REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: Us I-761/2024-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Anti Drezgi te Valentini Lukinec Galović, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja ČĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Toni Nogolica, odvjetnik u Nogolica & partneri odvjetničko društvo d.o.o., Zagreb, Ilica 73, protiv tuženika Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 78, OIB: 89755384389, uz sudjelovanje zainteresirane osobe VĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Kristina Delfin Kanceljak, odvjetnica u Zagrebu, Palmotićeva 41, radi proglašavanja ništavim žiga, 23. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, KLASA: UP/I-381-04/2007-010/0856, URBROJ: 559-03/3-23-035 od 19. prosinca 2023.

II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana od dana dostave pravomoćne presude naknaditi tužitelju trošak upravnog spora u iznosu od 2.500,00 eura (slovima: dvije tisuće petsto eura).

III. Odbija se zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika, KLASA: UP/I-381-04/2007-010/0856, URBROJ: 559-03/3-23-035 od 19. prosinca 2023., prekida se postupak proglašenja ništavim žiga broj Z20070856 (točka I. izreke) te je određeno da će se postupak prekinut radi rješavanja prethodnog pitanja o autorskom pravu podnositelja prijedloga na znak iz žiga u ovom postupku, nastaviti kad odluka o tom pitanju postane pravomoćna odnosno kad službena osoba ocijeni kako više nema razloga čekati na pravomoćnost presude ili rješenja osim u slučajevima u kojima se mora prekinuti postupak (točka II. izreke).

2.1. Tužitelj u tužbi u bitnom navodi da je nemogućnost utvrđenja činjenice i rješavanja zahtjeva stranke ne može biti razlog za prekid postupka. Ističe da je tuženik prekinuo postupak zbog navodnog nerazjašnjenog prethodnog pitanja, ali je zapravo samo konstatirao da ne može utvrditi određene činjenice. Ističe da je tužitelj dostavio dokaze i predložio saslušanja, ali tuženik nije proveo potrebne radnje prije nego što je zaključio da ne može riješiti prijedlog. Smatra da Zakon o općem upravnom postupku predviđa prekid postupka samo kada je potrebno rješavanje samostalne pravne cjeline od strane drugog tijela, a ne kada tijelo koje vodi postupak jednostavno tvrdi da ne može donijeti odluku.

2.2. Ističe da je pitanje autorskog prava već je riješeno, da je Visoki trgovački sud (rješenje Pž-3265/2022-2 od 26. srpnja 2022.) već zauzeo stav da tužitelj ima ranije autorsko pravo na sporni naziv pa smatra da bi upućivanje na drugo tijelo bilo nepotrebno.

2.3. Smatra da je tuženik dužan odlučiti o zahtjevu, odnosno da je tuženik nadležno tijelo za rješavanje postupaka o žigovima i autorskom pravu. Smatra da mu zakon nalaže da odluči o zahtjevu za proglašenje žiga ništavim, a ne da prebacuje odluku na drugo tijelo.

2.4. Ukazuje na postojanje više pravnih temelja za proglašenje žiga ništavim. Ističe da je zahtjev temelji na više osnova. Unatoč tome, tuženik je zanemario postojanje više pravnih temelja, nego je prekinuo postupak.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnom navodi da tuženo tijelo provodi upravne postupke prema Zakonu o žigu i Zakonu o općem upravnom postupku. Ističe da je na temelju članka 55. Zakonu o općem upravnom postupku, odlučilo je prekinuti postupak jer je u tijeku parnični postupak pred Trgovačkim sudom u Zagrebu. Smatra da postojanje autorskog prava tužitelja predstavlja samostalno pravno pitanje bez čijeg rješavanja nije moguće riješiti upravnu stvar. Osporava tvrdnje o nepravilnom vođenju postupka i pogrešnoj primjeni propisa te ostaje kod odluke.

4. Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu u bitnom smatra da je rješenje o prekidu postupka proglašenja žiga ništavim zakonito. Ističe da je ključno pravno pitanje u postupku je postojanje autorskog prava tužitelja, koje može utvrditi isključivo nadležni trgovački sud, a ne upravno tijelo. Budući da je to pitanje sporno, a postupak za njegovo utvrđenje već traje, tuženo tijelo je sukladno članku 55. Zakona o općem upravnom postupku prekinulo postupak dok se pravomoćno ne riješi. Navodi da sud nije donio konačnu odluku o postojanju autorskog prava, a tuženika nema nadležnost utvrđivati takva prava, već samo voditi registarske postupke. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev i naknada troškova zainteresiranoj osobi.

