Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-4523/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Vlatke Fresl Tomašević, predsjednika vijeća, Tomislava Aralice, člana vijeća i suca izvjestitelja te Vlaste Feuš, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ZB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Domagoj Rukavina, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Špehar & Špehar & Rukavina j.t.d., Zagreb, protiv tuženika Triglav osiguranje d.d., Zagreb, Antuna Heinza 4, OIB: 29743547503, kojeg zastupa punomoćnica Maja Masnec, odvjetnica u Jastrebarskom, radi naknade štete, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-388/2018-77 od 20. lipnja 2024., na sjednici vijeća održanoj dana 23. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-388/2018-77 od 20. lipnja 2024.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba tužiteljice kao osnovana, preinačava se rješenje o trošku parničnog postupka sadržano u navedenoj presudi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-388/18-77 od 20. lipnja 2024. u pobijanom dijelu pod t. II. izreke u kojem zahtjev tužiteljice za naknadu troška parničnog postupka nije prihvaćen za iznos od 125,00 eur-a, zajedno s pripadajućim zateznim kamatama i rješava:

Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka u daljnjem iznosu od 125,00 eur-a zajedno sa zateznim kamatama tekućima na taj iznos od 23. travnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve to u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak žalbe u iznosu od 31,25 eur-a u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici štetu u iznosu 6.175,20 EUR / 46.527,08 HRK sa zateznim kamatama tekućim i to na iznos:

- 192,12 EUR / 1.447,50 HRK od 18. travnja 2016. do isplate i

- 5.983,09 EUR / 45.079,58 HRK od 2. veljače 2017. do isplate,

po kamatnoj stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, odnosno do 31. prosinca 2022. po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, nadalje, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja iste godine, dok referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici parnične troškove u iznosu 3.761,91 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 20. lipnja 2024. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja iste godine, dok referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana."

2. Protiv dijela prvostupanjske presude pod točkom II izreke u dijelu u kojem zahtjev tužiteljice za naknadu troškova parničnog postupka nije prihvaćen za iznos žalbu je podnijela tužiteljica zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenog razloga propisanog odredbom čl. 353. st. 1. t. 3 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19- dalje: ZPP). Prijedlog je tuženika da se pobijana presuda preinači u smislu žalbenih navoda, a podredno ukine.

3. Protiv navedene presude žalbu je podnio i tuženik zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. - 3. ZPP-a predlažući da se ta presuda preinači u smislu žalbenih navoda.

4. Žalba tuženika nije osnovana, a žalba tužiteljice je osnovana.

U odnosu na žalbu tuženika:

5. Nije ostvaren žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je prvostupanjski sud raspravio sve tvrdnje na kojima tužiteljica temelji svoj zahtjev i kojima ih tuženik pobija te na osnovi izvedenih dokaza i njihovom ocjenom (čl. 8. ZPP-a) pravilno i potpuno utvrdio činjenice odlučne za donošenje zakonite odluke u ovom sporu.

6. Pošavši od utvrđenja:

- da iz zapisnika o očevidu od 25. travnja 2016., podataka o prometnoj nezgodi i službene bilješke od 14. lipnja 2018. proizlazi da je 25. travnja 2016. u [adresa], na kolniku [adresa], došlo do prometne nesreće u kojoj su sudjelovali ZB, ovdje tužiteljica, kao vozačica bicikla, te FB, kao vozač osobnog automobila reg. oznaka [registarska oznaka] i ZBŽ, kao putnik-suvozač u osobnom automobilu reg. oznaka [registarska oznaka]., a koje vozilo je osigurano kod tuženika,

- da iz rješenja ODO u Novom Zagrebu br. K-DO-958/17 od 10. listopada 2017., fotografskog elaborata, iz situacijskog plana i službene zabilješke, odnosno preslikanih dijelova priklopljenog spisa predmeta ODO u Novom Zagrebu br. K-DO- 958/18 utvrđeno je da rješenjem Općinskog državnog odvjetništva u Novom Zagrebu br. K-DO-958/17 od 10. listopada 2017. odbačena kaznena prijava protiv osumnjičenika FB, zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 1. i 2. Kaznenog zakona, počinjenog na štetu ZB,

- da iz računa od 18. travnja 2016. proizlazi da je trošak naočala u iznosu 1.447,50 HRK,

- da iz odštetnog zahtjeva od 2. veljače 2017. utvrđeno je da se je povodom predmetnog štetnog događaja tužiteljica 2. veljače 2017. uputila tuženiku odštetni zahtjev,

- da iz iskaza svjedoka FB u bitnom proizlazi:

- da je isti kritične zgode upravljao osobnim vozilom marke M reg. ozn. [registarska oznaka],

- da je vrijeme je bilo suho, sunčano te se je predmetni događaj dogodio u dnevnim satima,

- da prilikom prolaska pokraj gospođe na biciklu nije ništa osjetio, dakle smatra da isti svojim vozilom nije osjetio kontakt svojeg vozila i ostalih sudionika u prometu, u ovom slučaju to bi bila gospođa na biciklu,

