Republika Hrvatska

Općinski sud u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Pn-52/2023-90

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Koprivnici po sucu Jerku Bogdaniću kao sucu pojedincu u parničnom predmetu tužitelja ĐH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Brlečić & Partneri j.t.d. iz Varaždina protiv 1. tuženice LH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Petrić i dr., iz Varaždina, 2. tuženice ĐHO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Mariu Sokaču, odvjetniku iz Varaždina i 3. tuženika BH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Danijelu Trubić, odvjetniku iz Varaždina, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 10. ožujka 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja Ive Vučinić, odvjetnice iz Varaždina, punomoćnice prvotuženice MH, odvjetnice iz [adresa], punomoćnika drugotuženice OH, odvjetnika iz [adresa] i zamjenice punomoćnika trećetuženika DH, odvjetničke vježbenice iz odvjetničkog ureda odvjetnika Danijela Trubića iz Varaždina, a odluke objavljene dana 23. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1. Nalaže se I.-tuženoj LH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II.-tuženoj ĐHO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], III.-tuženom BH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju EH(stariji),Ive [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u roku od 15 dana solidarno isplate ukupan iznos od 15.000,00 kuna zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi od 6,11% godišnje računajući od dana podnošenja tužbe pa do isplate, a u slučaju promjene kamatne stope, po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena kao i da naknadi troškove ovog parničnog postupka s zakonskom zateznom kamatom po stopi od 6,11% godišnje računajući od dana podnošenja tužbe pa do isplate, a u slučaju promjene kamatne stope, po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

2. Nalaže se I.-tuženoj LH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],

II.-tuženoj ĐHO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], III.-tuženom BH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju EH(stariji), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u roku od 15 dana naknade parnične troškove ovog postupka sa zakonskom zateznom kamatom po stopi od 6,11% godišnje računajući od dana podnošenja tužbe pa do isplate, a u slučaju promjene kamatne stope, po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena kao i da naknadi troškove ovog parničnog postupka s zakonskom zateznom kamatom po stopi od 6,11% godišnje računajući od dana podnošenja tužbe pa do isplate, a u slučaju promjene kamatne stope, po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena. „

II. Nalaže se tužitelju ĐH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] da prvotuženoj LH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi prozročeni trošak parničnog postupka u iznosu od 3.444,51 eura (tritisućečetristočetrdesetčetirieura i pedesetjedancent) uvećan za zatezne kamate koje na navedeni iznos teku od 23. travnja 2025. pa do isplate, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev prvotužene LH za naknadu troškova postupka odbija kao neosnovan.

III. Nalaže se tužitelju ĐH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] da drugotuženoj ĐHO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi prozročeni trošak parničnog postupka u iznosu od 2.257,01 eura (dvijetisućedvijestopedesetsedameura i jedancent) uvećan za zatezne kamate koje na navedeni iznos teku od 23. travnja 2025. pa do isplate, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev drugotužene ĐHO za naknadu troškova postupka odbija kao neosnovan.

IV. Nalaže se tužitelju ĐH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], Ive [adresa] da III.-tuženom BH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi prouročeni trošak parničnog postupka u iznosu od 2.569,51 eura (dvijetisućepetstošezdesetdeveteura i pedesetjedancent) uvećan za zatezne kamate koje na navedeni iznos teku od 23. travnja 2025. pa do isplate, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev trećetuženika BH za naknadu troškova postupka odbija kao neosnovan.

V. Odbija se zahtjev punomoćnika prvotužene LH, odvjetnice MH, za naknadu troškova delegacije u iznosu od 750,00 eur (sedamstopedeseteura), te zahtjev punomoćnika trećetuženika odvjetnika Danijela Trubić, za naknadu troškova delegacije u iznosu od 51,77 eura (pedesetjedaneuro i sedamdesetsedamcent) kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 3. prosinca 2020. podnio tužbu protiv prvotuženice LH, drugotuženice ĐHO i trećetuženika BH u kojoj navodi da je tužitelj otac ĐH, psihijatra ranije zaposlenog na radnom mjestu specijalista psihijatrije u Općoj bolnici Varaždin, dok je prvotužena, LH, bila voditeljica psihijatrijskog odjela Opće bolnice Varaždin i neposredno nadređena sinu tužitelja.

1.1. Tužitelj navodi da su tuženici 21. siječnja 2019. godine izradili i potpisali dokument naziva „Predmet: Uvid u osobnost ĐH –zajedničko promišljanje grupe stručnih osoba“ (dalje u tekstu: Dokument), koji je potom dostavljen u sudski spis Okružnog suda u Ljubljani poslovni broj N-558/2018 koji se vodio radi određivanja privremene mjere zabrane ostvarivanja osobnih odnosa sina tužitelja EH. sa unukom tužitelja LHO, a dostavio ga je punomoćnik predlagateljice u tom postupku BHO, bivše izvanbračne supruge EH. Tužitelj navodi da su tuženici navedeni Dokument izradili bez bilo kakvog naloga suda i bez da su imenovani vještacima, u postupku koji je strogo osobne i obiteljske prirode, a da je Dokument potom sutkinja u tom predmetu uručila svim strankama u postupku. Tužitelj navodi da su, osim stranaka i sutkinje, Dokument vidjeli i suradnica (daktilograf sutkinje) te osobe koje rade u kancelu suda, te da je predmetni Dokument stoga učinjen dostupnim većem broju ljudi.

1.2. Tužitelj navodi da je u spornom Dokumentu, u odnosu na tužitelja kao oca EH., navedeno "… ĐH potječe iz obitelji gdje je izražena dominantna uloga oca, uz povremenu agresivnost, te uloga majke žrtve. Ponašanje oca prema ĐH ide od obožavanja do pretjerane kritičnosti i odbacivanja.", "…Ova napetost proizlazi iz strukture ličnosti: slabog identiteta i samosvijesti, straha od napuštanja i iz toga nastale srdžbe. Ulogu često imaju rana traumatska iskustva koja su djelovala na formiranje ovakve strukture ličnosti –roditeljsko zlostavljanje i odbacivanje, posramljivanje od strane oca i ambivalentan odnos majke…", te "Ono što je zajedničko svim oblicima to je „tradicija“ zlostavljanja koja se prenosi s generacije na generaciju, s roditelja na dijete, s počinitelja na žrtvu zlostavljanja. Većina onih koji danas zlostavljaju i sama je bila zlostavljana u djetinjstvu. Danas nezaštićeno dijete sutra je napadač…"

1.3. Tužitelj navodi da niti jednog od tuženika ranije nije nikada u životu upoznao, a da su u spornom Dokumentu tuženici tužitelja i njegovu obitelj okarakterizirali kao nestabilnu, s izraženom ulogom oca, ovdje tužitelja kao zlostavljača, za koje činjenice tužitelj navodi da su u cijelosti neistinite i izmišljene te nemaju nikakve veze sa stvarnim stanjem i odnosima unutar tužiteljeve obitelji.

1.4. Tužitelj navodi da ga je sa sadržajem spornog dokumenta upoznao njegov sin, ĐH., koji je bio prisiljen, s obzirom da je prvotužena LH bila zaposlena u istoj bolnici kao i on, podnijeti Zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa te Zahtjev za zaštitu dostojanstva radnika, sprečavanja uznemiravanja i diskriminacije, tako da su s predmetnim dokumentom upoznati i ravnatelj bolnice, tajnica, pravna služba i sve druge osobe koje, obzirom na raspored poslova u bolnici, rade na predmetu. Tužitelj navodi da je njegov sin bio primoran pokrenuti i disciplinski postupak pred Časnim sudom Hrvatske liječničke komore protiv LH zbog sastavljanja spornog dokumenta u kojem postupku su sa sadržajem Dokumenta upoznati svi članovi vijeća Časnog suda Komore, tajnica, kao i sve druge osobe koje obzirom na raspored poslova u HLK rade na predmetu.

1.5. Tužitelj navodi da su tuženici sporni Dokument sastavili s ciljem diskreditiranja osobe tužitelja i cjelokupne obitelji ĐH, da su bili svjesni u trenutku pisanja dokumenta u koju svrhu će se taj dokument upotrijebiti i da će biti dostupan većem broju ljudi, a u isti su uključili štetne tvrdnje o tužitelju, iako ga nisu poznavali, što je protivno pravilima struke za tuženike koje su stručne osobe te da su takvim ponašanjem tuženika povrijeđena prava osobnosti tužitelja i to pravo na duševno zdravlje, čast i dostojanstvo i pravo na privatnost osobnog života, a da je tužitelj nakon saznanja da je Dokument izrađen i predan u sudski postupak bio strašno uzrujan, osramoćen i ponižen, zabrinut za svoj budući odnos sa unukom te da stoga u smislu čl. 1110. Zakona o obveznim odnosima potražuje pravičnu novčanu naknadu za prouzročenu povredu prava osobnosti u iznosu od 1.990,84 eura i to solidarno od tuženika temeljem čl. 1107. ZOO-a.

2. Prvotuženica LH je dala pravovremeni odgovor na tužbu u kojem je navela da tužbu osporava u cijelosti, kako u osnovi, tako i u visini.

2.1. Prvotuženica navodi da sporni dijelovi Dokumenta na koje se tužitelj poziva nisu podobni povrijediti pravo osobnosti tužitelja jer ne govore ništa o tužitelju već predstavljaju teoretsku obradu stručne tematike o kojoj autori pišu te da dokument ne govori o tužitelju već o njegovom sinu, pa stoga osporava aktivnu legitimaciju tužitelja.

2.2. Prvotuženica nadalje navodi da su sporni dijelovi Dokumenta istiniti pa da nisu podobni povrijediti tužiteljevo pravo osobnosti, a podredno osporava da bi težina povrede prava osobnosti tužitelja opravdavala dosudu pravične novčane naknade.

2.3. Prvotuženica navodi da u njezinom postupanju nema protupravnosti jer je kroz liječenje BHO, bivše izvanbračne supruge sina tužitelja, koja je bila u tretmanu i kod drugotužene ĐHO, bila detaljno informirana o sinu tužitelja, koja saznanja je koristila prilikom izrade dokumenta.

2.4. Prvotuženica nadalje osporava da bi sporni Dokument bio učinjen dostupnim većem broju ljudi uslijed njezinog postupanja budući da je isti sastavljen samo za potrebe sudskog postupka u Ljubljani, koji ima karakter tajnosti te je javnost isključena. Navodi da je Dokument učinio dostupnim većem broju ljudi upravo sin tužitelja, što se ne može pripisati postupanju tuženika.

2.5. Prvotuženica stoga predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan.

3. Drugotuženica ĐHO je dala pravovremeni odgovor na tužbu u kojem je navela da tužbu osporava u cijelosti, kako u osnovi, tako i u visini.

3.1. Drugotuženica osporava da bi Dokument imao sadržaj usmjeren na tužitelja i podoban za povredu njegovog prava osobnosti, kao i da taj Dokument karakterizira tužitelja kao zlostavljača, a također navodi da su do svih navoda iz dokumenta došli temeljem vjerodostojnih izvora.

3.2. Drugotuženica navodi da tuženici nisu dali suglasnost da se sporni dokument preda sudu ili bude dostupan većem broju ljudi, već da je izrađen samo za potrebe pripremanja odvjetnika BHO za suđenje.

3.3. Drugotuženica se poziva na odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te smatra da je bila dužna iznijeti svoja saznanja o zlostavljanju mldb. LHO te da je to i učinila kroz svoj doprinos izradi Dokumenta.

3.4. Drugotuženica ističe da je sporni Dokument u konačnici završio u spisu predmeta suda u Sloveniji iz kojeg je javnost bila isključena te da je sutkinja sporni Dokument odbacila pa da je tu bio kraj bilo kakvog objavljivanja, rasprave ili širenja Dokumenta.