5. U podnesku od 20. svibnja 2024. tužitelj u bitnom osporava navode tuženika iz odgovora na tužbu, posebno tvrdnju da je prekid upravnog postupka opravdan zbog parničnog postupka pred Trgovačkim sudom u Zagrebu. Tužitelj ističe dva ključna razloga zbog kojih prekid nije opravdan. Prvo, parnični postupak je pravomoćno prekinut jer je Visoki trgovački sud Republike Hrvatske donio je rješenje o prekidu postupka broj Pž-3339/2023-2 od 16. siječnja 2024. do rješavanja postupka poništenja žiga pred tuženikom, sukladno članku 135. stavku 7. Zakona o žigu. Smatra da je tuženik je dužan nastaviti upravni postupak budući da sud ne može donijeti odluku dok tuženik ne riješi pitanje ništavosti žiga. Drugo, smatra da sud u parničnom postupku ne može riješiti prethodno pitanje. Ističe da se parnični postupak odnosi na povredu žiga i neće donijeti odluku o postojanju autorskog prava tužitelja. Sudska odluka može u obrazloženju spomenuti autorsko pravo, ali to ne oslobađa tuženika obveze donošenja odluke u upravnom postupku. Osim toga, autorsko pravo nije jedini temelj za poništenje žiga, već postoje i drugi razlozi, poput zle vjere i ranijeg neregistriranog dobro poznatog žiga.

6. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja Sud je pregledao sudski spis i spis tuženika. Sud je presudom riješio spor bez rasprave primjenom odredbe članka 98. točke 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24., dalje ZUS), nakon što je utvrdio da tuženik u odgovoru na tužbu nije tražio održavanje rasprave niti je predložio izvođenje dokaza, dok iz stanja spisa proizlazi da je osporavano rješenje nezakonito.

7. Tužbeni zahtjev je osnovan.

8. U postupku koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja utvrđeno je:

- tužitelj je 12. svibnja 2023. podnio tuženiku zahtjev za proglašavanje ništavim žiga broj Z20070856, („PRLJAVO KAZALIŠTE“) zainteresirane osobe u ovom upravnom sporu kao nositelja osporavanog žiga;

- da je žig broj Z20070856 registriran u [adresa] s pravom prvenstva od 11. svibnja 2007. kao verbalni znak za proizvode i usluge u slijedećim razredima Međunarodne klasifikacije proizvoda i usluga (MKPU): 3, 4, 9, 11, 12, 14, 15, 16, 18, 20, 21, 25, 26, 28, 30, 32, 33, 34, 35, 38, 41, 42, 43 i 45;

- da je tužitelj pokrenuo postupak za proglašavanje ništavim spornoga žiga, a prijedlog temelji, između ostalog, na tvrdnji da uporaba tog žiga vrijeđa autorsko pravo tužitelja;

- da je zainteresirana osoba u ovom upravnom sporu kao protustranka osporila sve navode predlagatelja pa i autorsko pravo na naziv glazbenog sastava odnosno albuma koji ne drži autorskim djelom.

9. Tuženik je pozivom na odredbu članka 55. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09., dalje ZUP) prekinuo postupak radi rješavanja prethodnog pitanja o autorskom pravu tužitelja na znak iz žiga.

10.1. Prema odredbi članka 139. stavka Zakona o žigu (Narodne novine, broj 14/19.) prijedlozi za proglašenje ništavosti podneseni nakon stupanja na snagu ovoga Zakona za žigove registrirane po propisima o žigu koji su vrijedili prije njegova stupanja na snagu riješit će se sukladno odredbama propisa o žigu koje su vrijedile na datum podnošenja prijave žiga.

