Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Marjane Rajić i Tomislava Tomašića kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika - specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv I okrivljene pravne osobe Eurobau j.d.o.o. i II okrivljenika odgovorne osobe DS, zbog prekršaja iz članka 98. stavka 1. podstavak 1 i stavka 2. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“, broj: 71/2014, 118/2014, 98/2018, 96/2018), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor zaštite na radu, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci od 10. siječnja 2025., broj: Pp-860/2023 na sjednici vijeća održanoj 23. travnja 2025.,
r i j e š i o j e
I. U povodu žalbe tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor zaštite na radu, a po službenoj dužnosti, temeljem odredbe članka 155. Stavak 4. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/2007, 39/2013, 157/2013, 110/2015, 70/2017, 118/2018 i 114/2022), obustavlja se prekršajni postupak protiv I okrivljene pravne osobe Eurobau j. d.o.o.
II. Uslijed odluke iz t. I. žalba tužitelja bespredmetna je u odnosu na I okrivljenu. pravnu osobu Eurobau j.d.o.o..
p r e s u d i o j e
III. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor zaštite na radu u odnosu na II okrivljenika odgovornu osobu DS.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom I okrivljena pravna osoba Eurobau j.d.o.o. i II okrivljenik odgovorna osoba DS su na temelju članka 161. točka 6. Prekršajnog zakona, oslobođeni od optužbe, zbog prekršaja iz članka 98. stavka 1. podstavak 1 i stavka 2. Zakona o zaštiti na radu, činjenično opisan u izreci, s obrazloženjem da djelo, koje se okrivljenicima stavlja na teret, a na način kako ga je opisao tužitelj, po propisu nije prekršaj.
2. Istom presudom odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
3. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu, ističući da je sud krivo utvrdio da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj. Okrivljeni nije izradio procjenu rizika za tesarske poslove koji su se obavljali na dan 25. siječnja 2023., kako je utvrđeno zapisnikom o nastavku inspekcijskog nadzora 30. siječnja 2023., koji je naknadno izradio 14. veljače 2023., kako je utvrđeno zapisnikom o kontrolnom inspekcijskom nadzoru.
4. Žalba je u odnosu na okrivljenu pravnu osobu bespredmetna, a u odnosu na okrivljenu odgovornu osobu neosnovana.
5. Rješavajući predmet i ispitujući prvostupanjski presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je po službenoj dužnosti izvršivši uvid u izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Rijeci utvrdio da je pravna osoba Eurobau j.d.o.o. za usluge u stečaju brisan 11. studenog 2024. rješenjem Tt-24/8435-2 pa je trebalo protiv iste obustaviti prekršajni postupak temeljem članka 155. stavak 4. Prekršajnog zakona.
6. Nadalje, rješavajući predmet I ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da presudom nisu na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, kao i da nisu počinjne bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. stavak 1. točka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Prije analize zakonskih odredaba potrebno je istaknuti slijedeće: zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja je podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja. Iz navedenog razloga, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku bilo kojeg konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
8. Odredbom članka 98. stavka 1. podstavak 1 i stavka 2. Zakona o zaštiti na radu, propisano je kažnjavanje pravne i odgovorne osobe ako nije procijenio rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu u pisanom ili elektroničkom obliku, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, ili ako procjena rizika nije dostupna radniku na mjestu rada, ili ako u postupku izrade procjene rizika nisu sudjelovali radnici odnosno njihovi predstavnici (članak 18. stavci 1., 2. i 5.). Članak 18. stavak 1. istog Zakona propisuje: Poslodavac je obvezan, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu, osobito u odnosu na sredstva rada, radni okoliš, tehnologiju, fizikalne štetnosti, kemikalije, odnosno biološke agense koje koristi, uređenje mjesta rada, organizaciju procesa rada, jednoličnost rada, statodinamičke i psihofiziološke napore, rad s nametnutim ritmom, rad po učinku u određenom vremenu (normirani rad), noćni rad, psihičko radno opterećenje i druge rizike koji su prisutni, radi sprječavanja ili smanjenja rizika. Stavak 2. istog članka Zakona propisuje: Poslodavac je obvezan imati procjenu rizika izrađenu u pisanom ili elektroničkom obliku, koja odgovara postojećim rizicima na radu i u vezi s radom i koja je dostupna radniku na mjestu rada, a stavak 5. članka : Poslodavac je obvezan radnike odnosno njihove predstavnike uključiti u postupak procjene rizika i o tome imati dokumentirane informacije.
9. U činjeničnom opisu djela (i optužnom prijedlogu), kako je on naznačen u optužbi navedeno je da okrivljenici: “30. siječnja 2023. kada je nastavljen inspekcijski nadzor prethodno započet 25. siječnja 2023. na privremenom gradilištu izgradnje potpornog zida u krugu servisa Kuželka d.o.o. Rijeka, Martinkovac 142, na k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica], nisu procijenili rizike za obavljanje građevinskih poslova izrade drvene oplate na privremenim gradilištima”. Takav opis sadrži, u biti, samo djelomičan zakonski opis djela, a ne i konkretno obilježje prekršaja za koji se okrivljenici optužuju.
10. U konkretnom slučaju je izostalo navođenje tog odlučnog elementa (procijena rizika za život i zdravlje radnika i osoba na radu u pisanom ili elektroničkom obliku, ili ako procjena rizika nije dostupna radniku na mjestu rada, ili ako u postupku izrade procjene rizika nisu sudjelovali radnici odnosno njihovi predstavnic), pa je ostvarena povreda materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. stavka 1. Prekršajnog zakona.
Stoga je prvostupanjski sud osnovano zaključio da prekršaj iz čl. 18. st. 2. Zakona o zaštiti na radu, kažnjiv po čl. 98. st. 1. pod. 1. i st. 2. istog Zakona, a na način kako je to opisano u optužbi, po propisu nije prekršaj te je, na temelju obligatorne zakonske odredbe čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona, donio oslobađajuću presudu.
Iz navedenih razloga, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude pod t. III. u odnosu na II okrivljenika odgovornu osobu.
U Zagrebu 23. travnja 2025.
Zapisničar :
Predsjednik vijeća:
Željko Kudrić, v. r.
Mario Soljačić, v.r.
Odluka se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 4 otpravaka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