3.5. Stoga drugotuženica predlaže da se tužbeni zahtjev odbije u cijelosti kao neosnovan.

4. Trećetuženik BH je dao pravovremeni odgovor na tužbu u kojem je naveo da tužbu osporava u cijelosti, kako u osnovi, tako i u visini.

4.1. Trećetuženik osporava da je uslijed njegovog postupanja nastala bilo kakva šteta tužitelju budući da je sporni Dokument sastavljen na traženje odvjetnika isključivo za internu uporabu u sudskom postupku u Sloveniji koji nije javan, te je izvan tog postupka dospio isključivo postupanjem sina tužitelja. Stoga smatra da je pristup Dokumentu imao samo uski krug osoba koji je svoju dužnost obavljao profesionalno te tužitelju nije mogla nastati šteta.

4.2. Trećetuženik podredno osporava visinu tužbenog zahtjeva te predlaže da se tužbeni zahtjev odbije u cijelosti kao neosnovan.

5. Očitujući se na odgovore na tužbu tužitelj je navode tuženika osporio u cijelosti. Istaknuo je da tuženici nisu sudski vještaci pa da bi svoje stručno mišljenje mogli iznositi sudu, već da su eventualno mogli biti saslušani kao svjedoci. Također ističe da su postupci koje je pokrenuo sin tužitelja posljedica radnji tuženika pa je stoga činjenica što su daljnje osobe u tim postupcima saznale za sadržaj iz Dokumenta posljedica radnji tuženika. U konačnici tužitelj smatra da je postupanjem tuženika osramoćen i ponižen te da je narušen njegov duševni mir. Tužitelj ističe da u sudskom postupku koji se vodio pred sudom u Ljubljani nije utvrđeno da bi mldb. LHO bila izložena bilo kakvom nasilju, a da navodi BHO o nasilju u obitelji LHO nisu dokazani niti u bilo kojem drugom postupku.

6. Tužitelj je u tijeku postupka predložio da se radi utvrđenja spornih činjenica izvede dokaz čitanjem isprava koje prileže spisu, dokaz saslušanjem stranaka, svjedoka EH., JH i SH, na okolnost netočnosti navoda iznesenih u dokumentu, svjedoka KH i ČH na okolnost da se prvotužena LH sastajala sa majkom BHO prije izrade dokumenta, dokaz uvidom u spis Hrvatske liječničke komore povodom postupka koji se vodio protiv LH, dokaz uvidom u spis Okružnog suda u Ljubljani poslovni broj N-558/2018, uvidom u spis Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj P Ob-16/2016 u kojem je sklopljen sporazum o viđanju sina tužitelja i mldb. LHO te dokaz psihijatrijskim vještačenjem.

6.1. Prvotužena LH je u tijeku postupka predložila da se radi utvrđenja spornih činjenica izvede dokaz čitanjem isprava koje prileže spisu, saslušanjem stranaka, saslušanjem svjedoka BHO i AH na okolnost nasilnog ponašanja tužitelja kojem su svjedočile, dokaz psihijatrijskim vještačenjem tužitelja te uvidom u spis Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Pn-129/2020 koji se vodi između sina tužitelja i RTL televizije te Nove TV te uvid u spis Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj K-123/19 koji se vodi protiv ČH.

6.2. Drugotužena ĐHO se u tijeku postupka pridružila dokaznim prijedlozima prvotužene LH.

6.3. Trećetuženik BH se se u tijeku postupka pridružio dokaznim prijedlozima prvotužene LH.

7. Između tužitelja i tuženika nije sporno da su tuženici sastavili sporni Dokument, nije sporno da je Dokument dostavljen u spis Okružnog suda u Ljubljani poslovni broj N- 558/2018, nije sporno da je taj sudski postupak bio zatvoren za javnost, te nije sporno da je sporni Dokument sin tužitelja kasnije dostavio u postupak pred sudom časti Hrvatske liječničke komore koji se vodio protiv prvotuženice LH.

7.1. Između parničnih stranaka je sporno jesu li činjenični navodi vezano uz tužitelja sadržani u spornom Dokumentu točni, je li postupanje tuženika prilikom sastavljanja spornog Dokumenta bilo protupravno, je li kao posljedica izrade spornog Dokumenta po tuženicima došlo do povrede prava osobnosti tužitelja, te ukoliko jest ima li tužitelj pravo na pravičnu novčanu naknadu i u kojem iznosu, odnosno sporna je osnovanost i visina tužbenog zahtjeva tužitelja u cijelosti.

8. U svrhu dokazivanja pročitani su Dokument: Uvid u osobnost ĐH (str. 9-13), zapisnik s časnog suda Hrvatske liječničke komore od 13.3.2020., 27.5.2020. te 17.6.2020., (str. 14-17, 32-34, 35-36), Odluka o stegovnoj odgovornosti Hrvatske liječničke komore (str. 18-26), Dopis OB Varaždin (str. 27-31), Izjava ĐHO (str. 37-38), Dopis Centra za socijalnu skrb (str. 148-149), Rješenje ODO VŽ od 30.8.2016. (str. 150-155), Dopis ODO VŽ (str. 156), zapisnik Centra za socijalnu skrb od 18.9.2018. (str. 157-158), Dopis Centra za socijalnu skrb VŽ od 16.10.2018. (str. 159-160), sudska nagodba iz postupka Okružnog suda u Ljubljani N-548/2018 (str. 216-229), rješenje o privremenoj mjeri iz postupka Okružnog suda u Ljubljani N-548/2018 od 12.9.2018. (str. 230-253), e-mail korespondencija (str. 267-270), Sporazum VH i EH (str. 271-273), ovjereni prijevod podneska od 11.2.2019. i zapisnika od 15.2.2020. iz postupka Okružnog suda u Ljubljani N-548/2018 (str. 280-292), ovjereni prijevod mišljenja vještaka Maje Oreški, nalaz i mišljenje poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba, preslike novinskih članaka, izjava ČH (str. 303), privatna tužba Đ i AH (str. 307- 310), ovjereni prijevod prijedloga za sprečavanja nasilja u obitelji podnesenog Okružnom sudu u Ljubljani (str. 327-356), zapisnik o saslušanju tužitelja (str. 360-361), tuženice LH (str. 361-362), tuženice ĐHO (str. 362- 364), tuženika BH (str. 364-365), nalaz i mišljenje vještaka Gordana Makarić (str. 389-390), zapisnik o saslušanju Gordana Makarić (str. 418-420), nalaz i mišljenje vještaka Marine Letica Crepulja (str. 446-451), zapisnik o saslušanju svjedoka AH (str. 479-480), JH (str. 480-481), EH (str. 481-482), SH (str. 482-483), vještakinje Marine Letica Crepulja (str. 485), vještaka Gordana Makarić (str. 485-486), BHO (str. 498-500).

8.1. Sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja za pribavom spisa Hrvatske liječničke komore radi uvida u isti s obzirom da to nije bilo potrebno jer je tužitelj u ovaj sudski spis dostavio dokumentaciju iz spisa HLJK i to Odluku o stegovne odgovornosti te zapisnike sa rasprava.

8.2. Sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja za saslušanje svjedoka KH i ČH na okolnost da su tuženici bili u kontaktu sa AH, majkom BHO, s obzirom da navedeni dokaz nije predložen radi utvrđenja činjenica koje su odlučne u ovom predmetu.

8.3. Sud je odbio dokazne prijedloge tuženika za uvidom u spis Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Pn-129/2020 koji se vodio između sina tužitelja i medijskih kuća s obzirom da su tuženici naveli da predlažu da sud izvrši uvid u iskaze svjedoka iz tog postupka, a tužitelj se protivio priklopu navedenog spisa, dakle i korištenju iskaza svjedoka iz tog postupka, pa su stoga svi svjedoci koje su stranke predložile radi utvrđenja činjenica koje su odlučne u ovom predmetu saslušani u ovom predmetu.

8.4. Sud je odbio dokazni prijedlog tuženika za uvidom u sudski spis Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj K-123/2019, koji se vodio protiv predložene svjedokinje ČH s obzirom da je odbio i prijedlog za saslušanjem te svjedokinje, pa ishod tog postupka nije odlučan za odluku u ovoj pravnoj stvari.

8.5. Sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja za priklopom spisa Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj P Ob-16/2016 s obzirom da tužitelj nije bio stranka tog postupka već se taj postupak odnosi na donošenje odluke o susretima i viđanjima sina tužitelja sa mldb. LHO, a tužitelj predlaže priklop navedenog spisa kao dokaz svojih tvrdnji o odnosima sina tužitelja i BHO, što nisu okolnosti odlučne za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.

8.6. Sud je na suglasni prijedlog tužitelja i tuženika priklopio spis Okružnog suda u Ljubljani poslovni broj N-558/2018, koji je na slovenskom jeziku, te je rješenjem poslovni broj Pn-52/2023-38 od 23. svibnja 2023. pozvao parnične stranke da u roku od 15 dana izvrše uvid u presliku spisa te da ishode ovjereni prijevod dokumentacije iz tog spisa na koju se pozivaju i koju smatraju relevantnom za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, te da će nakon isteka tog roka sud navedeni spis vratiti Općinskom sudu u Varaždinu. Parnične stranke se u dodijeljenom roku nisu očitovale niti su dostavile ovjereni prijevod dokumentacije iz priklopljenog spisa suda iz Slovenije, osim dokumentacije koja je već ranije dostavljena u sudski spis, pa je slijedom navedenog priklopljeni spis vraćen Općinskom sudu u Varaždinu.

9. Na temelju kritičke analize svih izvedenih dokaza, primjenom odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. – dalje u tekstu ZPP) , utvrđeno je da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan.

10. Čitanjem spornog Dokumenta utvrđeno je da se isti sastoji od 4 stranice i dodatne uvodne stranice koja sadrži podatke o tuženicima, kao autorima, te Dokument naslovljuje na pažnju sutkinje u predmetu Okružnog suda u Ljubljani poslovni broj N- 558/2018.

10.1. U Dokumentu se uvodno navodi da je isti rezultat zajedničkom promišljanja grupe stručnih osoba (psihijatra, socijalnih pedagoga, psihologa, psihoterapeuta..) o ĐH (pri čemu se misli na sina tužitelja) te se većina Dokumenta odnosi upravo na sina tužitelja čija se ličnost detaljno analizira, kao i njegovi odnosi sa izvanbračnom suprugom VH i kćeri LHO uz iznošenje niza činjeničnih navoda o ponašanju sina tužitelja.

10.2. Utvrđeno je da se tužitelj imenom i prezimenom ne spominje u spornom Dokumentu, već se spominje samo kao otac EH., ili kao član obitelji EH., te se na tužitelja odnosi dio dokumenta u kojem se spominje: " ĐH potječe iz obitelji gdje je izražena dominantna uloga oca, uz povremenu agresivnost, te uloga majke žrtve. Ponašanje oca prema ĐH ide od obožavanja do pretjerane kritičnosti i odbacivanja." U dijelu Dokumenta u kojem se analiziraju uzroci navodnog nasilničkog ponašanja sina tužitelja i spominje njegova unutarnja napetost navodi se da u razvoju te napetosti "ulogu često imaju rana traumatska iskustva koja su djelovala na formiranje ovakve strukture ličnosti – roditeljsko zlostavljanje i odbacivanje, posramljivanje od strane oca i ambivalentan odnos majke". Nadalje se u Dokumentu spominje da sin tužitelja "svojoj kćeri, koja je bila žrtva nasilja njega i njegove obitelji, uskraćuje bilo kakvu stručnu pomoć psihologa ili psihijatra."

10.3. Čitanjem spornog Dokumenta utvrđeno je da je isti izrazito negativno intoniran prema sinu tužitelja, koji je prikazan kao osoba koja vrši psihološko i seksualno zlostavljanje svoje partnerice, pri čemu on i njegova obitelj vrše nasilje nad mldb. LHO i uskraćuju joj stručnu pomoć, a tuženici u Dokumentu zaključno preporučuju vještačenje sina tužitelja radi zaštite dobrobiti mldb. LHO.

