Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29 A

Gž-948/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Marka Pribisalića, predsjednika vijeća, dr. sc. Lidije Vojković, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Lucije Lasić, članice vijeća, u građanskopravnoj stvari tužitelja: 1. LĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. UĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i 3. ŽĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi zastupani po punomoćnicima HĆ, Tatjani Figač-Gregurić i Hrvoju Mladiniću, odvjetnicima u Bjelovaru, protiv tuženika: 1. EĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. AĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 3. TĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 4. PĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i 5. FĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi zastupani po punomoćnici Marini Lacković, odvjetnici u Daruvaru, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Daruvaru broj Pn-221/2019-125 od 20. veljače 2025., na sjednici vijeća održanoj 23. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e :

Odbija se žalba tuženika: 1. EĆ, 2. AĆ, 3. TĆ, 4. PĆ, i 5. FĆ, kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Daruvaru broj Pn-221/2019- 125 od 20. veljače 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I. Tuženici KĆ, [adresa], AĆ, [adresa], TĆ, [adresa], PĆ, [adresa] i FĆ, [adresa], dužni su solidarno naknaditi štetu tužiteljima i to:

1.-vo tužitelju IĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] u iznosu od 4.663,09 EUR (slovima: četiri tisuće šest stotina šezdeset tri eura devet centi) sa zakonskom zateznom kamatom koja ne iznos od 2.000,00 EUR (slovima: dvije tisuće eura) teče od dana 9. travnja 2019. godine, a na iznos od 2.663,09 EUR (slovima: dvije tisuće šest stotina šezdeset tri eura devet centi) od dana presuđenja tj. 20. veljače 2025. godine, do isplate,

2.-go tužiteljici UĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u iznosu od 2.385,00 EUR (slovima: dvije tisuće tri stotine osamdeset pet eura) sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 2.300,00 EUR (slovima: dvije tisuće tri stotine eura) teče od dana 9. travnja 2019. godine, a na iznos od 85,00 EUR (slovima: osamdeset pet eura) od dana presuđenja tj. 20. veljače 2025. godine, do isplate,

3.-će tužiteljici ŽĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u iznosu od 2.550,00 EUR (slovima: dvije tisuće pet stotina pedeset eura) sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 2.500,00 EUR (slovima: dvije tisuće pet stotina eura) teče od dana 9. travnja 2019. godine, a na iznos od 50,00 EUR (slovima: pedeset eura) od dana presuđenja tj. 20. veljače 2025. godine, do isplate, sve po stopi koja se do 31. prosinca 2022. godine određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. godine po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II. Tuženici su dužni tužiteljima solidarno naknaditi parnični trošak u iznosu od 8.191,90 EUR (slovima: osam tisuća stotinu devedeset jedan euro devedeset centi) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućoj od dana presuđenja tj. 20. veljače 2025. godine do isplate, u roku od 15 dana."

2.Protiv prvostupanjske presude žalbu su podnijeli tuženici: 1. KĆ, 2. AĆ, 3. TĆ, 4. PĆ, i 5. FĆ, (u daljnjem tekstu: tuženici), pobijajući presudu zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148 - pročišćeni tekst, 25/13,70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači, podredno da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3.Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba tuženika nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete zbog štetnog događaja od 20. travnja 2018. koji se dogodio na poljoprivrednom zemljištu u [adresa] na način da je između tuženika i tužitelja došlo do verbalnog i fizičkog sukoba u kojem su tužitelji od strane tuženika zadobili lakše tjelesne povrede.

