Poslovni broj Gž- 315/2023-3
Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R I J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinje Tajane Polić, predsjednice vijeća, Brankice Malnar, sutkinje izvjestiteljice i Alena Perhata, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 1. TG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], osobno i kao nasljednika TGI pok. T; 2. BGI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i 3. GGI, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], tužitelji ad 2 i 3 osobno i kao nasljednici pok. GGI BGI (Marinka) Gregov, a ovaj kao nasljednik pok. GGI B pok. T, svi zastupani po punomoćniku Ivanu Bitangi, odvjetniku iz OD Zekanović, Bitanga i partneri u Zadru, protiv tuženika: 1. BG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], osobno i kao nasljednice GG. G i FGF T; 2. SG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], osobno i kao nasljednica GG ud. G i VGTGI pok. T; 3. ŽG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], osobno i kao nasljednika GG ud. G i FGTGI pok. T, i 4. ĆG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], osobno i kao nasljednika GG ud. G i FGTGI pok. T, svi tuženici ad 1-4 zastupani po punomoćniku Draganu Jurjeviću, odvjetniku iz Zadra, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, rješavajući žalbu tuženika izjavljenu protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj 16 P-699/2021-20 od 13. prosinca 2022., 16. travnja 2025.
p r e s u d i o j e
1. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj 16 P-699/2021-20 od 13. prosinca 2022. u dijelu u kojem je utvrđeno da su tužitelji stekli valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na kat. čest. [katastarska čestica], ukupne površine 2673 m2, k. o. [katastarska općina] na suvlasničkim dijelovima tuženika BG, SG, ŽG i ĆG, svakog u 1/20 (4/80) dijelova i to prvotužitelj UG za 8/80 dijelova, BGI za 4/80 dijelova i Uhoda EG. BGI za 4/80 dijelova, što su tuženici dužni priznati i dozvoliti tužiteljima da to svoje pravo upišu u zemljišnim knjigama na svoje ime, uz istodobno brisanje tog prava sa imena tuženika.
2. Preinačuje se citirana presuda u dijelu točke II izreke i sudi:
Nalaže se tužiteljima da tuženicima nadoknade troškove prvostupanjskog postupka u iznosu od 975,00 eura u roku od 15 dana dok se odbija zahtjev tuženika za naknadu troškova prvostupanjskog postupka u preostalom iznosu.
Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova prvostupanjskog postupka u iznosu od 1. 960,69 eura sa zateznim kamatama.
3. Nalaže se tužiteljima da tuženicima nadoknade troškove žalbenog postupka u iznosu od 291,32 eur u roku od 15 dana dok se preostali zahtjev za naknadu žalbenog troška tuženika u iznosu od 72,84 eur odbija,kao neosnovan.
r j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj 16 P-699/2021-20 od 13. prosinca 2022., u dijelu točke I u kojemu se utvrđuje da su tužitelji stekli valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na 4/5(64/80) suvlasničkog dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je uknjižen na ime FG pok. T što da su im tuženici dužni priznati i dozvoliti da to svoje pravo upišu u zemljišnim knjigama na svoje ime te se odbacuje tužbe u tom dijelu.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja, točkom I izreke, utvrđeno je da su tužitelji stekli valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na kat. čest. [katastarska čestica], ukupne površine 2673 m[2] , k. o. [katastarska općina] i to: UG za 1/2 dijela, BGI za 1/4 dijela i FGI za 1/4 dijela, što da su tuženici dužni priznati i dozvoliti tužiteljima da to svoje pravo upišu u zemljišnim knjigama na svoje ime, uz istodobno brisanje tog prava sa imena tuženika. Točkom II izreke naloženo je tuženicima da tužiteljima nadoknade parnični trošak u ukupnom iznosu od 14.772,80 kn sa zateznom kamatom kao u tom dijelu izreke.
2. Protiv te presude žalbu su podnijeli tužitelji zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23 - dalje: ZPP).
3. U žalbi tvrde da sud prvog stupnja počinio bitnu povredu postupka iz članak 354. stavak 2. točka 9. i 11. ZPP-a jer da presuda ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati i da je odlučeno o zahtjevu o kojemu je već presuđeno pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zadru posl. br. P-2290/11, preinačenom presudom Županijskog suda u Zadru posl. br. Gž-629/13 i presudom Općinskog suda u Zadru posl. br. P-1149/19. Tužitelji da su univerzalni sukcesori HG i da su vezani sadržajem pravomoćne presude i u oba predmeta da se vodi postupak protiv istih stranaka ili univerzalnih sukcesora. Tuženici da su temeljem pravomoćne i ovršen presude posl. br. P-1149/19 u postupku koji je vođen protiv CG pok. T, prednika tužitelja, stekli pravo suvlasništva na nekretnini koja je predmetom tužbenog zahtjeva. Ukoliko su smatrali da su im u tom postupku povrijeđena neka prava trebali su zahtijevati zaštitu podnošenjem prijedloga za ponavljanje postupka. Zaključno navodi da je predmetnu tužbu trebalo odbaciti zbog presuđene stvari, odnosno nedostatka pravnog interesa.