10.4. Utvrđeno je da je sporni Dokument vlastoručno potpisan po tuženicima.

11. Uvidom u ovjereni prijevod podneska od 7. veljače 2019. (str. 280-282) utvrđeno je da je tim podneskom LHO, zastupana po majci BHO, kao predlagatelj, dostavila Dokument u predmet Okružnog suda u Ljubljani poslovi broj N-558/2018. Navedeni podnesak je zaprimljen kod Okružnog suda u Ljubljani 11. veljače 2019.

12. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete budući da tužitelj tvrdi da je uslijed sastavljanja spornog Dokumenta došlo do povrede njegovih prava osobnosti.

13. Člankom 19. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/2005., 41/2008. , 125/2011., 78/2015., 29/2018. – dalje u tekstu ZOO) propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom (st. 1. ), a pod pravima osobnosti u smislu toga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. (st. 2.)

13.1. Člankom 1045. ZOO-a propisano je da je onaj tko drugome prouzroči štetu, dužan naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje (st. 1.), pri čemu se predmnijeva obična nepažnja (st. 2.).

13.2. Člankom 1046. ZOO-a propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

13.3. Člankom 1049. ZOO-a propisano je krivnja postoji kad je štetnik prouzročio štetu namjerno ili nepažnjom.

14. Tuženici prije svega osporavaju svoju odgovornost navodeći da su činjenični navodi iz spornog Dokumenta vezano uz tužitelja točni te da postupanje tuženika prilikom sastavljanja spornog dokumenta nije bilo protupravno.

14.1. Saslušana prvotuženica LH u svom iskazu tako navodi da je pružala savjetovanje i potporu VH tijekom odvajanja iz izvanbračne zajednice sa EH. te da joj je tijekom tog savjetovanja VH rekla da je svjedočila prilici u kojoj je tužitelj nasrnuo na svoju suprugu i to u prisutnosti njezine majke AH, da je temeljem Petrinih priča pretpostavila da tužitelj ima dominantnu ulogu u obitelji, za što dopušta da je pogrešno shvatila, te da joj je VH tijekom terapijskih procesa rekla da je tužitelj tukao svoju unuku. LH navodi da su temeljem tih tvrdnji VH tuženici u sporni Dokument stavili navod o povremenoj agresivnosti tužitelja te o tome da je LHO, koja je bila žrtva nasilja EH. i njegove obitelji, uskraćivana pomoć. Navodi da je bila svjesna da će Dokument biti dostavljen u sudski spis u Sloveniji, da smatra da su svi tuženici zajedno radili na spornom Dokumentu te da stoji iza svih tvrdnji koje su u njemu navedene.

14.2. Saslušana drugotuženica ĐHO u svom iskazu navodi da je savjetovala VH u razdoblju od 2013. do 2019. tijekom kojeg je VH pričala o partnerskim odnosima i odnosima sa obitelji, te da ona svoja saznanja o odnosima VH i njezinog partnera, sina tužitelja, crpi iz razgovora sa VH dok sa sinom tužitelja nikad nije razgovarala. Navodi da je VH svoje navode više puta ponavljala od 2013. do 2019. te da joj nije imala razloga ne vjerovati. Navodi da je svaki od tuženika napravio svoj dio Dokumenta, što je onda spojeno u jedan dokument, te su ga supotpisali, a da ona nije sastavila dio spornog Dokumenta u kojem se navodi da ĐH. potječe iz obitelji gdje je izračena dominantna uloga oca, uz povremenu agresivnost, kao niti dio u kojem se navodi da obitelj EH. LHO uskraćuje stručnu pomoć, no navodi da joj je VH prilikom savjetovanja spomenula incident u kojem je tužitelj nasrnuo na svoju suprugu, a čemu je svjedočila i mldb. LHO. Navodi da je sporni Dokument pročitala prije no što ga je potpisala, no da se koncentrirala na svoje dijelove Dokumenta, a to su dijelovi u kojima se govori o odnosima između VH i EH. te odnosima prema djetetu. Navodi da je bila svjesna da će se Dokument koristiti za potrebe sudskog postupka u Sloveniji.

14.3. Trećetuženik BH u svom iskazu navodi da je sporni Dokument sastavljen kako bi se koristio u sudskom postupku pred sudom u Sloveniji, a u sastavljanju spornog Dokumenta sudjelovao je na zahtjev prvotužene LH te da je u spornom Dokumentu obradio teoretski dio vezano uz narcisistički poremećaj osobnosti sina tužitelja, o kome je imao određena saznanja jer je savjetovao neke njegove bivše i tadašnje pacijentice, no tužitelja nije poznavao. Navodi da je u Dokument unio svoj dio te ga je vratio LH, a da je autor drugog i trećeg pasusa na str. 10 sudskog spisa, no u Dokument nije unio dio koji se odnosi na navode o nasilničkom ponašanju tužitelja, niti o nasilničkom ponašanju obitelji EH. Navodi da je sporni Dokument pročitao prije potpisivanja te da je znao što je u njemu navedeno. Navodi da je pri sastavljanju spornog Dokumenta komunicirao prvenstveno sa prvotuženom LH, a drugotužena ĐHO ga je kontaktirala samo jednom, navodi da je imao saznanja da je dr. LH prvenstveno radila sa VH, a nije znao detalje o tome je li prije izrade spornog Dokumenta pričala sa EH. ili njegovim ocem te nije znao odakle crpi navode o nasiju u obitelji. Navodi da u cijelosti ostaje kod navoda iznesenih u spornom Dokumentu.

15. Temeljem iskaza saslušanih tuženika utvrđeno je da je dio Dokumenta u kojem se spominje nasilno ponašanje tužitelja, njegova dominantna uloga te nasilje obitelji EH prema mldb. Nali sastavila prvotužena LH, no da su drugotužena ĐHO i trećetuženik BH bili upoznati sa sadržajem cjelokupnog Dokumenta kada su ga potpisali.

16. Prvotužena LH tvrdi je su činjenični navodi iz dijela spornog Dokumenta koji se odnosi na tužitelja točni, pa da stoga nedostaje element protupravnosti u postupanju tužitelja kao pretpostavka za naknadu štete.

16.1. Dio spornog Dokumenta koji sadrži navode o nasilničkom ponašanju tužitelja (bilo prema sinu ili prema unuci), a koji je sastavila prvotužena LH, nesporno je sastavljen isključivo temeljem kazivanja BHO, što potvrđuje i saslušana prvotužena LH.

17. Sud je tijekom postupka kao svjedoke saslušao AH, majku BHO, te BHO koje su suglasno iskazale da su svjedočile događaju koji se desio u domu obitelji EH prilikom kojeg je tužitelj gurnuo svoju suprugu FH, koja je zbog toga pala na pod, a tom prilikom bila je prisutna i SH. Svjedokinja BHO iskazivala je i da joj je kćerka LHO, koja je imala masnice, rekla da ju je djed, odnosno tužitelj čvrsto držao za ruku odnosno da ju je štipao.

17.1. Saslušani svjedoci ĐH., JH i SH, kao i sam tužitelj u svom iskazu su opovrgnuli da se događaj koji spominju svjedokinje AH i BHO ikada desio te poriču da je tužitelj ikada bio nasilan prema bilo kojem članu obitelji.

17.2. Uvidom u dokumentaciju u spisu utvrđeno je da istoj ne prileži bilo kakav dokaz da je protiv tužitelja pokrenut ili vođen kazneni ili prekršajni postupak vezano uz sporni događaj koji u svojim iskazima spominju AH i BHO.

17.3. U okolnostima kada žrtva navodnog nasilja tužitelja, njegova supruga JH, poriče da se tužitelj ikada nasilno ponašao prema njoj, a ne postoji niti pravomoćna odluka iz koje bi proizlazilo da je tužitelj proglašen krivim za nasilničko ponašanje, sud ne može prihvatiti kao istinite iskaze svjedokinja AH i BHO. Naime, iako su svjedoci JH, SH i ĐH., kao članovi obitelji tužitelja, zainteresirani za ishod ovog postupka i tužiteljev uspjeh u sporu, pa su samim time eventualno zainteresirani i da zataje tužiteljevo nasilničko ponašanje, za ishod ovog postupka su zainteresirane i svjedokinje AH i BHO s obzirom da je upravo BHO angažirala tuženike radi izrade spornog dokumenta i iznijela im tvrdnje o nasilničkom ponašanju tužitelja koje su ponovljene u spornom Dokumentu, a kojima je nastojala ostvariti pravo na samostalnu skrb o kćeri LHO. Osim toga obje su svjedokinje uslijed konfliktnog prestanka izvanbračne zajednice ĐH. i BHO i borbe za skrbništvo nad mldb. LHO u lošim odnosima sa tužiteljem, o čemu su obje iskazivale kada su saslušane.

17.4. S obzirom na prethodno navedene okolnosti sud ne može uzeti kao više uvjerljiv niti iskaz AH i BHO, niti iskaz JH, SH i EH. te tužitelja, odnosno ne može temeljem iskaza saslušanih svjedoka i tužitelja sa sigurnošću utvrditi da se tužitelj nasilnički ponašao spram supruge, je pa je stoga sud primjenom pravila o teretu dokazivanja iz čl. 221.a ZPP-a utvrdio da prvotužena LH nije dokazala točnost navoda iz spornog Dokumenta o nasilnom ponašanju tužitelja spram svoje supruge, koja je u Dokumentu spomenuta kao žrtva.

18. I dio spornog Dokumenta koji sadrži navode o tome da je mldb. LHO žrtva nasilja obitelji tužitelja temelji se isključivo na kazivanju BHO te prvotužena LH nije dokazala točnost iznesenih tvrdnji.

18.1. Naime, BHO je izjave o nasilju tužitelja nad svojom unukom prvi puta iznijela u postupku konfliktnog prestanka izvanbračne zajednice sa tužiteljevim sinom i borbe za skrbništvo nad mldb. LHO, sa kojom je odselila u Sloveniju, te je bila zainteresirana tužiteljevog sina i njegovu obitelj prikazati nepodobnom za skrb i ostvarivanje osobnih kontakata sa mldb. Nalom kako bi na taj način ostvarila samostalnu skrb nad kćeri. Navedeno je vidljivo iz sadržaja prijedloga podnesenog sudu u Sloveniji (str. 328-335). S obzirom na okolnosti u kojima su tvrdnje BHO o nasilju tužitelja nad unukom iznesene te s obzirom na činjenicu da tuženici nisu u sudski spis dostavili niti jedan drugi dokaz iz kojeg bi proizlazilo da je mlljt. LHO bila žrtva nasilja tužitelja, navedene tvrdnje BHO ovaj sud ne može prihvatiti kao istinite.

19. Slijedom navedenog prvotužena LH nije dokazala istinitost navoda iz spornog Dokumenta u pogledu tužitelja.

20. Tuženici su bili svjesni da će se sporni Dokument koristiti u sudskom postupku koji se vodi pred sudom u Sloveniji, što su tuženici potvrdili u svom iskazu.

20.1. Tuženici imaju pravo, kao svjedoci, pred sudom iznijeti svoja saznanja, pa i sastaviti te sudu dostaviti pisani iskaz, što ne bi predstavljalo protupravnu radnju sve dotle dok bi bilo jasno da se radi o saznanjima iz druge ruke, odnosno o tvrdnjama koje im je iznijela BHO.

20.2. Međutim tuženici nisu sporni Dokument sastavili u svojstvu svjedoka nego u svojstvu stručnih osoba, sa ciljem da svojim stručnim autoritetom utječu na sudsku odluku, zbog čega se od njih očekivalo da prilikom sastavljanja tog Dokumenta primijene dodatni oprez, stručnost i pažljivi pristup uz poštivanje najviših standarda objektivnosti.

