Baza je ažurirana 08.05.2025. 

zaključno sa NN 72/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Revd 3606/2023-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Revd 3606/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasenke Žabčić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, Dragana Katića člana vijeća i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja N. B., OIB ..., N., D. B., OIB ..., B., M. S., OIB ..., R., i M. C., OIB ..., iz Njemačke, B. H., kao nasljednika prvotne tužiteljice M. B., OIB ..., L., koje zastupa punomoćnica I. B., odvjetnica u P., protiv tuženika B. B., OIB ..., L., sada u Saveznoj Republici Njemačkoj, i Ž. B., OIB ..., R., kojeg zastupaju punomoćnici - odvjetnici Odvjetničkog ureda V., B. i D. d.o.o. R., radi raskida ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj Gž- 90/2021-2 od 18. ožujka 2021., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Pagu, poslovni broj P-2053/2018-57 od 2. kolovoza 2019., u sjednici od 14. studenoga 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e :

 

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.

 

 

Obrazloženje

 

1. Tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj Gž-90/2021-2 od 18. ožujka 2021. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Pagu, poslovni broj P-2053/2018-57 od 2. kolovoza 2019.

 

2.1. U prijedlogu za dopuštenje revizije postavljena pitanja nisu dovoljno ni određena, jer tužitelji pitaju, odnosno traže "da se odredi što je smisao i obveza stranaka kod sklapanja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, je li ono što stoji u ugovoru ili uzdržavanja kako se podrazumijeva u odnosu prema staroj osobi, je li to doista dvostrano obvezujući ugovor jer kako to da su davatelji uzdržavanja u vlasništvo stekli određenu imovinu navedenu u tom ugovoru, a njihova sada pokojna majka tim ugovorom nije dobila ništa?".

 

2.2. Navode da su naznačena pravna pitanja važna ne iznoseći pri tome razloge važnosti navedenim pitanjima.

3. U odgovoru na prijedlog tuženici osporavaju ispunjenje zakonskih pretpostavki za dopuštenje revizije te predlažu isti odbaci isti odbaciti.

 

4. Prijedlog je nedopušten.

 

5. Postupajući sukladno odredbama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda republike Hrvatske, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje u tekstu: ZPP), revizijski sud je utvrdio da u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu određeno izloženi razlozi zbog kojih predlagatelji smatraju da su postavljena pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

 

6. Naime, u prijedlogu za dopuštenje revizije nema određeno naznačenih podataka iz kojih bi se sa sigurnošću moglo zaključiti da u istoj ili sličnoj pravnoj stvari postoje različite (konkretne) odluke drugostupanjskih sudova, a niti da je pobijana drugostupanjska odluka, u odnosu na postavljena pitanja nepodudarna s nekom revizijskom odlukom.

 

7. Za dopuštenost prijedloga za dopuštenje revizije nije dovoljno samo navesti da ne postoji praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske o postavljenom pitanju i da je odgovor na postavljeno pitanje važno zbog zauzimanja općenitog stava za sve buduće sudske postupke glede ništetnosti ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, već se u prijedlogu za dopuštenje revizije moraju iznijeti argumenti za tezu da je riječ o pitanju o kojem bi praksa drugostupanjskih sudova mogla biti različita, i to takvi koji će uvjeriti revizijski sud da postoji visoki stupanj vjerojatnosti da će se, osim ovog pravnog shvaćanja zauzetog u pobijanoj odluci, o istom pravnom pitanju u budućnosti pojaviti drugostupanjske odluke u kojima će biti zauzeto drugačije pravno shvaćanje, kao i zbog čega bi postavljena pitanja bila važna za razvoj sudske prakse.

 

8. Pored ukazivanja na nedostatke tumačenja iz pobijane odluke, predlagatelj mora iznijeti jednu ili više interpretativnih varijanti koje je prema njegovom mišljenju trebalo primijeniti i koje će drugostupanjski sudovi u budućnosti vjerojatno primjenjivati, obrazlažući pritom zašto bi pravno shvaćanje za koji on smatrao da je u konkretnom slučaju trebalo zauzeti moglo biti jedno od njih.

 

9. U konkretnom slučaju tužitelji iznesenim navodima u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu uvjerili ovaj sud o očekivanoj različitoj praksi drugostupanjskih sudova o pitanjima zbog kojih je prijedlog za dopuštenje revizije podnesen, pa se postavljena pitanja ne mogu smatrati važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, niti za razvoj prava kroz sudsku praksu.

 

10. Naprotiv, ako su u prijedlogu za dopuštenje revizije izloženi razlozi kojima predlagatelji samo iznose svoje prosudbe o potrebi za odgovorima na određena pravna pitanja, a zapravo tako samo izražavaju neslaganje s pobijanom drugostupanjskom odlukom, kao što je to u ovom slučaju, tada valja zaključiti da to nisu razlozi iz čl. 385.a st. 1. ZPP-a koji bi u cilju izučavanja sudske prakse opravdavali intervenciju revizijskog suda.

 

11. Kako postavljena pitanja nisu dovoljno ni određena niti su izneseni razlozi njihove važnosti, ne radi se važnim pitanjima niti o dostatnim razlozima za intervenciju ovoga suda.

 

12. Stoga u ovoj pravnoj stvari u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 387. st. 3. ZPP-a, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i 6. ZPP-a riješeno kao u izreci.

 

Zagreb, 14. studenoga 2023.

 

 

Predsjednica vijeća:

Jasenka Žabčić, v.r.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu