Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-5655/2022
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Gordane Korotaj, predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. IB, zbog prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90. - pročišćeni tekst, 30/90., 47/90., 29/94.), odlučujući o žalbi okr. IB podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku od 24. ožujka 2022., broj: 4. Pp-2347/2021, u sjednici vijeća održanoj 23. travnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. U povodu žalbe okr. IB, a po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjska presuda na način da se izriče:
Na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okr. EB (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)
OSLOBAĐA SE OPTUŽBE
da bi :
- 4. rujna 2021. u 17:35 sati, na Obali Iva Kuljevana 18, otok Lopud, narušavao javni red i mir, na način da je vikom i galamom omalovažavao policijske službenike ZB, ČB i LB, govoreći ste ovdje vezali brod jedan sat, pička vam materina, vi ste kurac, najebat ćete vi si u ponedjeljak, zvat ću ja I i E“,
- čime bi počinio prekršaj iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira
II. Uslijed gornje odluke žalba okr. IB je bespredmetna.
III. Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i t. 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Dubrovniku od 24. ožujka 2022., broj: 4. Pp-2347/2021 proglašen je krivim okr. EB da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je izrečena novčana kazna 193,00 kune, što je protuvrijednost 50 DEM, odnosno 25,50 eura, koju je dužan platiti u roku 15 dana, od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne.
2. Istom presudom okrivljenik je obvezan naknaditi paušalne troškove prekršajnog postupka 100,00 kuna.
3. Protiv te presude okr. EB osobno je podnio je žalbu iz čijeg sadržaja proizlazi da je podnesena zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.
4. Žalba je bespredmetna.
5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi u žalbi i po službenoj dužnosti.
6. Ispitivanjem po službenoj dužnosti ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud počinio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 1. Prekršajnog zakona, budući da djelo za koje se protiv okrivljenika vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude (jednako je i u optužbi), po propisu nije prekršaj.
7. Naime, čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da će se kazniti tko omalovažava ili vrijeđa državne organe odnosno službene osobe prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja, dakle, okolnost da se radnja počinjenja prekršaja manifestira prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili zakonitih naređenja službene osobe, je odlučna činjenica i konstitutivni element bića tog prekršaja, bez koje se ne može raditi o prekršaju iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
7.1. Međutim, iz izreke pobijane presude (a jednako ni iz optužnog prijedloga) nije razvidno da bi okr. EB omalovažavao policijske službenike prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja, nema konkretizirane niti jedne radnje policijskih službenika prilikom vršenja službe, odnosno u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja u vezi koje bi ih okrivljenik vrijeđao. Dakle, u činjeničnom opisu optužnog prijedloga nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji se okrivljeniku stavlja na teret.
7.2. S obzirom da je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to iz navedenog razloga sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
8. Slijedom navedenog, djelo za koje se okr. EB optužuje i za koje se protiv njega vodi ovaj prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude (jednako u optužnom prijedlogu), po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, okr. EB za predmetno djelo prekršaja oslobodio od optužbe na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona.
9. Uslijed ove odluke, žalba okrivljenika je postala bespredmetna, dok je u odnosu na troškove postupka odlučeno sukladno odredbi čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona.
10. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 23. travnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v. r.
Gordana Korotaj, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Dubrovniku u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.