20.3. U konkretnom slučaju navode o nasilnom ponašanju tužitelja u sporni Dokument je unijela prvotužena dr. LH i to isključivo temeljem kazivanja BHO, pri čemu prvotužena te navode nije prikazala kao tvrdnje BHO, već ih je bez bilo kakve ograde prikazala kao objektivno utvrđene činjenice, tim više što se u uvodu spornog Dokumenta navodi da postoji više izvora „saznanja“ koja se iznose u Dokumentu, dajući na taj način privid objektivnosti iznesenim tvrdnjama. Takvim postupanjem prvotužena LH je stala iza tih tvrdnji i u svoje ime, odnosno može se smatrati da se radi i o tvrdnjama same prvotužene. Pri tom je prvotužena zanemarila da je BHO u narušenim odnosima sa tužiteljem i svojim bivšim izvanbračnim partnerom ĐH. i u postupku borbe za skrbništvo, zbog čega se njezini navodi i shvaćanja događaja moraju uzeti sa dužnom profesionalnom rezervom i uz potrebne ograde. Takvim postupanjem prvotužena LH svakako je povrijedila standard profesionalne objektivnosti.

20.4. Iako se drugotužena ĐHO i trećetuženik BH ograđuju navodeći da oni nisu sastavili sporne dijelove dokumenta koji se odnose na tužitelja, drugo i treće tuženici su u svojim iskazima potvrdili da su pročitali Dokument prije nego što su ga potpisali te da su bili svjesni što u njemu piše. S obzirom da su drugo i treće tuženici Dokument potpisali kao stručne osobe, te su svojim stručnim autoritetom stali iza onog što u Dokumentu piše, bili su dužni provjeriti točnost i pouzdanost tvrdnji iznesenih u odnosu na tužitelja u tom Dokumentu. Stoga sama činjenica što drugo i treće tuženici nisu napisali dio dokumenta koji se odnosi na tužitelja ne oslobađa drugo i treće tuženike od odgovornosti za štetu koja je za tužitelja uslijed sastavljanja spornog Dokumenta mogla nastati.

20.5. Stoga je utvrđeno da su tuženici prilikom sastavljanja i potpisa spornog Dokumenta u svojstvu stručnjaka povrijedili standard dužne pažnje, slijedom čega je sastavljanje spornog Dokumenta predstavljalo protupravnu radnju uslijed koje može nastati odgovornost za naknadu štete.

21. Tužitelj tužbom potražuje pravičnu novčanu naknadu za štetu koja mu je nastala povredom prava osobnosti na ugled, čast i dostojanstvo, privatnost osobnog i obiteljskog života te tjelesno i duševno zdravlje uslijed saznanja za činjenicu sastavljanja spornog Dokumenta i uslijed dostave tog Dokumenta u sudski postupak pred sudom u Sloveniji te kasnije u postupak zaštite prava EH., kao radnika OB Varaždin te u postupak pred sudom časti Hrvatske liječničke komore.

22.Člankom 1100. ZOO-a propisano je da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema (st. 1.), te da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom (st. 2.).

22.1. S obzirom da je utvrđeno da sastavljanje spornog Dokumenta po tuženicima predstavlja štetnu radnju uslijed koje može nastati odgovornost za štetu prema tužitelju potrebno je utvrditi je li uslijed sastavljanja tog Dokumenta došlo do povrede prava osobnosti tužitelja te ukoliko jest da li težina te povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade.

22.2. Radi utvrđenja prethodno navedenih odlučnih činjenica izveden je dokaz saslušanjem tužitelja i članova njegove obitelji te je provedeno medicinsko vještačenje po vještaku psihijatru.

23. Saslušani tužitelj je u svom iskazu naveo da je za sporni Dokument koji su sastavili tuženici saznao od svog sina kome je taj Dokument dostavio njegov odvjetnik iz Slovenije. Navodi da ga je Dokument jako pogodio i narušio njegovo duševno zdravlje jer je pun neistina, osjetio je bijes i frustraciju kada ga je pročitao. Taj Dokument prouzročio mu je neopisivu bol, zbog njega nije mogao jesti ni spavati, izgubio je 12 kg, a do danas se nije oporavio od tih posljedica te smatra da mu je taj Dokument uništio život. Tužitelj navodi da mu nitko iz kruga njemu poznatih osoba nije rekao da je vidio ili pročitao taj dokument, no da mu je sin rekao da su ljudi u Općoj bolnici Varaždin, u kojoj on radi, znali za taj dokument, a pretpostavlja da ga je proširila prvotužena LH. Navodi da mu je sin rekao da ga ljudi više ne pozdravljaju i da pred njim saginju glavu. Navodi da su nakon nekog vremena mediji prenijeli priču o odnosima između njegovog sina i VH, a da su ti medijski izvještaji isto tako bili puni laži, da je on pogledao te emisije i to da ga je to isto tako pogodilo, da su ljudi prolazili ulicom i saginjali su glavu preda njim, što se dogodilo nakon medijskih izvještaja. Navodi da je sporni Dokument njegov sin dostavio svojoj pravnici koja ga je dalje dostavila kamo treba i to je sve što zna o tome. Ne zna je li pravnica njegovog sina Dokument dostavila u Opću bolnicu u Varaždin.

23.1. Saslušana svjedokinje JH vezano uz utjecaj spornog Dokumenta na tužitelja u svom iskazu navodi da je tužitelj nakon saznanja za sporni Dokument bio u depresiji, da je imao grčeve, da mu je pozlilo i da je izgubio na težini. Navodi da mu je zasmetalo što u Dokumentu piše da je bio agresivan prema njoj i prema unuci te da nije bio dobar otac, zasmetali su ga i navodi vezano uz cijelu njegovu obitelj.

23.2. Saslušani svjedok ĐH. vezano uz utjecaj spornog Dokumenta na tužitelja u svom iskazu navodi da je tužitelj, nakon što je saznao za Dokument bio u šoku i osjećao je nemoć, jer je zaštitnički nastrojen, te da mu je propisao lijek Triptofan dok je on sam odbio potražiti liječničku pomoć nekog drugog.

23.3. Saslušana svjedokinje SH vezano uz utjecaj spornog Dokumenta na tužitelja u svom iskazu navodi da je nakon saznanja za Dokument tužitelju pozlilo no da nije htio ići na hitnu.

24. Radi utvrđenja je li uslijed sastavljanja spornog Dokumenta tužitelj trpio strah i je li došlo do smanjenja njegove životna aktivnosti provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku psihijatru dr. Gordanu Makariću. Vještaku je dano u zadatak da prilikom izrade nalaza i mišljenja ocjenjuje samo izravne posljedice koje su za tužitelja nastupile uslijed saznanja za sporni Dokument i njegovu dostavu u spis Okružnog suda u Ljubljani.

24.1. Vještak Gordan Makarić je 13. studenog 2023. u sudski spis dostavio pisani nalaz i mišljenje u kojem je naveo da mu tužitelj nije predočio medicinsku dokumentaciju te da negira psihičke tegobe do predmetnog štetnog događaja, a niti vezano uz štetni događaj nije tražio pomoć psihijatra. Vještak navodi da tužitelj vezano za činjenicu saznanja za sporni Dokument ističe da je bio zaprepašten, da nije mogao jesti, izgubio je na kilaži, gubio je koncentraciju. Iz psihičkog statusa tužitelja vještak navodi da se kod tužitelja ne bilježe psihopatološke produkcije, tužitelj je eutimičan (dobre volje), no emocionalno je labilan i socijalno depriviran. Intelektualno-mnestičke funkcije shodne su dobi i izobrazbi.

24.2. Vještak iznosi mišljenje da je tužitelj uslijed saznanja za sporni Dokument razvio simptomatiku elemenata Poremećaja prilagodbe (F43.2). Navodi da je tužitelj u okolnostima predmetnog štetnog događaja bio izložen situaciji stresogenog potencijala, uvažavajući objektivne dimenzije kompromitirajućeg djelovanja dostavljene isprave i informacija, koje u pravilu izazivaju značajnu društvenu pozornost pa i osudu, te da je navedeno rezultiralo subjektivnim osjećajem povrijeđenosti, te promjenama socijalne pozicije i načina života, koji su imali za posljedicu i poremećeno osobno, obiteljsko i socijalno funkcioniranje. Vještak navodi da se aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem bilježi opisana simptomatika koja je moderirana cjelokupnim događanjima (TV, mediji etc.). Temeljem svega navedenog vještak smatra da između dostave navedenog Dokumenta i psihičkog poremećaja u tužitelja postoji izravna uzročno-posljedična veza. Slijedom navedenog, vještak smatra da je kao posljedica postupanja tuženika u tužitelja došlo do povrede duševnog zdravlja. Vještak navodi da je tužitelj do smirivanja akutnih simptoma psihičke traume i prilagodbe na novonastalo stanje trpio umjereni do jaki oscilirajući osjećaj neugode i tjeskobe sveukupno do 3 dana, te potom umjereni oscilirajući osjećaj neugode i tjeskobe do sveukupno do 2 tjedna. Po navedenom trpio je slabiji oscilirajući osjećaj neugode i tjeskobe sveukupno do 6 tjedana. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući osjećaj neugode i tjeskobe, u situacijama koje ga podsjećaju na štetni događaj. Vještak navodi da je kod tužitelja došlo do smanjenja životne aktivnosti od 3%, u kojem omjeru će morati ulagati pojačane napore u svom životu, a navedena se ocjena odnosi isključivo na posljedice predmetnog štetnog događaja (dostave Dokumenta).

25. Nalaz i mišljenje vještaka Gordana Makarića dostavljen je na očitovanje parničnim strankama te su tuženici prigovorili nalazu i mišljenju vještaka dok tužitelj primjedbi na nalaz nije imao.

26. Prvotužena LH se na nalaz očitovala podneskom od 4. prosinca 2023. u kojem je prije svega zatražila izuzeće Gordana Makarić navodeći da se vještak podneskom od 20. listopada 2023. obratio ovome sudu i naveo da je sin tužitelja ĐH. bio specijalizant u klinici za psihijatriju Vrapče te da je kao stariji specijalist surađivao sa sinom tužitelja, zbog čega bi bio u sukobu interesa. Stoga smatra da vještak nije nalaz mogao izraditi objektivno jer je bio u sukobu interesa.

26.1. Prvotužena nadalje prigovara da se nalaz vještaka temelji isključivo na informacijama koje je vještak dobio od tužitelja, a da je tužitelj svoje tegobe prilagodio kako bi ostvario pravo na pravičnu novčanu naknadu. Navodi da je nelogično da tužitelj nije zatražio liječničku pomoć ako je trpio tegobe koje je opisao vještaku. Prvotužena ističe da je vještak spominjao značajnu društvenu pozornost i osudu te medijsku pozornost, što nije posljedica postupanja tuženika i dostave Dokumenta u sudski spis u Sloveniji. Stoga prvotužena smatra da je vještak neosnovano utvrdio postojanje uzročne veze između sastavljanja spornog Dokumenta i njegove dostave u spis suda u Sloveniji i psihičkog poremećaja tužitelja koji se spominje u nalazu vještaka budući da uslijed postupanja tuženika nitko iz životnog okruženja tužitelja nije mogao saznati za sporni Dokument, niti za njegov sadržaj. Prvotužena osporava da je kod tužitelja došlo do trajnog smanjenja životne aktivnosti.