6. Na temelju iskaza svjedoka VĆ, sina 1. i 2. tužitelja odnosno brata 3. tužiteljice utvrđeno je da je isti neposredni očevidac događaja od 20. travnja 2018., a tom prilikom njegova majka odnosno 2. tužiteljica UĆ i njegova sestra 3. tužiteljica ŽĆ da su došle pozvati njegovog oca odnosno 1. tužitelja IĆ na ručak. S druge strane došlo je svih pet tuženika i to KĆ, AĆ, PĆ, TĆ i FĆ, a događaju je također bila nazočna i sestra svjedoka ĐĆ te da je tom događaju bilo nazočno 10 osoba. Koliko je svjedoku poznato tuženici su došli na lice mjesta iz razloga što su mislili da 1. tužitelj ore njihovu njivu, te su po dolasku okružili 1. tužitelja i njih svih petero tuženika su udarili 1. tužitelja i to u glavu, trbuh i ostale dijelove tijela. Uslijed navedenih udaraca 1. tužitelj da je pao s tim da se svjedoku teško očitovati o ukupnom broju udaraca, uglavnom ih je bilo puno. Tom prilikom tuženik AĆ da je ošamario 3. tužiteljicu ŽĆ koja je uslijed navedenog pala na pod, AĆ je kleknuo na nju, pa joj je pokušao uzeti mobitel, a u trenutku kada je jedan od tuženika viknuo da je 2. tužiteljici UĆ oduzeo mobitel AĆ je pustio 3. tužitelja ŽĆ. Što se tiče 2. tužiteljice UĆ istoj da je pristupio KĆ, savinuo joj je ruku, te joj uzeo mobitel, a 2. tužiteljica UĆ da je ostala stajati i nije vidio druge fizičke kontakte između stranaka. Napominje da su tuženici 1. tužitelja nastavili udarati nogama nakon što je isti pao, poznato mu je da su svi tužitelji bili na liječničkom pregledu, te da je u svezi spornog događaja utvrđeno da su imali ozljede.

7. Iz iskaza svjedoka NĆ proizlazi da je isti na lice mjesta pristupio kao vozač tima hitne pomoći, te kada su dolazili na lice mjesta 20. travnja 2018. godine vidio je da 1. tužitelj LĆ leži na licu mjesta u blizini traktora te da ga je 4-5 mlađih osoba udaralo nogama odnosno cipelarilo, a pod time podrazumijeva da su te osobe imale cipele kojima su udarali 1. tužitelja. Poznato mu je da se 1. tužitelj LĆ žalio na ozljede, te je nakon toga prevezen u bolnicu u [adresa].

8. Iz iskaza 1. tužitelja LĆ proizlazi da se isti dana 20. travnja 2018. zatekao na svom poljoprivrednom zemljištu te je obavljao poslove na sjetvi kukuruza, a u početku tog događaja od strane tuženika tamo je bio samo TĆ. S obzirom da su ovce obitelji TĆ hodale između njih on je OĆ upozorio da iste ne smiju biti na njegovom zemljištu, a isti mu je rekao da će on vidjeti svog L i u tom prvom dijelu događaja nije bilo trećih osoba. Zbog riječi koje mu je uputio TĆ 1. tužitelj LĆ pozvao je policiju putem telefona, a isti su mu rekli da se trebaju pomiriti i da nema potrebe da policija izlazi na lice mjesta. 1. tužitelj navodi da je nastavio svoj posao, no ubrzo su se na licu mjesta skupili svi tuženici, a također i njegova supruga odnosno 2. tužiteljica UĆ, te njihova djeca VĆ, ŽĆ i ĐĆ. U početku tog događaja došlo je do galame.

1. tužitelj navodi da je upozorio tuženike da njihove koze i ovce ne dolaze na njegov posjed i da će vezano za to pozvati policiju, a tuženici su ga počeli naguravati, tući rukama po glavi, te je 1. tužitelj u jednom trenutku pao, a tuženici su ga nastavili udarati nogama. 1. tužitelj navodi da je po njegovoj procjeni zadobio 10-15 udaraca, s tim da je nakon trećeg reda udarca u predio zubi pao na zemlju, a potom su ga nastavili udarati. U jednom trenutku njegova supruga je rekla da snima događaj, te je 1. tužitelj vidio da su se neki od tuženika uputili prema njoj, no 1. tužitelj je obratio pažnju prema svojoj kćerki ŽĆ odnosno 3. tužiteljici u ovom predmetu za koju je vidio da ju je udario AĆ, uslijed istog udarca ŽĆ je pala na zemlju, AĆ je klekuo na ŽĆ, a 1. tužitelj mu je prišao i odbacio ga od ŽĆ. Nakon toga po pozivu tužitelja došla je policija i hitna, te je 1. tužitelj prevezen u [adresa] radi zadobivenih ozljeda. U svezi spornog događaja poznato mu je da je njegova supruga imala plavu ruku, a za kćerku ŽĆ mu je poznato da je bila psihički dotučena i što se odrazilo na njene uspjehe u školi narednih 5-6 mjeseci.

9. Tužiteljica 2. u svom iskazu u svezi spornog događaja od 20. travnja 2018. navodi da su se tuženici jedan po jedan počeli pojavljivati iza grmlja, isti su bili vrlo glasni, te je stoga 2. tužiteljica rekla svojoj kćeri ŽĆ da uključi snimanje na mobitelu kako bi imali snimljeno na koji način se tuženici obraćaju njenom suprugu odnosno 1. tužitelju. U tom trenutku tuženici su došli do njenog supruga, okružili su ga na način da je isti bio u sredini kruga, te je vidjela da su ga isti počeli udarati rukama, a nakon što je isti pao nastavili su ga udarati rukama i nogama. 2. tužiteljica navodi da je upozorila tuženike da ih snima očekujući da će isti prestati napadati njenog supruga, a u tom trenutku KĆ je prišao njoj, zavukao joj ruku iza leđa, te povukao za kosu, a uslijed čega je 2. tužiteljica klekla. S obzirom na navedeno i s obzirom da je čula ŽĆ da vrišti i vidjela je da jedan od KĆ kleči na njoj omogućila je EĆ da joj uzme mobitel iz razloga što ju je snažno stisnuo za ruku, a njen suprug je uspio doći do ŽĆ i gurnuti s nje AĆ koji je klečao na njoj. Nakon toga svi tuženici su otišli s lica mjesta. U spornom događaju njen suprug je zadobio ozljede zbog kojih nije mogao obavljati poljoprivredne poslove, boljela ga je glava i zubi, bio je teško pokretan, dok je ŽĆ bila psihički loše i popustila je u školi.

10. Tužiteljica 3. je u svom iskazu u svezi spornog događaja od 20. travnja 2018. navela da su tuženici okružili njenog oca, te su ga svih petero udarali, a ona je počela snimati tijek događaja. U tom trenutku je jedan od AĆ došao do njene majke odnosno 2. tužitelja UĆ, istu je oborio na zemlju kako bi joj uzeo mobitel, a AĆ je došao do nje i oborio je na zemlju, te je kleknuo na nju, a uslijed čega je ona počela vrištati. U tom trenutku je njen otac odnosno 1. tužitelj LĆ uspio se osloboditi od udaranja preostalih trojice AĆ, došao je do nje, te je gurnuo AĆ i nakon toga nije više bilo fizičkih kontakata između stranaka.

11. Tuženik KĆ je u iskazu naveo da je u spornom događaju od 20. travnja 2018. došlo do verbalnog sukoba, a nakon toga i do fizičkog kontakta, na način da je LĆ krenuo prema njegovom bratu TĆ, a TĆ je na to reagirao na način da je odgurnuo IĆ. S obzirom da je 1. tuženik vidio 2. tužitelja UĆ i ista je rekla da ih snima, on je istoj uzeo mobitel, a u tom trenutku LĆ je odustao od napada na OĆ te je krenuo prema PĆ. U tom trenutku PĆ je udario tužitelja u predio glave, dok su preostali tuženi došli kako bi razdvajali sudionike događaja. Navodi da je vidio samo udarce PĆ u glavu tužitelja, dok nije vidio eventualne druge udarce između sudionika.

12. Prema odredbi članka 1045. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 128/21, 114/22, 156/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO), tko drugome prouzroči štetu dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, dok je člankom 1046. stavkom 1. ZOO-a propisano da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezinog povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti.

13. Nadalje, prema odredbi članka 19. stavka 1. ZOO-a svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava i osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Prema odredbi članka 1100. stavka 1. i 2. ZOO-a u slučaju povrede prava osobnosti sud će ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete i kada nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o visini i trajanju povrede izazvane fizičke boli, duševne boli i straha u cilju kojom služi ta naknada i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive njenom naravi i društvenom svrhom.

14. Na temelju dokaza izvedenih tijekom postupka, posebno kombiniranog medicinskog vještačenja po specijalistima kirurgu dr. Augustu Mijiću, vještaku dentalnu medicinu dr. Ziti Blažić Potočki i vještaku za psihijatriju dr. Gordanu Makariću i dopune nalaza i mišljenja s ročišta za glavnu raspravu održanog 5. studenog 2023. utvrđeno je da je tužitelja 1. IĆ stradao u štetnom događaju 20. travnja 2018. na način da je zadobio: ranu nagnječina i razderotina lijevo čeono. Pri tome 1. tužitelju su prilikom štetnog događaja oštećene keramičke krunice na središnja dva donja prednja zuba, te su mu iz usta ispala gornja i donja parcijalna proteza sa metalnom bazom koja je tom prilikom izgubljena. Sanacija nastalog oštećenja na dva prednja donja zuba moguća je samo izradom novog mosta na donjim prednjim zubima od 8 keramičkih krunica kao članova i predračun za navedeno iznosi oko 19.500,00 kn. U svezi zadobivenih ozljeda sa stomatološkog stajališta 1. tužitelj nije trpio bol, ali je trpio sekundarni oscilirajući strah – lakog intenziteta 3 dana, zbog bojazni za gubitak dva donja prednja zuba zbog oštećenja krunice, te mu sa stomatološkog stajališta tuđa pomoć i njega nije bila potrebna. 1. tužitelj je na psihičkom planu razvio simptomatiku poremećaja prilagodbe, a isto proizlazi iz medicinske dokumentacije. Naime, 1. tužitelj je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bio izložen stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet, što je dovela do razvoja psihičkog poremećaja. Između štetnog događaja i ozljeda, kao i razvoja psihičkog poremećaja, postoji izravna uzročno- posljedična veza. Slijedom navedenog kod 1. tužitelja došlo je do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja, te je isti zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpio fizičke bolove jakog intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 2 dana, manjeg intenziteta 7 dana kumulativno. 1. tužitelj je pri štetnom događaju trpio kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma trauma i prilagodbe na novo nastalo stanje trpio je umjereni do jaki oscilirajući strah sve ukupno do 3 dana, te potom umjereni oscilirajući strah sve ukupno do 2 tjedna. Po navedenom trpio je slabiji oscilirajući strah sveukupno do 6 tjedana, a zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah, slabijeg intenziteta, u situacijama koje ga podsjećaju na štetni događaj. Tuđa pomoć bila mu je potrebna 5 dan po 2 sata dnevno, nakon toga 5 dana po 1 sat dnevno za obavljanje kućnih poslova, nabavku i pripremu hrane i sl. Duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti nema. U svezi 2. tužiteljice UĆ iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je ista u štetnom događaju 20. travnja 2018. zadobila natučenje s krvnim podljevom desne podlaktice, natučenje desne strane prsnog koša i desnog ramena, a kako to proizlazi iz priložene medicinske dokumentacije. 2. tužitelj je na psihičkom planu razvila simptomatiku poremećaja prilagodbe. Naime, 2. tužiteljica je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bila izložena stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet, što je i dovelo do razvoja psihičkog poremećaja. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem bilježe se opisane sekvele. Između štetnog događaja i ozljeda kao i razvoja psihičkog poremećaja postoji izravna uzročno-posljedična veza. Slijedom navedenog za 2. tužiteljicu je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja, te je trpjela fizičke bolove jakog intenziteta 2 dana, srednjeg intenziteta 3 dana, manjeg intenziteta 7 dana kumulativno. Ista je pri štetnom događaju trpjela kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma trauma i prilagodbe na novo nastalo stanje trpjela je umjereni do jaki oscilirajući strah sveukupno do 3 dana, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 2 tjedna. Po navedenom trpjela je slabiji oscilirajući strah sve ukupno do 6 tjedana. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah, slabijeg intenziteta, u situacijama koje je podsjećaju na štetni događaj. Tuđa pomoć bila joj je potrebna 5 dana po dva sata dnevno, nakon toga 7 dana po 1 sat dnevno za obavljanje kućanskih poslova, nabavku i pripremu hrane i sl. Duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti objedinjeno i realno vještaci cijene 3% (sa kirurškog stajališta 0%, s psihijatrijskog stajališta 3 %), te će 2. tužitelj u tom omjeru morati polagati pojačane napore u svom životu. Što se tiče tužiteljice 3. ŽĆ iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je ista u štetnom događaju 20. travnja 2018. zadobila natučenje glave i prsnog koša, a kako to proizlazi iz priložene medicinske dokumentacije. 3. tužiteljica je na psihičkom planu razvila simptomatiku poremećaja prilagodbe koja prelazi iz priložene medicinske dokumentacije. Naime, 3. tužiteljica je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bila izložena stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet, što je dovelo do razvoja psihičkog poremećaja. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem bilježe se opisane sekvele. Između štetnog događaja i ozljeda, kao i razvoja psihičkog poremećaja, postoji izravna uzročno-posljedična veza. Slijedom navedenog u 3. tužiteljice došlo je do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. 3. tužiteljica je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpjela fizičke bolove jakog intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 2 dana i manjeg intenziteta 5 dana. 3. tužiteljica je pri štetnom događaju trpjela kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma trauma i prilagodbe na novo nastalo stanje trpjela je umjereni do jaki oscilirajući strah sveukupno do 3 dana, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 2 tjedna. Po navedenom trpjela je slabiji oscilirajući strah sve ukupno do 6 tjedana. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah, slabijeg intenziteta, u situacijama koji je podsjećaju na štetni događaj. Tuđa pomoć bila joj je potreban 5 dana po 2 sata dnevno za obavljanje kućnih poslova, nabavku i pripremu hrane i sl. Duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti vještaci objedinjeno i realno cijene 3% (s kirurškog stajališta 0%, s psihijatrijskog stajališta 3%), te će 3. tužiteljica u tom omjeru morati ulagati pojačane napore u svom životu. U odnosu na iznesene primjedbe vještaci su se pisano očitovali, a uz to su neposredno saslušani na glavnoj raspravi kod prvostupanjskog suda dana 22. listopada 2024. Prilikom neposrednog saslušanja vještaci August Mijić, Zita Blažić Potočki i Gordan Makarić u cijelosti su ostali kod svojih pismenih nalaza i mišljenja. Vještak August Mijić je naveo da neovisno o nalazu i mišljenju liječničkog vještaka Petra Škavić iz spisa Općinskog suda u Bjelovaru broj KZD-28/22 smatra da je u spornom događaju 3. tužiteljica ŽĆ zadobila tjelesne ozljede u vidu natučenja glave i prsnog koša. Prethodno navedenu činjenicu vještak obrazlaže time da iz medicinske dokumentacije proizlazi da je 3. tužiteljica ŽĆ zadobila tu ozljedu i to iz prvog pregleda liječnika koji je obavio pregled pacijentice neposredno nakon spornog događaja od 20. travnja 2018. godine. S obzirom da je 3. tužiteljica pregledana i s obzirom na to da se žalila na povrede na određenim dijelovima tijela bila je i radiološki obrađena i vještak August Mijić kao kirurg navodi da apsolutno prihvaća postavljenu dijagnozu nakon prvog pregleda 3. tužiteljice ŽĆ iz koje proizlazi da je ista u spornom događaju zadobila tjelesnu ozljedu. Vještak August Mijić je ostao i kod svog preostalog nalaza i mišljenja, a pri tome se također poziva na medicinsku dokumentaciju koja je priložena spisu. Vještak Zita Blažić-Potočki u svezi sanacije štete koja je kod 1. tužitelja IĆ nastala uslijed oštećenja keramičke krunice na središnja dva donja zuba i gubljenja donje parcijalne proteze sa metalnom bazom, navela da je ukupna šteta prema predračunu iznosi 19.500,00 kuna odnosno 2.588,09 eura, sve s obzirom da se radi o oštećenju koje se ne može popraviti, već se mora izraditi novi blok krunica i nova proteza. Vještak Gordan Makarić u svom dopunskom nalazu i mišljenju navodi da u cijelosti ostaje kod onog što je naveo u svom prvobitnom nalazu i mišljenju te je posebno obrazložio svaku od stavki na temelju kojih je nalaz i mišljenje izrađen u pogledu svih tužitelja.

15. Prvostupanjski sud je prihvatio nalaze i mišljenja sudskih vještaka Augusta Mijić, Zite Blažić-Potočki i Gordana Makarić s obzirom da su se detaljno i obrazloženo s obzirom da su se očitovali o svim spornim okolnostima. Isto tako, obrazloženo su se očitovali o svim prigovorima stranaka te su njihovi nalazi i mišljenja u potpunosti suglasni s medicinskom dokumentacijom koja se nalazi u spisu. Polazeći od navedenog, utvrđeno je da su svi tužitelji u spornom događaju od 20. travnja 2018. zadobili tjelesne ozljede i to 1. tužitelj LĆ ranu nagnječenja i razderotinu lijevo čeono, 2. tužiteljica UĆ natučenje s krvnim podljevom desne podlaktice, natučenje desne strane prsnog koša i desnog ramena i 3. tužiteljica ŽĆ natučenje glave i prsnog koša, a uslijed čega je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja kod tužitelja.

16. Prvostupanjski sud je pravilno prihvatio iskaze tužitelja te iskaz svjedoka VĆ i NĆ, a iz njihovih iskaza proizlazi da su tuženici KĆ, AĆ, TĆ, PĆ i FĆ u spornom događaju 20. travnja 2018. počeli naguravati tužitelja IĆ, nakon što ih je isti upozorio da ovce i koze tuženika dolaze na posjed tužitelja i nakon što je pozvao policiju, da su ga tuženici počeli tući rukama po glavi, a potom su ga nakon pada na zemlju nastavili udarati kojom prilikom je 1. tužitelj LĆ zadobio 10-15 udaraca. Također, prvostupanjski sud pravilno prihvaća i iskaze tužitelja iz kojih proizlazi da je jedan od tuženika u spornom događaju tužiteljici UĆ zavukao ruku iza leđa, povukao je za kosu, a uslijed čega je ista klekla, te je tom prilikom 2. Tužiteljica UĆ zadobila natučenje s krvnim podljevom desne podlaktice, natučenje desne strane prsnog koša i desnog ramena. Isto tako, prvostupanjski sud pravilno prihvaća i iskaz tužitelja iz kojeg proizlazi da je 3. tužiteljica ŽĆ zbog snimanja spornog događaja također bila napadnuta od strane tuženika na način da je jedan od njih ŽĆ oborio na zemlju i kleknuo na nju, a tom prilikom 3. tužiteljica je zadobila natučenje glave i prsnog koša, a pri tome ju je od daljnjeg napada oslobodio njen otac odnosno 1. tužitelj LĆ. Prethodno navedene iskaze tužitelja koji su u svim bitnim elementima suglasni sud prihvaća iz razloga što je na temelju provedenog medicinskog vještačenja utvrđeno da su svi tužitelji u spornom događaju zadobili tjelesne ozljede, pa su potpuno neprihvatljivi iskazi tuženika koji se međusobno dijelom i razlikuju i koji uglavnom osporavaju nanošenje ozljeda tužiteljima. Pri tome na osnovu izvedenih dokaza prvostupanjski sud nije mogao utvrditi tko je od tuženika uzrokovao koju štetu tužiteljima, te je o odgovornosti tuženika o šteti odlučio primjenom odredbe članka 1107. stavka 4, ZOO-a prema kojoj za štetu koju je uzrokovala neka od dvije ili više određenih osoba koje su na neki način međusobno povezane, a ne može se utvrditi koja je od njih štetu uzrokovala, odgovaraju solidarno.

