REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1473/2025-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Pajalića predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Igora Periše člana vijeća, Jadranke Anić-Matić članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća u pravnoj stvari tužitelja SZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Luka Vukasović, odvjetnik u Rijeci, protiv tuženika Općine Baška, iz Baške, Palada 88, OIB 24078212554, koju zastupa zakonski zastupnik mr.sc. CZ, općinski načelnik, a on po punomoćniku Veljku Kneževiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Knežević, Bradamante, Pavković i Perhat Smiljanić j.t.d. iz Rijeke, radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini i isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž- 178/2020-4 od 27. studenoga 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku poslovni broj P-664/2019-3 od 9. prosinca 2019., na sjednici održanoj 23. travnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Tuženiku se dopušta podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-178/2020-4 od 27. studenoga 2024. u odnosu na slijedeće pravno pitanje:
„Stječe li jedinica lokalne samouprave, na temelju odredbi Zakona o cestama (NN 84/11 i dr.), ex lege vlasništvo nad nekretninom koja se na dan stupanja na snagu tog zakona u cijeloj svojoj površini i koristila kao javno dobro u općoj uporabi u njezinom vlasništvu pa i na onim suvlasničkim dijelovima koji su upisani kao vlasništvo privatne osobe?“
Obrazloženje
1. Tuženik je predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-178/2020-4 od 27. studenoga 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku poslovni broj P-664/2019-3 od 9. prosinca 2019. postavljajući slijedeća pravna pitanja:
„1. Može li nekretnina, koja je u zemljišnim knjigama označena kao javno dobro (konkretno ulica, šetnica) a i faktički se koristi kao javno dobro, biti objekt stjecanja prava (su) vlasništva od strane pojedinaca?
2. Je li osnovan zahtjev jedinice lokalne samouprave na čijem području se nalazi nekretnina da se ona utvrdi vlasnikom i suvlasničkog dijela nekretnine koji je upisan kao vlasništvo privatne (fizičke) osobe, a riječ je o nekretnini koja je u Bazi zemljišnih podataka (BZP), zemljišnim knjigama i katastru označena kao „ulica“ (javno dobro) i koja u naravi u cijeloj svojoj površini predstavlja ulicu (pješaku zonu - šetnicu) odnosno nerazvrstanu cestu – javnu prometnu površinu, u smislu čl. 101. st. 1. i 2. Zakona o cestama (NN 84/11 i dr.)?
3. Stječe li jedinica lokalne samouprave, na temelju odredbi Zakona o cestama (NN 84/11 i dr.), ex lege vlasništvo nad nekretninom koja se na dan stupanja na snagu tog zakona u cijeloj svojoj površini i koristila kao javno dobro u općoj uporabi u njezinom vlasništvu pa i na onim suvlasničkim dijelovima koji su upisani kao vlasništvo privatne osobe?
4. Predstavlja li nekretnina upisana kao ulica, koja je i naravi ulica (pješačka zona - šetnica) koja se na taj način u cijeloj svojoj površini koristi desetljećima, nerazvrstanu cestu, odnosno javno dobro u općoj uporabi, koje ne može biti predmet privatnog vlasništva, u smislu čl. 101. st. 1. i 2. Zakona o cestama (NN 84/11 i dr.), čak i ako su dijelovi te nekretnine koji su sastavni dio cjeline (ulice) nekoć imali zasebnu pravnu sudbinu odnosno formalno odvojen vlasnički status od ostatka ulice?“ pozivajući na čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP). Također navodi da su joj postupanjem nižestupanjskih sudova povrijeđena temeljna prava sadržajno se pozivajući na čl. 29. i 48. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10, 5/14, dalje: Ustav) i čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj: 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010, i 13/2017. - dalje: Konvencija) te čl. 1. Protokola 1. uz Konvenciju.
2. Odgovorom na prijedlog tužitelj osporava navode iz prijedloga i predlaže da se odbaci.
3. Polazeći od odredbe članka 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP-a), revizijski sud je ocijenio da je pravno pitanje citirano u izreci ovoga rješenje važno za odluku u sporu kao i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni jer pravno shvaćanje na kojem se temelji pobijana odluka odstupa od pravnog shvaćanja revizijskog suda (Rev 3119/2014-2 od 23. listopada 2018.).
4. Slijedom navedenog, temeljem čl. 389.b st. 3. ZPP prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u odnosu na postavljano pravno pitanje je prihvaćen te je odlučeno kao u izreci, dok se temeljem iste odredbe u odnosu na ostala pravna pitanja i povrede temeljnih prava prijedlog za dopuštenje revizije smatra povučenim.
Zagreb, 23. travnja 2025.
Predsjednik vijeća:
Željko Pajalić
