Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-9259/2024
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Mirjane Medić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluke i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljene HK i drugookrivljenog DK zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (N.N. broj: 70/17, 126/19, 114/22), odlučujući o žalbi drugookrivljenog DK podnijetoj po branitelju Anti Ćurkoviću odvjetniku iz Splita protiv presude Općinskog suda U Gospiću, Stalne službe u Gračacu broj:Pp-1119/2024-5 od 4. rujna 2024., na sjednici vijeća održanoj 23. travnja 2025.
p r e s u d i o j e:
I. U povodu žalbe drugookrivljenog DK, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda, te se izriče :
na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona (N.N. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) prvookrivljena HK i drugookrivljeni DK (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)
OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE
da bi:
dana 27. srpnja 2024. godine oko 13,55 sati u [adresa] u [adresa] u obiteljskoj kući u kojoj stanuju došlo do nasilničkog ponašanja vanbračnih supružnika ŽK (1975.) i HK (1986.) do nasilja došlo na način da su se isti sukobili verbalno oko nejavljanja na mobilni telefon samo što je DK govorio UK da se u dopodnevnim satima nalazila u Donjoj Suvaji u kojem mu se nije javljala na pozive, kojeg je DK zahtijevao. Nakon kraće prepirke i verbalnog sukoba isti je supruzi uputio pogrdne riječi „jebem ti mater, isti si kao i tvoji“, koje riječi je uputio UK, da bi nakon toga navedenom odgovorila „sad jebem mater i ja tebi, da vidiš što to znači“, a potom je UK istoj povišenim tonom odgovorio da pokupi svoje stvari, te je s obzirom da isti nije prestao nakon upozorenja, da mu je pozvala policiju,
- čime da bi počinili prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti nasilja u obitelji.
II. Uslijed gornje odluke žalba drugookrivljenog DK je bespredmetna.
III. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom prvookrivljena HK i drugookrivljeni DK su proglašeni krivima, da su na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinili prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji prekršaj im je izrečena kazna zatvora od 15 dana, a na temelju članka 44. Prekršajnog zakona prema okrivljenicima je primijenjena uvjetna osuda, te se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenici u roku od šest mjeseci ne počine jedan ili više prekršaja za koji im je izrečena ista ili teža kazna od kazne izrečene ovom uvjetnom osudom.
2. Na temelju članka 139. stavka 3. u svezi sa člankom 138. stavkom 2. točke 3.a Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura svaki u roku 30 dana od pravomoćnosti presude.
3. Protiv te presude drugookrivljeni DK je pravodobno po branitelju podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te odluke o prekršajnopravnoj sankciji i troškovima prekršajnog postupka.
4. Predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
5. Žalba je bespredmetna.
6. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe, te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ovaj Sud je ispitao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika i je li u predmetu nastupila zastara prekršajnog progona, te je pritom ovaj Sud utvrdio po službenoj dužnosti da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6. Prekršajnog zakona, budući da je prvostupanjski sud prekoračio optužni prijedlog.
7. Naime, usporedbom činjeničnog opisa prekršaja iz optužnog prijedloga, te činjeničnog opisa izreke pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud u opis djela dodao „čime su međusobno prouzročili povredu dostojanstva i uznemirenost“, dakle dodao je opis posljedice koju je međusobno ponašanje okrivljenika izazvalo kod istih. Navedena posljedica, a ni bilo koja druga, nije bila opisana u optužbi, a niti je ovlašteni tužitelj tijekom prvostupanjskog postupka mijenjao, odnosno proširivao optužbu.
7.1. Dakle, prvostupanjski sud je pobijanom presudom, sam bez intervencije ovlaštenog tužitelja izmijenio činjenični opis prekršaja, te dodao opis prouzročene posljedice.
8. Odredbom članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji definiran je pojam nasilja u obitelji, pa je tako u točki 3. propisano: psihičko nasilje je ono nasilje koje kod žrtve je prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost. Slijedom navedenog prouzročenje povrede dostojanstva ili uznemirenost žrtve je jedan od konstitutivnih elemenata koji čini biće inkriminiranog prekršaja jer se radi o prekršaju koji je takozvano materijalno kažnjivo djelo koje se ne iscrpljuje u samoj radnji, nego u svom biću sadrži posljedicu kao učinak na objekt radnje.
9. Na opisani način je ostvarena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6. Prekršajnog zakona na koju ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
10. Međutim, kako je žalba protiv prvostupanjske presude podnesena samo u korist okrivljenika, što dakle poštujući načelo zabrane prouzročenja na gore, tužitelj više ne može mijenjati činjenični opis optužbe dodavanjem konstitutivnih elemenata prekršaja, pa je ovaj Sud utvrdivši navedenu povredu nije ukinuo pobijanu presudu, već je sukladno ovlaštenju iz članka 207. Prekršajnog zakona preinačio na način da je žalitelja oslobodio od optužbe, a jednako tako i prvookrivljenu HK na temelju članka 202. stavka 6. Prekršajnog zakona.
10.1. Citiranom odredbom zakona je propisano ako drugostupanjski sud u povodu bilo čije žalbe utvrdi da su razlozi koji su od koristi za suokrivljenika koji nije podnio žalbu ili je nije podnio u tom smislu, postupit će po službenoj dužnosti kao da takva žalba postoji, pa je slijedom navedenog i prvookrivljena HK koja nije podnijela žalbu oslobođena od optužbe na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona.
11. Uslijed ove odluke, žalba okrivljenika je postala bespredmetna.
12. Slijedom navedenog na temelju članka 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 23. travnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Koraljka Polak Medaković v.r.
Mirjana Medić v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Gospiću u 6 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.