10.2. Prema odredbi članka 49. stavka 2. točke 2. Zakona o žigu ( Narodne novine, broj 173/03., 54/05., 76/07., 30/09., 49/11. i 46/18.) na temelju razloga iz članka 6. ovoga Zakona, koji se primjenjuje i na postupak proglašavanja žiga ništavim, postupak za proglašavanje žiga ništavim može se pokrenuti na zahtjev nositelja nekoga od prava iz članka 6. stavka 4. ovoga Zakona.

10.3. Prema odredbi članka 6. stavka 4. točke 3. Zakona o žigu na temelju podnesenoga prigovora znak neće biti registriran ako bi njegova uporaba vrijeđala autorsko pravo.

11. Postojanje autorskog prava podnositelja zahtjeva i povreda tog prava od strane nositelja žiga, prethodno je pitanje u postupku povodom zahtjeva za proglašenje ništavnim žiga koji je utemeljen na tvrdnji o povredi autorskog prava. Naime, odluka tuženika o zahtjevu za proglašenje ništavnim žiga koji je utemeljen na tvrdnji o povredi autorskog prava, ovisi o pitanju - postoji li autorsko pravo podnositelja zahtjeva i je li ono povrijeđeno od strane nositelja žiga (ako postoji) - o kojem se meritorno odlučuje kao o glavnom pitanju u postupku pred trgovačkim sudom na temelju članka 34.b. točke 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22. i 114/22.).

12. Tuženik u obrazloženju osporavanog rješenja navodi da se postupak prekida „kako bi tužitelj pokrenuo postupak pred nadležnim trgovačkim sudom koji bi riješio navedeno prethodno pitanje o postojanju autorskog djela i autorskog prava.“ 13. Međutim, tuženik u obrazloženja osporavanog rješenja navodi da „nije izvjestan ishod spora osobito povodom utvrđenja autorskog prava predlagatelja glede naziva glazbenog sastava odnosno albuma povezanih sa žigom“, što upućuje na postojanje nekog postupka, a predmet kojega je spor o autorskom pravu. S tim u vezi Sud primjećuje da tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je odlučio je prekinuti postupak jer je u tijeku parnični postupak pred Trgovačkim sudom u Zagrebu, da je tužitelj dostavio rješenje Visokog trgovačkog suda u kojem se u obrazloženju navodi da bi tužitelj bio autor autorskog djela albuma Prljavo kazalište i da se radi o rješenju za određivanje privremene mjere.

14. Navedeno obrazloženje osporavanog rješenja je proturječno jer iz njega proizlazi, s jedne strane, da je postupak prekinut kako bi tužitelj pokrenuo postupak pred nadležnim trgovačkim sudom, s druge strane, da se postupak prekida jer je u tijeku parnični postupak pred Trgovačkim sudom u Zagrebu. Stoga je osporavano rješenje nezakonito jer je sastavljeno protivno odredbi članka 98. ZUP-a.

15. Iz obrazloženja osporavanog rješenja proizlazi da tuženik prekid obrazlaže i navodima kako ne može utvrditi iznesene tvrdnje o autorskom djelu i pravima osnivača sastava ni kad su točno nastala autorska prava predlagatelja te kako ne može riješiti prijedlog za proglašenje žiga ništavim temeljem izjave jedne stranke u postupku čija je pravovaljanost dovedena u pitanje.

16. Na navedenim razlozima ne može se osnovano utemeljiti prekid postupka u smislu članka 55. stavka 1. ZUP-a jer nemogućnost utvrđivanja činjenica ne može biti razlog za prekid postupka. Naime, članak 55. stavak 1. ZUP-a predviđa ovlast prekida postupka ako se pojavi pravno pitanje koje čini samostalnu pravnu cjelinu, a bez čijeg rješavanja kojega nije moguće riješiti upravnu stvar.

17. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da se tužitelj u prijedlogu za proglašenje ništavim žiga poziva na rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, poslovni broj 24 Pž-3265/2022-2 od 26. srpnja 2022. Riječ je rješenju kojim je odlučeno u postupku osiguranja radi određivanja privremene mjere zbog povrede žiga, odnosno kojim je preinačeno rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu i kojim je odbijen prijedlog za određivanje privremene mjere.