27. Drugotužena ĐHO se na nalaz vještaka očitovala podneskom od 1. prosinca 2023. u kojem na navela da prije svega prigovara spominjanju štetnog događaja od 21. siječnja 2019. u nalazu vještaka, s obzirom da tužitelj tada nije niti znao za sporni Dokument, već je za to mogao saznati nekoliko mjeseci kasnije kada ga je sin upoznao sa tim Dokumentom. Drugotužena smatra da iz nalaza proizlazi da je tužitelj eventualnu štetu trpio isključivo uslijed medijskog prikazivanja cijelog slučaja za što je zaslužan tužiteljev sin. Stoga drugotužena smatra da je vještak izašao iz zadatka koji mu je odredio sud te da je utvrdio posljedice medijskog eksponiranja cijelog slučaja, a ne isključivo činjenice da je Dokument dostavljen sudu u Sloveniji gdje je bio dostupan samo službenim osobama te da stoga kod tužitelja nije moglo doći do umanjenja životnih aktivnosti i straha koje je utvrdio vještak isključivo kao posljedica sastavljanja Dokumenta i njegove dostave sudu u Sloveniji. Osim toga drugotužena smatra da vještak nakon proteka nekoliko godina nije niti mogao razlučiti posljedice tužiteljeva saznanja za sporni dokument od posljedica medijske pozornosti. Stoga predlaže vještaka usmeno saslušati radi očitovanja na prigovore.

28. Trećetuženik BH se na nalaz vještaka očitovao podneskom od 30. studenog 2023. u kojem je prvenstveno iznio zahtjev za izuzeće vještaka, te je u bitnom iznio iste prigovore kao i prvotužena LH. Trećetuženik dodatno ističe da tegobe koje tužitelj opisuje vještaku nisu bile medicinski dijagnosticirane, opisane ni objektivizirane, zbog čega trećetuženik osporava da bi iste postojale, te smatra da je s obzirom na navedeno neosnovan zaključak vještaka da bi kod tužitelja zaostalo smanjenje životne aktivnosti u omjeru od 3%.

29. Vještak Gordan Makarić je usmeno saslušan na raspravi održanoj 14. veljače 2024. gdje je prvo saslušan na okolnost zahtjeva za izuzeće te je naveo da se podneskom od 20. listopada 2023. obratio sudu kako bi sud upoznao sa činjenicom poznanstva sa sinom tužitelja s kojim je surađivao tijekom njegovog specijalizacijskog staža u psihijatrijskoj klinici Vrapče, a sa njim je radio oko godinu dana. Nakon završetka specijalizacije sina tužitelja, a što je bilo prije otprilike 10 godina, nije sa sinom tužitelja imao nikakvih kontakata osim što ga je povremeno viđao na kongresima. Vještak navodi da poznanstvo sa sinom tužitelja nije utjecalo na izradu nalaza i mišljenja, da je sudski vještak od 1996. godine, da je vještačio u mnogobrojnim sudskim postupcima te da je slijedom njegovog osobnog etičkog kodeksa sačinio nepristrano vještačenje.

29.1. Imajući u vidu sadržaj očitovanja vještaka, činjenicu se poznanstvo sina tužitelja i vještaka odnosilo na rad u istoj ustanovi u trajanju od godinu dana prije otprilike 10 godina, nakon čega vještak i sin tužitelja nisu kontaktirali, osim povremenog viđanja na kongresima, a vještak navodi da navedene okolnosti nisu utjecale na izradu nalaza i mišljenja, ovaj sud smatra da ne postoje okolnosti koje dovode u sumnju nepristranost vještaka u smislu čl. 71. st. 1. t. 7. u vezi sa čl. 254. st. 1. ZPP-a. Stoga je raspravnim rješenjem od 14. veljače 2024. zahtjev tuženika za izuzeće vještaka Gordana Makarić odbijen kao neosnovan.

30. Očitujući se na prigovore tuženika vještak Gordan Makarić je u svom usmenom očitovanju naveo da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja te da je činjenica da se u spisu ne nalazi medicinska dokumentacija tužitelja i da je svoj nalaz i mišljenje temeljio na psihijatrijskom pregledu, a da u takvoj poziciji vještak anamnestičkim podacima treba pristupiti afirmativno odnosno stručno, logično i etično procijeniti s jedne strane objektivne dimenzije štetnog događaja a s druge strane subjektivni doživljaj istih. Vještak navodi da je zaključke donio temeljem stručnih znanja, dugogodišnjeg kliničkog iskustva i pozitivne sudsko-medicinske prakse. Vještak navodi da je uzeo u obzir samo posljedice dostave Dokumenta na sudu u Ljubljani, gdje je Dokument bio dostupan strankama u postupku pa i šire, a da bi ocjena kvalifikatornih okolnosti bila sasvim drugačija da je uzeo u obzir i daljnje dostave tog Dokumenta u drugim postupcima. Vještak navodi da je uslijed sastavljanja i dostave Dokumenta sudu u Sloveniji povrijeđen osobni dignitet tužitelja što je imalo za posljedicu poremećenu duševnu ravnotežu tužitelja koja se iskazala u obliku elemenata poremećaja prilagodbe i slijedom navedenog do njegove smanjene slobode u osobnom, obiteljskom i socijalnom funkcioniranju a na način opisanom u psihičkom statusu nalaza i mišljenja. Vještak navodi da su posljedice na tužitelja imali i daljnji događaji nakon dostave Dokumenta sudu u Sloveniji, a da je posljedice tih događaja razlučio od posljedica samog sastavljanja i dostave Dokumenta sudu u Sloveniji. Navodi da je šteta za tužitelja nastala spoznajom za predaju spornog Dokumenta sudu u Sloveniji te da na njegovu ocjenu posljedica sastavljanja spornog Dokumenta za tužitelja nema utjecaja broj ljudi koji je imao uvid u Dokument u sudskom postupku u Sloveniji. Vještak navodi da je osobni izbor svakoga hoće li zatražiti liječničku pomoć.

31. Tuženici su sporni Dokument sastavili sa ciljem da isti bude dostavljen u spis suda u Sloveniji, dakle da bude dostupan ograničenom broju osoba van životnog i društvenog kruga tužitelja, a nesporno je da je odnos sina tužitelja i BHO naknadno dobio i značajnu medijsku i društvenu pozornost, što nije bilo vezano uz sastavljanje spornog Dokumenta. Stoga je bitno razlučiti posljedice koje je na tužitelja imalo sastavljanje spornog Dokumenta i njegova dostava sudu u Sloveniji od posljedica koje su na tužitelja imali naknadni događaji koji nisu u izravnoj uzročnoj vezi sa činjenicom sastavljanja spornog Dokumenta. Upravo iz navedenog razloga vještaku je dano u zadatak da ocjeni isključivo posljedice koje su za tužitelja nastupile uslijed saznanja za sastavljanje spornog Dokumenta i njegovu dostavu sudu u Sloveniji.

31.1. Vještak Gordan Makarić stresogeni potencijal spornog Dokumenta vidi u njegovom kompromitirajućem djelovanju i u činjenici da su navodi u odnosu na tužitelja u spornom Dokumentu takvi da u pravilu izazivaju značajnu društvenu pozornost pa i osudu. Vještak nadalje navodi da je to imalo za posljedicu, osim subjektivnog osjećaja povrijeđenosti, i promjenu socijalne pozicije i načina života tužitelja koji su rezultirali poremećenim osobnim, obiteljskim i socijalnim funkcioniranjem. Iz navedenog dijela nalaza vidljivo je da vještak stresogeni potencijal spornog Dokumenta veže uz njegovu kompromitirajuću narav za tužitelja i društvenu pozornost koji isti može izazvati.

31.2. Iz iskaza saslušanog tužitelja proizlazi da mu nitko iz kruga njemu poznatih osoba nije rekao da je vidio ili pročitao taj Dokument, a spominje da su ljudi koji su prolazili ulicom počeli saginjati glavu pred njim nakon medijskih izvještaja.

31.3. Iz prethodno citiranog dijela iskaza tužitelja proizlazi da je do društvene osude tužitelja i promjene njegove socijalne pozicije došlo tek nakon medijskih napisa, kada je širi krug osoba saznao za detalje iz odnosa njegovog sina i BHO, a što nije vezano uz sastavljanje spornog Dokumenta.

31.4. Vještak vezano uz psihički status tužitelja navodi da je eutimičan (dobre volje) i da nema psihopatološke produkcije no istovremeno spominje emocionalnu labilnost i socijalnu depriviranost.

31.5. S obzirom da iz iskaza samog tužitelja proizlazi da je promjena socijalne pozicije tužitelja (socijalna depriviranost) uslijedila tek nakon medijskih napisa, iz nalaza i usmenog očitovanja vještaka nije moguće utvrditi temeljem čega je vještak samu činjenicu sastavljanja Dokumenta i njegovu dostavu ograničenom broju osoba koje su sudjelovale u sudskom postupku u Sloveniji, a koji su svoja saznanja iz tog postupka dužni čuvati kao tajnu, doveo u uzročnu vezu sa promjenom socijalne pozicije tužitelja. Stoga taj zaključak vještaka ovaj sud ne može prihvatiti.

31.6. Osim promjene socijalne pozicije vještak vezano uz psihički status tužitelja pronalazi još jedino emocionalnu labilnost, no pri tom vještak niti u nalazu niti u usmenom očitovanju ne daje logične i uvjerljive razloge zbog čega je tu emocionalnu labilnost doveo upravo u vezu sa činjenicom sastavljanja spornog Dokumenta, a ne primjerice ukupnim posljedicama konfliktnog prestanka izvanbračne zajednice njegovog sina sa BHO, uključujući medijske napise vezano uz njihov odnos.

31.7. Budući da je iz psihičkog statusa tužitelja vidljivo da tužitelj inače uredno psihički funkcionira (nema psihopatoloških elemenata, dobre je volje i urednih intelektualno- mnestičkih funkcija), a vještak nije naveo adekvatne razloge zbog kojih bi se emocionalna labilnost i socijalna depriviranost tužitelja dovela u vezu upravo sa spornim Dokumentom, ostalo je i nakon usmenog saslušanja vještaka nejasno temeljem čega je vještak smanjenje životnih aktivnosti tužitelja doveo upravo u vezu sa sastavljanjem spornog Dokumenta.

31.8. Iz navedenog razloga nalaz vještaka Gordana Makarića ima nedostatke koji nisu otklonjeni nit usmenim saslušanjem vještaka, slijedom čega je sud na prijedlog tuženika temeljem odredbe čl. 261. st. 3. ZPP-a zatražio mišljenje drugog sudskog vještaka i to vještakinje Marine Letica-Crepulja.

32. Vještakinja Marina Letica-Crepulja je dana 29. kolovoza 2024. dostavila u sudski spis pisani nalaz i mišljenje u kojem navodi da je izvršila uvid u dokumentaciju u spisu te je obavila psihijatrijski pregled tužitelja.

32.1. Temeljem sadržaja psihijatrijskog intervjua i informacija dobivenih od tužitelja vještakinja navodi da je u veljači 2019. godine sin upoznao tužitelja s činjenicom da je sastavljen dokument „Uvid u osobnost ĐH – zajedničko promišljanje grupe stručnih osoba“ te da je isti dostavljen na Općinski sud u Ljubljani, međutim da je tužitelj upoznat sa činjenicom da sud taj Dokument nije razmatrao niti uvrstio u spis. Vještakinja navodi da opisani događaj (dostavljanje dokumenta na sud) nema obilježja potencijalnog traumatskog događaja (psihički aspekt) - događaja u kojem je osoba izravno ili potencijalno bila ugrožena smrću ili ranjavanjem ili je na dr. način bio ugrožen njezin integritet, već je naprotiv odbijanje dokumenta kao neprihvatljivog u sudskom predmetu na Općinskom sudu u Ljubljani moglo potencijalno predstavljati satisfakciju i umirenje za tužitelja. Vještakinja je mišljenja da su osobe koje su dobile dokument na uvid postupile zrelo, profesionalno nepristrano i s poštovanjem, da se radi o nekolicini ispitaniku nepoznatih osoba, pa da dostava dokumenta Općinskom sudu u Ljubljani i činjenica da su s njime upoznate službene osobe suda nije imala potencijal izazivanja štete po duševno zdravlje ispitanika.