4. Predlaže uvaženje žalbe.
5. Odgovorom na žalbu osporavaju se žalbeni navodi.
6. Žalba je djelomično osnovana.
7. Sud prvog stupnja je utvrdio:
- da je presudom Županijskog suda u Zadru posl. br. Gž-629/13 od 4. lipnja 2015. preinačena prvostupanjska presuda Općinskog suda u Zadru posl. br. P-2290/11 od 28. studenog 2012. i prihvaćen tužbeni zahtjev tamo tužitelja-protutuženika: 1 UG, ovdje tužitelja ad 1) i 2/ SGI (pravnog prednika sada tužitelja ad 2 i 3), protiv tuženica-protutužiteljica: 1. KG ž. S iz [adresa], i 2. GG ž. G iz [adresa] (prednice tuženika ad 1-4 u ovom postupku), te je utvrđeno da su tužitelji UG i SGI stekli valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na kat. čest. [katastarska čestica], površine 2673 m[2] , k. o. [katastarska općina], jer je ista čestica darovana od strane njihovog oca SGI F pok. T sinovima TG i SGI usmenim darovanjem te da je citiranom presudom Gž-629/13, pod toč. 2. odbijen je kao neosnovan protutužbeni zahtjev tuženica-protutužiteljica: ad 1/ KG i ad 2/ GG, radi utvrđenja da u sastav ostavinsku imovinu iza smrti pok. CG (Vjeke) Gregova Uhode pok. T, umrloga **.**.1987. ulazi nekretnina označena kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] površine 2673 m², upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da su tuženice nasljeđivanjem svoga oca pok CG (Vjeke) Gregova Uhode stekle pravo vlasništva i to svaka za 1/5 dijela navedene nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] površine 2673 m², upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi kuća katnica s okućnicom, što su tužitelji - protutuženici pok CG (VG) ŠG dužni priznati i dozvoliti tuženicama-protutužiteljicama da to svoje pravo upišu u zemljišnoj knjizi na svoje ime i to svaka za 1/5 dijela, uz istodobno brisanje postojećeg upisa, sve u roku od 15 dana."
- da iz obrazloženja navedene presude proizlazi da je ostavitelj, sad pok. F (Vjeko) Gregov Uhoda pok. T, koji je umro **.**.1987., za života usmenim darovnim ugovorom raspolagao predmetnom nekretninom u korist sinova, koji se nalaze u posjedu iste zbog čega da ta nekretnina nije ostavinska imovina ostavitelja,
- da je kat. čest. [katastarska čestica], ukupne površine 2673 m[2] , k. o. [katastarska općina], u zemljišnim knjigama bila vođena kao zemljište u društveno vlasništvo, s pravom korištenja prednika tužitelja, njihovog oca Uhoda ZG pok. T, te da je Zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Zadru, rješenjem posl. br. Z-13422/2013 od 15. listopada 2013. odbio prijedlog TG i VGI za uknjižbu prava vlasništva na toj kat. čest. jer da upisani korisnik odnosno vlasnik iste nekretnine, VG pok. T (otac tužitelja TG i ŽGI u predmetu P-2290/11) nije obuhvaćen kao tuženik predmetnom presudom,
- da su ovdje tuženici kao tužitelji u predmetu suda prvog stupnja temeljem pravomoćne presude zbog ogluhe Općinskog suda u Zadru posl. br. P-1149/19-7 od 23. rujna 2020., gdje je utužena samo KG kao jedini nasljednik, FGCG pok. T dok ostali nasljednici, a to su ovdje prvotužitelj, odnosno pravni prednik tužitelja 2-3, njihov otac OG (Marinko) Gregov, nije bio obuhvaćeni tužbom pa da se ne radi o presuđenoj stvari ,
- da je prihvaćanjem iskaza saslušanog svjedoka i tužitelja utvrdio da su tužitelji dokazali, a kako je već to ranije utvrđeno u presudi Županijskog suda u Zadru posl. br. Gž-629/13 od 4. lipnja 2013. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Zadru posl. br. P-2290/11 od 28. studenog 2011., da su prvotužitelj i prednik drugo i treće tužitelja stekli predmetnu nekretninu 80-ih godina prošlog stoljeća usmenim darovanjem od svog oca TGID pok. T, odnosno tužitelji ad 2-3, kao pravni slijednici ĐG (Marinka) Gregova (sina sad pok. ĆGI), rješenjem o nasljeđivanju posl. br. O-1508/16 te da je stvarna volja pok. ĆGI bila da ta nekretnina pripadne sinovima UG i sad pok. UG OG (Marinku) Gregov, svakom za 1/2 dijela.