17. Prvostupanjski sud pravilno nije utvrdio postojanje podijeljene odgovornosti tužitelja, u smislu odredbe članka 1092. ZOO-a, s obzirom da iz okolnosti konkretnog slučaja proizlazi da je ozljeđivanju tužitelja prethodio verbalni sukob tužitelja IĆ s tuženima što ne upućuje na zaključak da je netko od tužitelja pridonio nastanku štete, sve s obzirom da nitko do tuženika nije zatražio liječničku pomoć nakon spornog događaja, nitko od tuženika nije ozlijeđen u spornom događaju, te je očito da je postupanje tuženika prema tužitelju uslijedilo samo iz razloga što ih je tužitelj LĆ upozorio da njihove ovce i koze ne smiju dolaziti na njegov posjed, te je uz to pozvao policiju. Radi toga tužiteljima pripada pravo na naknadu štete u punom iznosu.

18. Uzimajući u obzir nalaz i mišljenje sudskih vještaka medicinske struke prvostupanjski sud je pravilno 1. tužitelju LĆ dosudio pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 2.663,09 eura sa zateznom kamatom te novčanu naknadu imovinske štete u iznosu od 2.588,09 eura za protetski nadomjestak te za tuđu njegu i pomoć iznos od 75,00 eura odnosno ukupno 4.663,09 eura sa zateznim kamatama. Tužiteljici 2. UĆ je pravilno iz osnove pravične novčane naknade neimovinske i imovinske štete pravilno dosuđen ukupan iznos od 2.385,00 eura sa zateznim kamatama. Tužiteljici 3. ŽĆ iz osnove pravične novčane naknade neimovinske i imovinske štete pravilno dosuđen ukupan iznos od 2.550,00 eura sa zateznim kamatama.

19. U odnosu na odluku o parničnom trošku ista je pravilno donesena temeljem odredbe članka 154. stavka 1. ZPP-a, na način da je tuženicima naloženo solidarno naknaditi tužiteljima parnični trošak u ukupnom iznosu od 8.849,47 eura sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i Zakonu o sudskim pristojbama.

20. Žalbeni razlozi i navodi tuženika su neosnovani jer je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno i postupovno pravo i za svoju odluku dao valjane razloge. Prvostupanjski sud je pravilno cijenio sve izvedene dokaze te nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. ZPP-a. Suprotno žalbenim navodima tuženika iz dokaza izvedenih tijekom postupka proizlazi da su u predmetnom štetnom događaju sudjelovali svi tuženici koji su nanijeli tjelesne povrede tužiteljima, a povrede tužitelja su utvrđene na temelju iskaza svjedoka i provedenog kombiniranog medicinskog vještačenja i dopune nalaza i mišljenja sudskih vještaka koji su, pored pisanog nalaza i mišljenja, saslušani na ročištu za glavnu raspravu pred sudom.

21. Radi toga je, temeljem odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a, odbijena žalba tuženika kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda jer ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

Split, 23. travnja 2025.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Marko Pribisalić