32.2. Vještakinja navodi da je upoznavanje tužitelja sa sadržajem dokumenta koji sadrži elemente opisa osobnosti sina ispitanika te dinamike obiteljskih odnosa koje tužitelj doživljava nepovoljnim izazvalo neposredne neugodne emocionalne reakcije u smislu frustracije i ljutnje koje su normalna i očekivana emocionalna reakcija na okolnosti ovog tipa, a koje osjeća većina ljudi kad se susreće sa sadržajima koje doživljava neugodnim, lažnim i neistinitim i pri tome nemaju karakter patoloških reakcija.

32.3. Vezano uz navode tužitelja da je nakon saznanja za Dokument povraćao, skoro pao u nesvijest i bio u stanju „predinfarkta“, tresao se i sl. vještakinja navodi da o tome ne postoji medicinska dokumentacija, te da je pri svojoj procjeni uzela u obzir da način izražavanja tužitelja tijekom psihijatrijskog pregleda pri opisu različitih okolnosti života i predmetnog događaja ukazuju na sklonost pretjerivanju u izričaju (brak za primjer cijelom čovječanstvu, obitelj uvijek skladna, najljepša supruga u gradu, predinfarktno stanje, konglomerat ludosti, kakve ružne žene, napravit će lik koji do sada nikada nije viđen, sve će se pokrenuti u velikim razmjerima itd.) kao i na povremeno kontradiktorno izražavanje (u smislu navođenja da je u depresiji i istovremeno spreman za velike pothvate, da je aktivan u stvaralačkom smislu, da postiže čistu svijest, skrbi o sebi, čuva zdravlje, da odlično izgleda za svoje godine, odlično obiteljski funkcionira). Vještakinja je stoga mišljenja da s obzirom na prirodu stresora (dostava dokumenta na sud i dostupnost dokumenta službenim osobama suda i strankama u predmetu) i njegov stresogeni potencijal, sam stresor nema potencijal izazivanja emocionalnih reakcija takve razine ozbiljnosti, intenziteta i trajanja kod osobe urednog psihomotornog razvoja i funkcioniranja te prilagodbenih kapaciteta, koja nije od ranije imala psihičke tegobe, a koje bi predstavljale poremećaj duševnog zdravlja. Vještakinja smatra da se s obzirom na životnu povijest tužitelja može zaključiti da se radi o osobi dostatnih prilagodbenih kapaciteta da nakon početnih, očekivanih i uobičajenih neugodnih emocionalnih reakcija na sadržaje koje osoba doživljava neistinitim, uspostavi ravnotežu nad svojim psihičkim zdravljem. Vještakinja smatra da bi u svim drugim okolnostima izraženijih tegoba, koje su rijetke i nisu očekivane za osobu takvih kapaciteta, ali nisu nemoguće, osoba zbog intenziteta, ozbiljnosti i trajanja tegoba potražila stručnu medicinsku, uključujući i psihijatrijsku pomoć, što se u ovom slučaju nije dogodilo.

32.4. Zaključno vještakinja navodi da sadašnje funkcioniranje, doživljaj sebe, vlastitih mogućnosti, radnog potencijala i obiteljskog funkcioniranja ne ukazuju na trajna štećenja duševnog zdravlja koja bi proizlazila iz činjenice da je dokument „Uvid u osobnost ĐH – zajedničko promišljanje grupe stručnih osoba“ dostavljen Općinskom sudu u Ljubljani. Vještakinja navodi da nije bilo ugroze života i zdravlja tužitelja pa da tužitelj nije doživio primarni strah, niti su iz tog čina dostave mogle proizaći štetne posljedice za duševno zdravlje u smislu sekundarnog straha ili smanjenja životne aktivnosti.

33. Nalaz i mišljenje vještakinje Marine Letica Crepulja dostavljen je na očitovanje parničnim strankama te tuženici na nalaz vještakinje nisu imali prigovora, dok je tužitelj nalazu i mišljenju vještakinje prigovorio podneskom od 3. listopada 2024.

33.1. Tužitelj smatra neosnovanim zaključak vještakinje da uslijed sastavljanja i dostave spornog Dokumenta u sudski postupak u Sloveniji nije došlo do ugroze života i zdravlja tužitelja budući da je sama vještakinja utvrdila da je tužitelj bio frustriran i ljut nakon saznanja za Dokument, što je povrijedilo njegov duševni mir. Tužitelj nadalje ističe da je sastav predmetnog Dokumenta, s obzirom na težinu optužbi u istome, predstavljao povredu duševnog mira tužitelja, koju vještakinja neosnovano umanjuje.

33.2. Tužitelj se ne slaže niti sa ocjenom vještakinje da tužitelj nije pretrpio fizičke posljedice koje je opisao vještakinji budući da smatra da je vještakinja time izašla u ocjenu dokaza, a navodi da te tegobe potvrđuje i iskaz saslušanih članova tužiteljeve obitelji. Osim toga ističe da je tužiteljev sin psihijatar koji mu je pomogao prevladati traumu.

33.3. Tužitelj smatra da je nalaz vještakinje nepotpun u dijelu u kojem vještakinja ocjenjuje da kod tužitelja uslijed sastavljanja spornog Dokumenta nije došlo do straha jer je tužitelj jasno opisao svoj strah od posljedica koje će taj Dokument imati na sudski postupak te daljnju dinamiku obiteljskih odnosa sa malodobnom LHO, ako ikad dođe u kontakt s tim Dokumentom, pa smatra da je vještakinja taj zaključak trebala detaljnije obrazložiti.

34. S obzirom na prigovore tužitelja sud je na raspravu zakazanu 27. siječnja 2025. pozvao vještakinju Marinu Letica Crepulja radi očitovanja na prigovore tužitelja, a istovremeno je pozvao i vještaka Gordana Makarić kako bi se provelo eventualno usuglašavanje vještaka na toj raspravi.

35. Vještakinja Marina Letica Crepulja je prilikom usmenog očitovanja ostala u cijelosti kod dostavljenog nalaza i mišljenja te obrazlažući svoj zaključak o fizičkim tegobama koje je tužitelj opisao navela da je u slučaju ako osoba doživi ugrozu mentalnog zdravalja takve naravi da joj potrebna medicinska pomoć za očekivati da će osoba takvu pomoć i zatražiti te da sa stajališta forenzičke psihijatrije medicinska dokumentacija predstavlja osnov za procjenu postojanja i intenziteta narušenja mentalnog zdravlja, koje dokumentacije u ovom slučaju nema. Kada nema medicinske dokumentacije u tom slučaju se procjenjuje sam događaj i to kakvu je on ugrozu predstavljao za ispitanika i mišljenje se ne može odvojiti od toga kakvu je događaj imao implikaciju. Vještakinja navodi da je u razgovoru sa tužiteljem saznala da je tužitelj za sporni dokument saznao od sina, preko njegovih odvjetnika, te je znao da taj dokument nije uzet u obzir u postupku koji se vodio pred sudom u Sloveniji pa on stoga na tužitelja nije imao potencijal izazivanja mentalnih tegoba koje bi izlazile iz okvira uobičajenih reakcija kada se pročita nešto što nije baš ugodno. Vještakinja navodi da je prilikom davanja mišljenja razmatrala i utjecaj sastava spornog Dokumenta i njegovu dostavu sudu u Sloveniji budući da je dostava povezana sa sastavljanjem Dokumenta.

36. Vještak Gordan Makarić je prilikom usmenog saslušanja na raspravi održanoj 27. siječnja 2025. u cijelosti je ostao kod nalaza i mišljenja i kod ranijeg usmenog očitovanja, odnosno s obzirom da su oba vještaka ostali kod svojih nalaza i mišljenja između vještaka nije moglo doći do usuglašavanja.

37. Imajući u vidu rezultat cjelokupnog postupka ovaj sud je stava da činjenica sastava spornog Dokumenta od strane tuženika i njegova dostava u sudski spis u Sloveniji, s obzirom na sve utvrđene okolnosti, nije za tužitelja rezultirala povredom prava osobnosti takve težine da bi opravdavala dosudu pravične novčane naknade u smislu čl. 1100. st. 1. ZOO-a.

38. Tvrdnje u spornom Dokumentu o tome da je tužitelj agresivan prema sinu, kojeg je zlostavljao, odbacivao i posramljivao, te nasilan prema unuci svakako predstavljaju navode koji mogu dovesti do povrede prava osobnosti na čast, ugled i dostojanstvo ukoliko su ti navodi izneseni pred većim krugom osoba. Naime, nasilničko ponašanje prema članovima obitelji u društvu opravdano izaziva osudu te nepovratno narušuje ugled i dobar glas osobe za koju se utvrdi da se nasilnički ponašala u obitelji.

39. U konkretnom slučaju je temeljem suglasnog iskaza tuženika utvrđeno da su tuženici sporni Dokument izradili i dostavili BHO kako bi ga ona proslijedila svom odvjetniku za potrebe dostave u sudski postupak koji se vodio pred sudom u Sloveniji vezano uz skrb nad mldb. LHO.

39.1. Među parničnim strankama je nesporno da je sudski postupak u Sloveniji bio zatvoren za javnost te da su stoga uvid u sporni Dokument u okviru tog postupka imale isključivo stranke, njihovi punomoćnici, sudac i njegov daktilograf te eventualno djelatnici sudskog upisnika, koji su sadržaj tog Dokumenta, kao i cjelokupnog sudskog spisa, bili dužni držati tajnim.

39.2. Budući da tužitelj u spornom Dokumentu nije imenovan, već ga se spominje samo kao oca i člana obitelji EH., to navedeni dokument može biti podoban da dovede do teže povrede prava na čast, ugled i dostojanstvo tužitelja samo u slučaju ako je učinjen dostupnim većem broju osoba koje poznaju tužitelja i znaju za činjenicu da je upravo on otac EH.

39.3. Sam tužitelj je u svom iskazu naveo da nitko iz kruga njemu poznatih osoba nije rekao da je sporni Dokument vidio ili pročitao.

39.4. S obzirom da većina osoba kojima je sporni Dokument postao dostupan uslijed dostave u spis suda u Sloveniji (sudac i ostali djelatnici tog suda) ne poznaju tužitelja, a svi sudionici postupka su bili obvezni čuvati tajnost onoga što su saznali u tom postupku, ovaj sud je stava da u konkretnim okolnostima dostava predmetnog Dokumenta u sudski spis suda u Sloveniji nije dovela do povrede prava na čast, ugled i dostojanstvo tužitelja koja bi, s obzirom na sve okolnosti, bila toliko teška da bi opravdavala dosudu pravične novčane naknade.

40. Među parničnim strankama je nesporno da je sporni Dokument naknadno dostavljen u postupak koji se vodio pred Časnim sudom Hrvatske liječničke komore.

40.1. Uvidom u odluku Časnog suda Hrvatske liječničke komore klasa: 052-02/19- 03/19, UR BROJ 385-02/05-20-24 od 23. lipnja 2020. utvrđeno je postupak pred Hrvatskom liječničkom komorom pokrenuo sin tužitelja te da je tom odlukom prvotužena LH proglašena odgovornom što je izradila i potpisala sporni Dokument, čime je počinila laku disciplinsku povredu iz čl. 4. st. 2. t. 2. i 4. Pravilnika o disciplinskom postupku Hrvatske liječničke komore, odnosno da je povrijedila Kodeks medicinske etike te je svojim ponašanjem prema drugom liječniku povrijedila ugled liječničke profesije.

40.2. S obzirom da je postupak pred Časnim sudom Hrvatske liječničke komore pokrenuo sin tužitelja, a ne tužitelj, to su predmet tog postupka bili upravo navodi spornog Dokumenta vezano uz sina tužitelja, a ne vezano uz tužitelja. Stoga je sin tužitelja imao mogućnost, prije pokretanja navedenog postupka, zacrniti dijelove Dokumenta koji se odnose na tužitelja i na taj način spriječiti da druge osobe za te dijelove saznaju.

