REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-579/2025-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ČL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Josip Valić, odvjetnik u Puli protiv tuženice Erste & Steiermarkische bank d.d., OIB: 23057039320, Rijeka, Jadranski trg 3a, kojeg zastupaju punomoćnici u Odvjetničkom društvu Metelko, Knežević & Partneri, odvjetnici u Zagrebu, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o prijedlozima tužitelja i tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3683/2023-2 od 4. lipnja 2024. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču poslovni broj P-69/2020-62 od 26. svibnja 2023., u sjednici održanoj 23. travnja 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Dopušta se tužiteljici podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3683/2023-2 od 4. lipnja 2024., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču poslovni broj P-69/2020-62 od 26. svibnja 2023., u odnosu na povredu temeljnog ljudskog prava na pravično suđenje- prava na obrazloženu sudsku odluku (čl.29.st.1. Ustava Republike Hrvatske i čl.6.Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda).
II. Dopušta se tuženiku podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3683/2023-2 od 4. lipnja 2024. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču poslovni broj P-69/2020-62 od 26. svibnja 2023, u odnosu na slijedeće pravno pitanje:
„Je li sud temeljem tuženikovog prigovora radi prebijanja (procesnopravnog prigovora radi prebijanja), a u slučaju da utvrdi ništetnom odredbu o valutnoj klauzuli u CHF-u (kao prethodno pitanje ili usvajanjem deklaratornog tužbenog zahtjeva), dužan utvrditi postojanje tražbine tuženika s osnove manje plaćenih iznosa za razdoblje kad je tečaj CHF bio niži od tečaja CHF na dan isplate kredita te izvršiti prijeboj međusobnih potraživanja tužitelja i tuženika, a sve uzimajući u obzir odredbu članka 323. Zakona o obveznim odnosima?“.
Obrazloženje
1. Presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3683/2023-2 od 4. lipnja 2024. djelomično je potvrđena i djelomično je preinačena presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču poslovni broj P-69/2020-62 od 26. svibnja 2023.
2. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. i 2. te čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP-a), u kojem postavlja pitanje slijedećeg sadržaja:
„Je li ostvarena gruba povreda postupovnog prava koja ugrožava pravnu sigurnost uz povredu prava stranke na pravičan sudski postupak koji uključuje pravo na obrazloženu drugostupanjsku odluku i razumljivu izreku, odnosno izreku koja ne proturječi sama sebi (čl.375. st.1. Zakona o parničnom postupku) u okolnostima u kojima je drugostupanjski sud pri odlučivanju o žalbi tužitelja počinio očitu pogrešku u prosudbi u tome što je osnovano odbio prijeboj tuženika kao neosnovan ali je unatoč tome umanjio potraživanje tužiteljice za iznos prijeboja, pri čemu je zbog takve očite pogreške drugostupanjski sud pri odlučivanju o žalbenim razlozima propustio uzeti u obzir sve relevantne činjenice i pravne elemente koji su objektivno mjerodavni za ocjenu žalbenih razloga protiv prvostupanjske presude, a obrazloženje drugostupanjske odluke ne sadrži obrazloženje niti ocjenu žalbenih navoda koji su od odlučnog značaja, niti jasne razloge iz kojih se može provjeriti na kojim utvrđenjima i uvjerenjima je sud temeljio svoju ocjenu o (ne) osnovanosti žalbe tužitelja protiv prvostupanjske presude?“.
3. Na temelju čl. 385.a st. 2. ZPP-a a u skladu s prethodno navedenim pitanjem tužiteljica podnosi prijedlog za dopuštenje revizije i zbog povrede temeljnih prava, jer je sud drugog stupnja osobito teškom povredom odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a povrijedio temeljno ljudsko pravo zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava RH i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (pravo na pravično suđenje-pravo na obrazloženu sudsku odluku).
4. Tuženik nije odgovorio na prijedlog za dopuštenje revizije.
5. Na temelju čl. 385.a st. 2. ZPP-a Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustiti će reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.