18. Iz navedenog proizlazi da je postupak osiguranja radi određivanja privremene mjere zbog povrede žiga pravomoćno završen. Taj već završeni postupak očito ne može biti osnova za prekid predmetnog upravnog postupka jer u tom postupku u izreci rješenja o prijedlogu za određivanje privremene mjere i ne odlučuje o postojanju ili povredi autorskog prava. Osim toga, iz odredbi članka 55. i 56. ZUP-a proizlazi da se upravni postupak može prekinuti rješenjem dok nadležni sud ili javnopravno tijelo ne riješe prethodno pitanje. Stoga se ne može prekinuti postupak radi rješavanja prethodnog pitanja ako je odluka nadležnog suda postala pravomoćna.

19. Okolnost što je pred Trgovačkim sudom u Zagrebu u tijeku parnični postupak pod poslovnim brojem P-1325/2022, koji je nositelj osporavanog žiga (zainteresirana osoba u ovom sporu) pokrenuo protiv podnositelja prijedloga u upravnom postupku (tužitelj u ovom sporu), ne može biti razlog za prekid postupka. Naime, taj je parnični postupak pravomoćno prekinut jer je Visoki trgovački sud Republike Hrvatske donio je rješenje poslovni broj Pž-3339/2023-2 od 16. siječnja 2024., kojim se preinačuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P- 1325/2022 od 31. kolovoza 2023. i rješava: „I. Prekida se postupak u ovoj pravnoj stvari. II. Postupak će se nastaviti nakon donošenja konačne odluke Državnog Zavoda za intelektualno vlasništvo o proglašenju ništavim rješenja o registraciji žiga br. Z20070856 ili drugačije odluke suda.“ Nadalje, predmet parničnog postupka je tužbeni zahtjev za utvrđenje povrede žiga, za zabranu povrede žiga, za plaćanje naknade za neovlašteno korištenje žiga i objavu presude u sredstvima javnog priopćavanja, iz čega proizlazi da sud u izreci presude u tom postupku neće odlučiti o postojanju ili povredi autorskog prava.

20. Iz navedenog proizlazi da u konkretnom slučaju, barem za sada, nisu bile ispunjenje pretpostavke za prekid postupka.

21. Slijedom navedenog, Sud je utvrdio da je osporavano rješenje nezakonito.

22. S obzirom na sve naprijed navedeno odlučeno je kao u točki I. izreke ove presude primjenom odredbe članka 117. stavak 1. ZUS-a. Pri tom treba imati na umu da je ovaj upravni spor vođen radi ocjene zakonitosti postupovne odluke o prekidu upravnog postupka te da ovaj Sud u ovom upravnom sporu ne odlučuje o meritumu upravne stvari (o kojem još nije odlučivao ni tuženik u upravnom postupku), već isključivo o (ne)postojanju pretpostavki za donošenje postupovne odluke o prekidu upravnog postupka.

23. Prema odredbi članka 147. stavka 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Tuženik je izgubio spor te je na temelju članka 147. stavka 1. ZUS-a dužan tužitelju nadoknaditi opravdane izdatke učinjene u tijeku spora, a koji obuhvaćaju nagradu za rad odvjetnika. Tužitelju treba kao opravdan izdatak u smislu članka 144. stavka 1. i 2. ZUS-a priznati trošak za sastavljanje tužbe i podneska od 20. svibnja 2024. Imajući na umu da se sukladno članku 144. stavku 3. ZUS-a vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom, primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj 138/23., dalje Tarifa/23), tužitelj ima pravo na naknadu u iznosu od po 1.000,00 eura (Tar. br. 27.1.), uvećano za PDV, ukupno 2.500,00 eura. Slijedom navedenog na temelju članka 148. stavka 4. ZUS-a odlučeno je kao točki II. izreke ove presude.

24. Kako zainteresirana osoba nije uspjela u ovom upravnom sporu, nema zakonskog osnova udovoljiti njenom zahtjevu za nadoknadu troškova upravnog spora. Stoga je Sud odlučio kao u točki III. izreke.

U Zagrebu 23. travnja 2025.

Sudac:

Ante Drezga

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dna:

1. Odvjetnik Toni Nogolica, [adresa] Zagreb, Ilica 73

2. Državni zavod za intelektualno vlasništvo, [adresa] Zagreb, Ulica grada Vukovara 78

3. Odvjetnica Kristina Delfin Kanceljak, [adresa] Zagreb, Palmotićeva 41

4. U spis