40.3. Stoga činjenica što su djelatnici Hrvatske liječničke komore saznali za dio spornog Dokumenta koji se odnosi na tužitelja nije izravna posljedica same činjenice sastavljanja tog Dokumenta od strane tuženika i njegove dostave u spis suda u Sloveniji, na što su tuženici pristali prilikom sastavljanja Dokumenta, već je posljedica radnje sina tužitelja koji je prilikom pokretanja postupka pred Časnim sudom propustio zacrniti dijelove Dokumenta koji se odnose na tužitelja.

41. Tužitelj u sklopu svojih činjeničnih navoda spominje i da su uvid u sporni Dokument imali djelatnici OB Varaždin u postupku za zaštitu dostojanstva koji je pokrenuo sin tužitelja kao radnik.

41.1. Uvidom u dopis Opće bolnice Varaždin od 15. ožujka 2019. utvrđeno je da je na zahtjev EH. proveden postupak za zaštitu dostojanstva radnika dok je uvidom u upozorenje na obveze iz radnog odnosa od 8. ožujka 2019. utvrđeno da je prvotuženoj LH izrečeno upozorenje da je počinila povrede obveza iz radnog odnosa i to iz razloga jer je iznosila podatke iz privatnog života EH. pred pojedinim djelatnicima Odjela za psihijatriju OB [adresa].

41.2. Budući da iz navedenih isprava proizlazi se postupak zaštite dostojanstva radnika pred OB Varaždin vodio zbog iznošenja podataka iz privatnog života EH. od strane LH, a ne vezano uz sporni Dokument ili vezano uz tužitelja, te iz tih isprava ne proizlazi da je sporni Dokument dostavljen u taj postupak, nije utvrđeno da bi u postupku zaštite prava koji se vodio pred OB Varaždin sporni Dokument bio učinjen dostupnim daljnjem krugu osoba.

41.3. Osim toga, sve da je sporni Dokument i dostavljen u postupak zaštite prava koji se vodio pred OB Varaždin valja istaknuti da je taj postupak tajan sukladno odredbi čl. 134. st. 8. Zakona o radu (NN 93/2014, 127/2017) pa niti u tom slučaju taj Dokument ne bi postao dostupan većem broju osoba niti bi se njegov sadržaj mogao dalje širiti.

42. S obzirom na utvrđene okolnosti, i to činjenicu da je sporni Dokument izrađen i dostavljen u sudski postupak koji je tajan, da su u sklopu tog postupka za njega saznale osobe izvan životne sredine tužitelja, a niti samom tužitelju nitko iz kruga njemu poznatih osoba nije rekao da je sporni Dokument vidio ili pročitao, ovaj sud je stava da uslijed postupanja tuženika nije došlo do povrede prava osobnosti tužitelja na čast, ugled i dostojanstvo takve težine koja bi opravdavala dosudu pravične novčane naknade.

42.1. Također valja istaknuti da s obzirom na okolnost da su predmet sudskog postupka pred sudom u Ljubljani bili upravo osobni i obiteljski odnosi unutar obitelji tužitelja, te s obzirom da je taj postupak bio tajni, dostava Dokumenta u navedeni sudski postupak nije mogla dovesti do povrede prava osobnosti tužitelja na tajnost osobnog i obiteljskog života.

43. Prilikom ocjene je li uslijed sastavljanja spornog Dokumenta došlo do povrede prava osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje, sud je uzeo u obzir cjelokupne okolnosti u kojima je predmetni Dokument sastavljen.

44. Uvidom u ovjereni prijevod prijedloga za sprečavanje nasilja u obitelji od 24. kolovoza 2018. podnesenog Okružom sudu u Ljubljani (str. 327-335) utvrđeno je da je u tom prijedlogu, koji je sastavljen prije spornog Dokumenta, BHO već iznijela navode da tužitelj i njegova supruga vrše psihičko i fizičko nasilje nad mldb. Nalom, a da je konkretno tužitelj tuče po stražnjici, stišče, štipa, da ju je zalio vjedrom hladne vode te da joj govori da se pravi važna i da je ružna.

44.1. Dakle utvrđeno je da su optužbe o nasilnom ponašanju tužitelja u postupku pred sudom u Sloveniji iznesene od strane BHO već u prijedlogu za pokretanje postupka, prije nego je sporni Dokument sastavljen po tuženicima i dostavljen u taj postupak 11. veljače 2019.

45. Uvidom u ovjereni prijevod zapisnika od 15. veljače 2019. kod Okružnog suda u Ljubljani utvrđeno je da je AH pred tim sudom dala iskaz da je prisustvovala događaju u kojem je tužitelj udario svoju suprugu.

45.1. Dakle utvrđeno je 4 dana nakon dostave spornog Dokumenta sudu u Sloveniji navode o nasilnom ponašanju tužitelja prema svojoj supruzi iznijela i AH.

46. Tužitelj u svom iskazu opisuje da mu je sporni Dokument prouzročio neopisivu bol, da zbog njega nije mogao jesti ni spavati, da je izgubio 12 kg, i da se do danas nije mogao oporaviti od tih posljedica.

46.1. Svjedokinja JH potvrđuje navode tužitelja o fizičkim simptomima pa u svom iskazu navodi da je tužitelj nakon saznanja za sporni Dokument bio u depresiji, da je imao grčeve, da mu je pozlilo i da je izgubio na težini. Svjedok ĐH. navodi da je tužitelj bio u šoku i osjećao nemoć te da mu je propisao lijek Triptofan dok je svjedokinja SH navela da je tužitelju nakon saznanja za sporni Dokument pozlilo, no da nije htio ići na hitnu.

47. S obzirom da se postupak pred sudom u Ljubljani vodio radi uskraćenja prava na susrete i viđanja između obitelji tužitelja i mldb. LHO, te da su u tom postupku neovisno o spornom Dokumentu izneseni navodi o nasilnom ponašanju tužitelja prema supruzi i unuci po BHO i AH, sama činjenica vođenja postupka pred sudom u Ljubljani je za tužitelja predstavljala izvor stresa, nelagode i frustracije.

48. Nedvojbeno je da je činjenica sastavljanja spornog Dokumentna i njegove dostave u sudski spis kod tužitelja izazvalo dodatnu nelagodu i stres te bijes i frustraciju. Međutim u okolnostima kada su navodi o tužiteljevom nasilnom ponašanju izneseni već u prijedlogu kojim je postupak pokrenut, te u iskazu svjedokinje AH koji je dan samo nekoliko dana nakon dostave Dokumenta u sudski spis, nije životno niti logično da bi isključivo činjenica saznanja tužitelja za sporni Dokument dovela do tegoba koje tužitelj i članovi njegove obitelji opisuju u svojim iskazima.

49. Kada se uzme u obzir da tužitelj prilikom psihijatrijskog intervijua iskazuje sklonost pretjerivanja u izričaju, kao i da se kontradiktorno izražava navodeći da je u depresiji, a istovremeno spreman na velike pothvate i aktivan u stvaralačkom smislu, što je utvrdila vještakinja Marina Letica Crepulja u svom mišljenju, te kada se uzme u obzir da su članovi obitelji tužitelja zainteresirani za ishod ovog postupka i za to da tužitelj ostvari pravo na zatraženu naknadu štete, ovaj sud ne ne može prihvatiti kao istinite iskaze tužitelja i članova njegove obitelji u dijelu u kojem opisuju simptome koje je tužitelj pretrpio kao posljedicu saznanja za sporni Dokument.

50. S obzirom na činjenicu da tužitelj u ovaj sudski spis nije dostavio medicinsku dokumentaciju koja bi potvrđivala navode tužitelja o izraženijim zdravstvenim tegobama zbog saznanja za sporni Dokument, a iz nalaza oba vještaka proizlazi da tužitelj prije saznanja za sporni Dokument nije imao nikakvih psihičkih tegoba, zbog čega se može zaključiti da su njegovi kapaciteti nošenja sa stresom adekvatni, ovaj sud smatra da se ocjena o tome je li uslijed saznja za sporni dokument kod tužitelja došlo do narušenja zdravlja može dati jedino temeljem analize kakav učinak bi saznanje za takav dokument imalo na prosječnu tjelesno i duševno zdravu osobu.

51. Uzevši u obzir da su već u prijedlogu za pokretanje postupka pred sudom u Sloveniji, odnosno prije dostave Dokumenta u taj spis, iznesene tvrdnje o nasilnom ponašanju tužitelja spram unuke, zbog čega navodi o nasilnom ponašanju tužitelja u spornom Dokumentu nisu predstavljali nove činjenice u tom postupku, nije životno niti logično da bi prosječna osoba na sporni Dokument reagirala tako burno kako tužitelj i članovi njegove obitelji opisuju da je reagirao tužitelj. Logično je i životno da bi svaka prosječna osoba na takav dokument reagirala ljutnjom i frustracijom, međutim kod osobe koja je duševno zdrava i ima adekvatne kapacitete nošenja sa stresom bilo kakvi ozbiljniji fizički simptomi ili narušenje duševnog zdravlja nisu za očekivati.

52. Vještak Gordan Makarić u svom nalazu zaključuje da je tužitelj kao posljedicu saznanja za predmetni Dokument trpio strah, međutim ne navodi na što bi se taj strah odnosio.

52.1. Sporni Dokument, s obzirom na svoj sadržaj, mogao je ugroziti jedino ugled, čast i dostojanstvo tužitelja i to ako njegov sadržaj postane dostupan širem krugu osoba iz životne sredine tužitelja. Dakle, tužitelj je mogao trpjeti strah jedino zbog mogućnosti da Dokument povrijedi njegovu časti i ugled u društvu.

52.2. Tužitelj nije bio stranka postupka u koji je sporni Dokument dostavljen, međutim preko svog sina je znao da se radi o postupku u obiteljskim stvarima koji je po svojoj naravi tajni. S obzirom na navedeno nije bilo nikakvog razumnog razloga da tužitelj smatra kako će sadržaj dokumenta postati dostupan osobama koje nisu sudionici tog sudskog postupka ili da će se navodi iz Dokumenta o tužiteljevom nasilnom postupanju proširiti među osobama iz životne i društvene sredine tužitelja pa da zbog toga trpi strah za svoju čast i ugled.

52.3. Slijedom navedenog sud ne može prihvatiti mišljenje vještaka Gordana Makarića da je tužitelj vezano uz sastavljanje spornog Dokumenta i njegovu dostavu u spis suda u Sloveniji trpio strah kojeg je taj vještak utvrdio.

53. Nije prihvatljiva niti ocjena vještaka Gordana Makarića da je kod tužitelja uslijed saznanja za sporni Dokument došlo do smanjenja životne aktivnosti u omjeru od 3% uslijed razvoja poremećaja prilagodbe te poremećenog osobnog, obiteljskog i socijalnog fukcioniranja tužitelja.

54. Vještak Gordan Makarić je u svom nalazu utvrdio da tužitelj uredno psihički funkcionira (nema psihopatoloških elemenata, dobre je volje i urednih intelektualno- mnestičkih funkcija) dok od tegoba navodi emocionalnu labilnost i socijalnu depriviranost.

54.1. Kao što je već navedeno iz iskaza saslušanog tužitelja proizlazi da mu nitko iz kruga njemu poznatih osoba nije rekao da je vidio ili pročitao taj Dokument, a spominje da su ljudi koji su prolazili ulicom počeli saginjati glavu pred njim tek nakon medijskih izvještaja o odnosu njegovog sina i BHO, za koje medijske izvještaje tužitelj niti ne tvrdi da su u uzročnoj vezi sa spornim Dokumentom.

54.2. Stoga se nameće zaključak da je vještak neosnovano socijalnu depriviranost tužitelja doveo u uzročnu vezu sa spornim Dokumentom budući da iz iskaza samog tužitelja proizlazi da se njegova socijalna pozicija promijenila tek nakon medijskih napisa.

