu odbio kondemnatorni tužbeni zahtjev tužitelja, slijedom čega je odlučeno kao pod točkom II. izreke rješenja.

28. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. ZPP i Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23.; dalje - Tarifa).

28.1. Tužitelju je priznata jednokratna nagrada za prvostupanjski postupak u visini od 250 bodova sukladno Tbr. 7. točka 2. Tarife, s obzirom na vrijednost jednog boda u iznosu od 2,00 eura sukladno Tbr. 52. te obračunat PDV sukladno Tbr. 42. Tarife, što iznosi 625,00 eura. Navedenom iznosu valjalo je pridodati i trošak predujma uviđaja i vještačenja u iznosu 550,00 EUR, što sveukupno iznosi 1.175,00 eura. Slijedom čega je odlučeno kao pod točkom III. izreke rješenja.

Biograd na Moru, 23. travnja 2025.

Sutkinja

Senia Bušljeta

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od prvog idućeg dana od dana njezine objave (čl. 335. st. 7. do 10. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud ( čl. 348. ZPP- a).

Dostavna naredba:

- tužitelju po punomoćniku Branimiru Zorici, odvjetniku u Zadru

- tuženici po punomoćniku Krešimiru Zoriću, odvjetniku u Zadru.