REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-3122/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Roberta Završkog kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ĐO, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.) i dr., odlučujući o žalbi FO, izvanbračne supruge okr. ĐO, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku od 25. veljače 2025., broj: 23. Pp -806/2025-6, u sjednici vijeća održanoj 23. travnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba FO, izvanbračne supruge okr. ĐO, kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Šibeniku od 25. veljače 2025., broj: 23. Pp -806/2025-6, proglašen je krivim okr. UO da je, na način činjenično opisanima u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je utvrđena kazna zatvora 5 dana, te prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je utvrđena kazna zatvora 10 dana te mu je izrečena ukupna jedinstvena kazna zatvora 15 dana, a koju se uračunava vrijeme lišenja slobode 15 dana, tako da okrivljenik nije dužan izdržati izrečenu kaznu zatvora.
1.1. Istom presudom, na temelju čl. 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji sa izvanbračnom suprugom FO OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1974., sa neprijavljenim boravištem u [adresa]., u trajanju šest mjeseci, na način da se okrivljenik ne smije približiti žrtvi nasilja na udaljenosti manjoj od 100 metara.
1.2. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, pobijanom presudom je odlučeno da se okrivljenik oslobađa plaćanja troškova prekršajnog postupka
2. Protiv te presude, žalbu je, u korist okrivljenika, pravodobno podnijela FO, izvanbračna supruga okr. ĐO. Iz sadržaja žalbe je vidljivo da se žali samo u odnosu na izrečenu predmetnu zaštitnu mjeru zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji, koja je okrivljeniku izrečena u odnosu na nju.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih žaliteljica pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.
5. Podnositeljica žalbe predlaže ukinuti izrečenu zaštitnu mjeru, navodeći da zabrana prilaska na udaljenosti manjoj od 100 metara nije moguća, budući da okrivljenik i žrtva nasilja žive u istom stanu.
6. Međutim, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud, osnovano i u skladu sa zakonom okrivljeniku izrekao zaštitnu mjeru zaštitnu mjeru zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji, u trajanju šest mjeseci, na način da se okrivljenik ne smije približiti žrtvi nasilja na udaljenosti manjoj od 100 metara.
6.1. Naime, količina protupravnog ponašanja u počinjenom prekršaju prema žrtvi nasilja u obitelji (vrijeđanje vikanjem, alkoholiziranost, sadržaj inkriminiranih riječi), te činjenica da je okrivljenik, prema podacima u spisu, do sada čak osam puta pravomoćno prekršajno osuđivan, između ostalog dva puta za prekršaj iz oblasti Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (čl. 13. i čl. 17.), a koji prekršaji u sebi sadrže određenu dozu agresivnosti, kao i da je ovom presudom osuđen za prekršaj iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, evidentno upućuju na izrazitu drskost i upornost okrivljenika u protupravnom ponašanju. Okrivljeniku su prethodno bile izricane i kazne bezuvjetnog zatvora, što sve očigledno nije polučilo svrhu prevencije. Nisu od utjecaji žalbeni navodi kako okrivljenik i žrtva nasilja žive u istom stanu, pa da je nemoguće održati razmak od 100 metara. Naime, radi se o minimalno propisanoj udaljenosti zabrane približavanja žrtvi nasilja, a potreba za zaštitom žrtve nasilja u obitelj koja se ostvaruje predmetnom zaštitnom mjerom preteže nad poteškoćama u realizaciji iste zaštitne mjere.
6.2. Stoga je primjena izrečene zaštitne mjere nužna kako bi se otklonile okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje prekršaja koji je predmet ovog postupka i kako bi se dodatno preventivno djelovalo na buduće ponašanje okrivljenika. Duljina trajanja izrečene mjere od šest mjeseci, u okviru zakonom propisanog raspona od jednog mjeseca do dvije godine primjerena je težini počinjenog prekršaja i opasnosti ponavljanja istog.
7. Slijedom svega navedenog, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 23. travnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, žrtvu nasilja i tužitelja.