55. Osim socijalne depriviranosti vještak Gordan Makarić vezano uz psihički status tužitelja kao tegobu navodi još jedino emocionalnu labilnost, no pri tom vještak niti u nalazu niti u usmenom očitovanju ne daje logične i uvjerljive razloge zbog čega je tu emocionalnu labilnost doveo upravo u vezu sa činjenicom sastavljanja spornog Dokumenta, a ne primjerice ukupnim posljedicama konfliktnog prestanka izvanbračne zajednice njegovog sina sa BHO, uključujući medijske napise vezano uz njihov odnos.

56. Imajući u vidu sve navedeno, kao i činjenicu da je vještakinja Marina Letica Crepulja nakon iscrpnog psihijatrijskog pregleda tužitelja, čiji sadržaj je iznesen u njezinom nalazu, zaključila da tužitelj uredno funkcionira u obiteljskom, radnom i socijalnom okruženju ovaj sud ne može prihvatiti zaključak vještaka Gordana Makarića da je uslijed sastavljanja spornog Dokumenta kod tužitelja došlo do smanjenja životnih aktivnosti u omjeru od 3%.

57. Slijedom navedneog je sud prihvatio nalaz i mišljenje vještakinje Marine Letica Crepulja i temeljem istog utvrdio da je tužitelj kao posljedicu saznanja za sporni Dokument i njegovu dostavu u spis suda u Sloveniji trpio samo frustraciju i ljutnju, kao normalnu i očekivanu emocionalnu reakciju na sadržaj Dokumenta koji je za njega bio nepovoljan, no da uslijed saznanja za Dokument nije pretrpio strah, niti je kod njega došlo do smanjenja životnih aktivnosti.

58. Slijedom svega navedenog, a imajući u vidu da je utvrđeno:

- da je sporni Dokument izrađen za potrebe sudskog postupka u kojem su već u prijedlogu za pokretanje postupka iznesene tvrdnje o nasilnom postupanju tužitelja prema unuci;

- da je u sklopu tog postupka za Dokument i njegov sadržaj saznao samo manji broj osoba izvan životne sredine tužitelja koje su svoja saznanja morale čuvati kao tajnu, a niti samom tužitelju nitko iz kruga njemu poznatih osoba nije rekao da je sporni Dokument vidio ili pročitao;

- da kod tužitelja nije došlo do smanjenja životnih aktivnosti, niti ozbiljnijih poremećaja tjelesnog ili duševnog zdravlja, već je tužitelj zbog saznanja za sporni Dokument trpio samo frustraciju i ljutnju, kao normalnu i očekivanu emocionalnu reakciju na sadržaj Dokumenta,

ovaj sud je stava da okolnosti slučaja i težina povrede prava osobnosti tužitelja uslijed sastavljanja spornog Dokumenta ne opravdavaju dosudu pravične novčane naknade tužitelju.

58.1. Stoga je tužbeni zahtjev odbijen u cijelosti kao neosnovan te je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.

59. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a. Tuženicima su dosuđeni troškovi koji su bili prijeko potrebni radi vođenja parnice i zastupanja po punomoćniku sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (NN 138/23.), a prema vrijednosti predmeta spora i iznosu naknade koju je pojedini tuženik zatražio.

60. Prvotuženici LH, koja je u cijelosti uspjela u sporu, je s osnova zastupanja po punomoćniku odvjetniku u ovom parničnom postupku nastao zatraženi trošak sastava odgovora na tužbu od 2. veljače 2021. (Tbr. 8.1) u iznosu od 200,00 eura, trošak sastava podneska od 13. travnja 2022., 17. lipnja 2022., 4. prosinca 2023. i 5. rujna 2024. (Tbr. 8.1) u iznosu od 200,00 eura svaki, trošak sastava podneska od 8. studenog 2021., 5. ožujka 2024. i 12. prosinca 2024. (Tbr. 8.4) u iznosu od 50,00 eura svaki, trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištima 29. ožujka 2022., 1. lipnja 2022., 11. travnja 2023., 14. veljače 2024., 21. siječnja 2025., 27. siječnja 2025. i 10. ožujka 2025. (Tbr. 9.1) u iznosu od 200,00 eura svako, odnosno sveukupno 2.550,00 eura, odnosno uvećano za PDV od 637,50 eura, sveukupno 3.187,50 eura. Na naveden iznos valja dodati trošak psihijatrijskog vještačenja u iznosu od 167,00 eura i trošak pristupa vještaka na ročište u iznosu od 90,01 euro, odnosno sveukupno 3.444,51 euro.

60.1. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (NN 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022.) koji propisuje da kamate na troškove postupka teku od dana donošenja odluke pa do naplate. Stopa zatezne kamate određena je sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023) kao kamatna stopa koja teče na ostale odnose.

60.2. Prvotuženici LH nije priznat zatraženi trošak sastav podneska od 26. ožujka 2021. s obzirom da navedeni podnesak nije bio nužan za vođenje postupka jer se u istome prvotuženica očituje na odluku Časnog suda HLJK, koja je dostavljena u prilogu tužbe, te se prvotuženica mogla na istu očitovati u odgovoru na tužbu. Prvotuženoj LH nije priznat niti trošak sastava podneska od 8. studenog 2021. po Tbr. 8.1 s obzirom da je tim podneskom prvotužena dostavila daljnju dokumentaciju i u podnesku samo prenosila sadržaj dostavljene dokumentacije, pa se radi o ostalom podnesku za koji je prvotuženoj priznat trošak po Tbr. 8.4. Prvotuženoj LH nije priznat niti trošak sastava podneska od 20. ožujka 2023., kojim dostavlja ovjerene prijevode ranije dostavljene dokumentacije na slovenskom jeziku s obzirom da je te prijevode bila dužna dostaviti istovremeno sa dokumentacijom. Stoga navedeni podnesak nije nužan za vođenje postupka.

60.3. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom II. izreke presude.

61. Drugotuženoj ĐHO, koja je u cijelosti uspjela u sporu, je s osnova zastupanja po punomoćniku odvjetniku u ovom parničnom postupku nastao zatraženi trošak sastava odgovora na tužbu od 19. siječnja 2021. (Tbr. 8.1) u iznosu od 200,00 eura, trošak sastava podneska od 29. studenog 2023. (Tbr. 8.1) u iznosu od 200,00 eura, trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištima 29. ožujka 2022., 1. lipnja 2022., 11. travnja 2023., 14. veljače 2024., 27. siječnja 2025. i 10. ožujka 2025. (Tbr. 9.1) u iznosu od 200,00 eura svako, odnosno sveukupno 1.600,00 eura, odnosno uvećano za PDV od 400,00 eura, sveukupno 2.000,00 eura. Na naveden iznos valja dodati trošak psihijatrijskog vještačenja u iznosu od 167,00 eura i trošak pristupa vještaka na ročište u iznosu od 90,01 euro, odnosno sveukupno 2.257,01 euro.

61.1. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (NN 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022.) koji propisuje da kamate na troškove postupka teku od dana donošenja odluke pa do naplate. Stopa zatezne kamate određena je sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023) kao kamatna stopa koja teče na ostale odnose.

61.2. Drugotuženoj ĐHO nije priznat zatraženi trošak ročišta od 13. rujna 2022. i 21. veljače 2025. s obzirom da navedenih dana ročišta u ovom predmetu nisu održana. Drugotuženoj nije priznat niti trošak pristupa na ročište za objavu presude budući da na isto nije pristupila.

62. Trećetuženiku, BH koji je u cijelosti uspio u sporu, je s osnova zastupanja po punomoćniku odvjetniku u ovom parničnom postupku nastao zatraženi trošak sastava odgovora na tužbu od 13. siječnja 2021. (Tbr. 8.1) u iznosu od 200,00 eura, trošak sastava podneska od 30. studenog 2023. i 12. rujna 2024. (Tbr. 8.1) u iznosu od 200,00 eura svaki, trošak sastava podneska od 13. svibnja 2022. (Tbr 8.4) u iznosu od 50,00 eura, trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištima 29. ožujka 2022., 1. lipnja 2022., 11. travnja 2023., 14. veljače 2024., 27. siječnja 2025. i 10. ožujka 2025. (Tbr. 9.1) u iznosu od 200,00 eura svako, odnosno sveukupno 1.850,00 eura, odnosno uvećano za PDV od 462,50 eura, sveukupno 2.312,5 eura. Na naveden iznos valja dodati trošak psihijatrijskog vještačenja u iznosu od 167,00 eura i trošak pristupa vještaka na ročište u iznosu od 90,01 euro, odnosno sveukupno 2.569,51 euro.

62.1. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (NN 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022.) koji propisuje da kamate na troškove postupka teku od dana donošenja odluke pa do naplate. Stopa zatezne kamate određena je sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023) kao kamatna stopa koja teče na ostale odnose.

63.2. Trećetuženiku BH nije priznat zatraženi trošak ročišta od 13. rujna 2022. i 21. veljače 2025. s obzirom da navedenih dana ročišta u ovom predmetu nisu održana. Trećetuženiku BH nije priznat niti trošak sastava podneska od 13. svibnja 2022. po Tbr. 8.1, kako je zatraženo troškovnikom, budući da je tim podneskom dostavljena punomoć novog punomoćnika te su ponovljeni navodi iz odgovora na tužbu. S obzirom na navedeno trećetuženiku je priznat trošak tog podneska po Tbr. 8.3. Trećetuženiku nije priznat niti trošak pristupa na ročište za objavu presude budući da na isto nije pristupio.

63.3. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom IV. izreke presude.

64. U ovom parničnom predmetu rješenjem Županijskog suda u Varaždinu Su-2/2023- 7 od 19. siječnja 2023. Općinski sud u Koprivnici određen je kao drugi stvarno nadležni sud za postupanje u predmetu iz mjesne nadležnosti Općinskog suda u Varaždinu. Punomoćnici prvotužene i trećetuženika su predanim troškovnikom zatražili troškove delegacije u vidu putnih troškova i troškova izbivanja iz pisarnice.

64.1. Čl. 11. st. 4. Zakona o sudovima (NN 28/2013, 33/2015, 82/2015, 82/2016, 67/2018, 126/2019, 130/2020, 21/2022, 60/2022, 16/2023 – dalje u tekstu ZOS) propisano je da u slučaju određivanja drugog stvarno i mjesno nadležnog suda za postupanje u predmetu strankama i njihovim punomoćnicima pripada pravo na naknadu troškova javnog prijevoza. Odvjetnicima pripada pravo na naknadu troškova javnog prijevoza i pravo na naknadu troškova za izbivanje iz pisarnice za vrijeme putovanja određeni Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ako putovanje do drugog suda i natrag do mjesta ureda traje duže od tri sata.

64.2. Uvidom u podatke o trajanju putovanja vlakom na relaciji [adresa] koji su javno dostupni na stranicama HŽ putničkog prijevoza utvrđeno je da putovanje vlakom na toj relaciji traje između 39 i 52 minute. Dakle ukupno putovanje na relaciji [adresa] vlakom traje manje od 3 sata te stoga punomoćnici stranaka sukladno čl. 11. st. 4. ZOS-a nemaju pravo na naknadu troškova delegacije. Slijedom navedenog je zahtjev punomoćnika prvotužene i trećetuženika za naknadom troškova delegacije odbijen kao neosnovan te je odlučeno kao pod točkom V. izreke presude.

Koprivnica, 23. travnja 2025.

Sudac

Jerko Bogdanić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana, od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. ZPP-a).

Dostaviti:

1. Odvjetnica Iva Vučinić, Varaždin

2. Odvjetnica Ana Petrić, Varaždin

3. Odvjetnik Mario Sokač, Varaždin

4. Odvjetnik Danijel Trubić, Varaždin