6. Postupajući u skladu s citiranom odredbom čl. 385.a ZPP-a revizijski sud je dopustio reviziju s obzirom da je tužiteljica učinila vjerojatnim da joj je u postupku pred drugostupanjskim sudom zbog osobito teške povrede odredba parničnog postupka, sadržane u odredbi čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a u vezi s čl. 338. ZPP-a, povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje, zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98- službeni pročišćeni tekst, 113/00, 124/00- službeni pročišćeni tekst, 28/01, 41/01-službeni pročišćeni tekst, 76/10, 85/10-službeni pročišćeni tekst, 5/14) i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda( „Narodne novine“-Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17). Naime, drugostupanjski sud je preinačavajući pobijanu prvostupanjsku odluku u dijelu koji se odnosi na istaknuti prigovor prijeboja izreku presude učinio proturječnom i to iz razloga jer u jednom dijelu odbija prigovor prijeboja, dok u drugom dijelu umanjuje tužbeni zahtjev sa odbijenim iznosom prijeboja.
7. Na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i čl. 389.b st. 3. ZPP-a u izreci ovog rješenja odlučeno je o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije i određeno je u odnosu na koju povredu temeljnog ljudskog prava i u odnosu na koji dio odluke je dopušteno podnošenje revizije.
8. U odnosu na postavljeno pitanje iz podnesenog prijedloga tužiteljice za dopuštenje revizije, uzima se da je prijedlog za dopuštenje revizije povučen, u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a.
U odnosu na prijedlog tuženika za dopuštenje revizije:
9. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude u smislu odredbe čl. 385. a st. 1. i 2. te čl. 387. ZPP-a u kojem postavlja pravna pitanja koja smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, te ističe i povredu prava na pravično suđenje.
10. Tuženik u prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja slijedeća pravna pitanja:
„1. Je li sud temeljem tuženikovog prigovora radi prebijanja (procesnopravnog prigovora radi prebijanja), a u slučaju da utvrdi ništetnom odredbu o valutnoj klauzuli u CHF-u (kao prethodno pitanje ili usvajanjem deklaratornog tužbenog zahtjeva), dužan utvrditi postojanje tražbine tuženika s osnove manje plaćenih iznosa za razdoblje kad je tečaj CHF bio niži od tečaja CHF na dan isplate kredita te izvršiti prijeboj međusobnih potraživanja tužitelja i tuženika, a sve uzimajući u obzir odredbu članka 323. Zakona o obveznim odnosima?
2. Obzirom na primijenjeni stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske da je podnošenjem kolektivne tužbe došlo do prekida zastare te da je ista ponovno počela teći pravomoćnošću odluka u kolektivnom sporu, ali i obzirom na noviji stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske sa sjednice Građanskog odjela od 30.01.2020. broj Su-IV- 47/2020 iz kojeg proizlazi da zastarni rok u slučaju restitucijskog zahtjeva prema kojem su ugovorne strane dužne vratiti jedna drugoj sve ono što su primile na temelju ništetnog ugovora odnosno u slučaju zahtjeva iz članka 323. stavak 1. ZOO/05 (članak 104. stavak 1. ZOO/91) kao posljedice utvrđenja ništetnosti ugovora, počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ili na drugi način ustanovljena ništetnost ugovora, ima li se smatrati da i zatezne kamate na restitucijski zahtjev u smislu odredbe članka 29. stavka 1. ZOO-a počinju teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ili na drugi način ustanovljena ništetnost ugovora ?
3. Ima li se u svjetlu Direktive 93/13 kao i odluke Suda EU u predmetu broj C- 81/19 i C-243/20 smatrati da je ugovorna odredba o valutnoj klauzuli u CHF na način kako je ista ugovorena odredbom članka 7. stavka 3. predmetnog ugovora o kreditu isključena od ispitivanja nepoštenosti, a sve budući da je ta ugovorna odredba odraz tj. sadržajno u cijelosti usklađena s odredbom članka 22. ZOO-a?“.
11. Vrhovni sud Republike Hrvatske je ocijenio da je prvo postavljeno pravno pitanje važno u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer u odnosu na postavljeno pitanje postoji različita praksa drugostupanjskih sudova (odluke Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-718/2021 od 8. srpnja 2021. i Gž- 973/2021 od 11. studenog 2021.).
12. Stoga je postupajući u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske ocijenilo da je protiv drugostupanjske presude dopuštena revizija tuženiku zbog pravnog pitanja navedenog u izreci.
13. U odnosu na preostala pitanja te istaknutu povredu temeljnog prava, uzima se da je prijedlog tuženika za dopuštenje revizije povučen, u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a.
Zagreb, 23. travnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