8. Pravilno tvrdi žalitelj da je sud prvog stupnja kod donošenja pobijane presude u dijelu u kojemu tužitelji zahtijevaju utvrđenje da su stekli valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na suvlasničkom omjeru od 4/5 dijelova kat. čest. [katastarska čestica], ukupne površine 2673 m2, k. o. [katastarska općina] uknjiženom na ime FG pok. T što da su im tuženici dužni priznati i dozvoliti da to svoje pravo upišu u zemljišnim knjigama na svoje ime, počinio bitnu povredu postupka, u smislu odredbe članka 354. stavak 2. točka 9. ZPP-a, jer je u tom dijelu odlučeno o zahtjevu o kojemu je već pravomoćno presuđeno presudom Općinskog suda u Zadru posl. br. P-2290/11 od 28. studenog 2012,. preinačenom presudom Županijskog suda u Zadru, posl. br. G-629/13 od 04. lipnja 2013. (članak 333. ZPP-a).
9.Prije svega valja reći da je za postojanje pravomoćno presuđene stvari potrebno da u oba spora postoji isti subjektivni identitet spora (identitet stranaka spora-tužitelja i tuženika u istoj ili obrnutoj ulozi) i objektivni identitet spora (isti predmet spora).
10. Iz sadržaja presude u tom predmetu jasno proizlazi da se radi o subjektivnom i objektivnom identitetu spora između odluke suda u tom predmetu i odluke suda u ovom predmetu u dijelu koji se odnosi na utvrđenje da su tužitelji stekli valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na suvlasničkom omjeru od 4/5 dijelova kat. čest. [katastarska čestica], ukupne površine 2673 m2, k. o. [katastarska općina] uknjiženom na ime FG što da su im tuženici dužni priznati i dozvoliti da to svoje pravo upišu u zemljišnim knjigama na svoje ime jer pravomoćna presuda djeluje u subjektivnom smislu na stranke, kao i njihove univerzalne slijednike.
11. Naime, tužba u tom predmetu (posl. br. P-2290/11) koju su podnijeli ovdje prvotužitelj UG i prednik ovdje drugo i treće tužitelja V Uhoda protiv KG i pravne prednice ovdje tuženika GG temelji se na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi kao i tužba u ovom predmetu u dijelu zahtjeva stjecanja pravne osnove i upisa koje je izvršeno na ime prednika stranaka FG pok. T. Tužitelji su pozivajući se na usmeno darovane koje je izvršio prednik stranaka (tužitelja i tuženika) VG pok. T na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zahtijevali utvrđenje o stjecanju valjane pravne osnove za uknjižbom prava vlasništva te priznanje i dozvolu tuženika za takvu uknjižbu na navedenoj nekretnini u odnosu na njihovog pravnog prednika FG koji je tada bio uknjižen isključivim korisnikom predmetne nekretnine (nekretnina se vodila u društvenom vlasništvu sa pravom korištenja Vjeku Uhoda pok. T).
12. Budući da je sud prvog stupnja u tom dijelu odlučio o zahtjevu o kojemu je već prije pravomoćno presuđeno valjalo je, primjenom odredbe članka 369. stavak 2. ZPP-a, ukinuti prvostupanjsku presudu u tom dijelu i odbaciti tužbu.
13. Kod odnošenja presude u preostalom dijelu u kojemu je utvrđeno da su tužitelji stekli valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava suvlasništva na kat. čest. [katastarska čestica], ukupne površine 2673 m2, položene u k. o. [katastarska općina] na suvlasničkim dijelovima tuženika BG, SG, ŽG, i ĆG, svakog u 1/20 (4/80) dijelova i to prvotužitelj UG za 8/80 dijela, BGI za 4/80 dijelova i FGI za 4/80 dijelova, što su tuženici dužni priznati i dozvoliti uknjižbu, prvostupanjski sud nije počinio neku od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9,11. 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti i na koje se poziva tuženik. Pobijana presuda je u tom dijelu razumljiva i neproturječna i sadrži razloge o odlučnim činjenicama te se može se ispitati.
14. Protivno žalbenim tvrdnjama, o tom dijelu zahtjeva nije pravomoćno presuđeno jer presudom zbog ogluhe koja je donesena pred sudom prvog stupnja pod poslovnim brojem 90 P-1149/19 povodom tužbe ovdje tuženika kao tužitelja protiv tuženice KG koja je navedena jedinom pravnom slijednicom FG pok. T (iako to nije) ovdje tužitelji nisu sudjelovali kao stranke tog postupka pa ne postoji subjektivni identitet spora.
15. Pravilno je sud prvog stupnja analizom predloženih dokaza, u smislu odredbe članka 8. ZPP-a, utvrdio da je u korist prvotužitelja i prednika drugo i treće tužitelja DG njihov otac UGI pok. T za života 1980. godina raspolagao spornom nekretninom kat. čest. [katastarska čestica] tako da ju je darovao ovdje prvotužitelju i predniku drugo i treće tužitelja, sinovima koji su sudjelovali u gradnji te kuće i da je taj darovni ugovor u cijelosti realiziran te da predmetna nekretnina nije ni predstavljala ostavinsku imovinu Uhode RG. T što tuženici određenim žalbenim tvrdnjama nisu ni doveli u pitanje (pozivali su se tek na presuđenu stvar).
16. Tuženici su upis u zemljišne knjige izvršen po osnovi presude zbog ogluhe temeljili na navodnom pravu svojih prednika djeda UGI ZG pok. T te nastavno majke JG, ali kako su tužitelji kroz ovaj parnični postupak dokazali da je predmetna nekretnina za života njihovog oca, odnosno djeda darovana upravo prvo tužitelju i predniku drugo i treće tužitelja predmetna nekretnina nije ni predstavljala ostavinsku imovinu prednika stranaka ĆGI pok. T a sukladno tome ni ostavinsku imovinu prednice tuženika JG pa je pravilno sud prvog stupnja kroz utvrđenje iz ovog postupka i sadržajnu primjenu pravnih pravila odredbe članka 943.OGZ-a koja se primjenjuje na predmetno razdoblje sklapanja usmenog darovnog ugovora, udovoljio dijelu tužbenog zahtjevu za stjecanjem valjane pravne osnove za uknjižbom prava suvlasništva tužitelja na suvlasničkim dijelovima ovdje tuženika i na davanju dozvole tuženika za upis tog prava u zemljišnim knjigama.
17. Slijedom navedenog, žalbeni navodi kojima se osporava utvrđenje suda u naprijed usvajajućem dijelu su neosnovani te je primjenom odredbe članka 368. i 369. stavak 2. ZPP-a odlučeno je kao u točki I izreke presude i rješenja.
18. Kroz žalbenu fazu postupka tužitelji su uspjeli u sporu u omjeru od 20 % (potraživali su cijelu nekretninu a dosuđena im je 1/5 dijela) pa je primjenom odredbe članka 154. stavak 3. ZPP-a valjalo tuženicima koji su u većoj mjeri uspjeli u sporu dosuditi opravdane troškove postupka u omjeru od 60 % (80%-20%) te odbiti zahtjev tužitelja za naknadu njihovih troškova prvostupanjskog postupka u iznosu od 1. 960,69 eur.
19.Tuženici ostvaruju pravo na naknadu troškova zastupanja po punomoćniku odvjetniku u skladu s odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23:dalje-Tarifa) koja je u primjenu u vrijeme donošenja odluke, u smislu odredbe tbr. 52. točka 3. Tarife i to za sastav odgovora na tužbu (tbr. 8. točka 1. Tarife ) u iznosu od 100 bodova, zastupanje na ročištima (26. travnja 2022., 6. rujna 2022., 10. listopada 2022. i 29. studenog 2022. u iznosu od po 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1.), ukupno 400 bodova, 150,00 bodova na ime zastupanja više osoba što sveukupno iznosi 650 bodova odnosno 1.300,00 eura odnosno uvećano za PDV po stopi od 25 % to je 1.625,00 eura te je sudeći u granicama zahtjeva tuženicima na ime zastupanja priznat iznos od 1.617,56 eura odnosno razmjerno uspjehu u sporu dosuđeno im je 60% tog iznosa što iznosi 975,00 eura.
20. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki 2. izreke presude.
21. Primjenom odredbe članka 166. stavak 2. ZPP-a i tbr. 10. točka 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23, dalje: Tarifa) tuženicima koji su uspjeli sa žalbom u omjeru od 80 % odmjeren je i trošak sastavljanja žalbe u tom omjeru za potraživane radnje do visine zahtjeva te im je razmjerno uspjehu dosuđen iznos od 291,32 eur (364,16 eurx80%) dok je preostali zahtjev za naknadu žalbenog troška u iznosu od 72,84 eur odbijen kao neosnovan. Zahtjev tužitelja koji nije uspio sa žalbom za naknadu troškova odgovora na žalbu odbijen kao neosnovan te je odlučeno kao u točki 3. izreke presude.
U Rijeci, 16. travnja 2025.
Predsjednica vijeća
Tajana Polić