- da je isti je prošao pokraj gospođe koja je upravljala biciklom te koji se kretala istim prometnim trakom kojim se je kretao isti svjedok i nakon što je prošao pokraj iste gospođe, taj svjedok je namjeravao skrenuti u lijevo na parkiralište, no morao je pričekati prolaz vozila iz suprotnog smjera,

- da je na mjesto predmetnog događaja došlo je vozilo hitne pomoći te policijski službenici,

- da sam manevar mimoilaženja tužiteljice je "klasik", tj. uključio je pokazivač smjera za skretanje u lijevo te je na udaljenosti 1-2 m obišao tužiteljicu koja je upravljala biciklom, a zatim je po mimoilaženju tužiteljice na udaljenosti 5-6 m od tužiteljice dao pokazivač za skretanje u lijevo s namjerom skretanja na parkiralište,

- da odmah nakon što je isti svjedok mimoišao tužiteljicu isti svjedok se je vratio u svoj prometni trak iz razloga što su dolazila vozila iz suprotnog smjera i tu je zaustavio svoje vozilo, uključio lijevi pokazivač smjera te pričekao prolaz vozila iz suprotnog smjera, a zatim skrenuo u lijevo na parkiralište, koje je nasuprot caffe bara,

- da iz iskaza svjedoka UB proizlazi:

- da isti nije očevidac samog nastanka predmetnog štetnog događaja i ozljeđivanja tužiteljice,

- da je vidio tužiteljicu kako upravlja biciklom i to neposredno prije štetnog događaja te ju je ponovo vidio tek kada je ležala na kolniku,

- da je na temelju iskaza tužiteljice, saslušane osobno kao stranke na ročištu 15. travnja 2019. proizlazi:

- da se je kritične zgode kretala desnom stranom kolnika-desnim prometnim trakom [adresa], u [adresa],

- da na nogostupu ne postoje oznake-trak za bicikliste pa je stoga upravljala biciklom po navedenom kolniku, držeći se desne strane,

- da iznenada, dakle, nije vidjela odakle i s koje strane, no, čula je zvuk automobila te ju je isti udarac bacio njoj u desnu stranu, završivši na asfaltu u dvorištu [adresa],

- da neposredno prije navedenog udarca, tužiteljica je upravljala biciklom, zadržavajući smjer kretanja za ravno,

- da isti događaj dogodio se oko 11,30 sati, dan je bio sunčan, vidljivost je bila dobra te je kolnik bio suh,

- da neposredno prije mjesta štetnog događaja, postoji rubnjak kao razdjelnik između kolnika i nogostupa, no istog rubnjaka nema na mjestu predmetnog udara u tužiteljicu i njezin bicikl, s obzirom da je na tom mjestu ulaz u dvorište pa je stoga samo malo povišenje razine,

- da je tužiteljica vozila "normalno", na udaljenosti od oko 1-2 m od rubnjaka, s desne strane istog kolnika,

- da tužiteljica vozi bicikl od svoje pete godine i to svakodnevno te joj je uobičajena ruta dužine oko 6 km, koju zna dnevno proći 2-3 puta,

- da iz pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dipl. ing. Gorana Husinca proizlazi:

- da su vozila nakon sudara pomaknuta sa mjesta štetnog događaja, tj. biciklistkinja je pomaknula bicikl, a vozač ... je nakon zaustavljanja napustio mjesto štetnog događaja,

- da je prije skretanja ... na parkirni prostor s lijeve strane (u smjeru kretanja) vozilo se kretalo brzinom od 20 km/sat, a bicikl oko 10 km/sat,

- da tehničkim putem nije moguće izračunati brzine kretanja vozila,

- da ne postoje elementi za sačinjavanje vremensko prostorne analize,

- da je biciklistkinja izjavila da je pomicala bicikl u desno, sve do rubnjaka uslijed kojeg kontakta s prevalila na nogostup te ozlijedila kuk, desno koljeno i zadobila frakturu palca,

- da je razlogom desnog pomicanja prema rubnjaku, navela je blisko kretanje ...,

- da na ... niti na biciklu nisu nađeni tragovi kontakta,

- da su to iskazi koji se ne mogu koristiti prilikom izrade tehničkog vještačenja, a u nedostatku materijalnih tragova koji bi svjedočili o nastanku sudara,

- da je vještak je prikazao dinamičku simulaciju kretanja i pada biciklistkinje, ali glede istoga, nije moguće prikazati položaj i kretanje ...,

- da su oba sudionika napustila mjesto štetnog događaja i jedino se temeljem iskaza može utvrđivati uzrok nastanka sudara, odnosno ne može se tehničkim putem utvrditi dinamika nastanka štetnog događaja,

- da je na biciklu nastala totalna šteta odnosno popravak nije rentabilan visina štete na njemu iznosi 350,00 HRK.

- da kada vozač osobnog vozila uoči ispred sebe biciklista u svoj voznom traku on mora provjeriti situaciju iza svoga vozila te ispred bicikla dati lijevi smjerokaz i obići odnosno preteći bicikl na sigurnosnom razmaku vodeći pri tome računa o brzini, smjeru i položaju svoga vozila u odnosu na vozilo bicikl,

- da je za pretpostavljanje brzine kretanja bicikla od oko 10 km/sat i vozila od oko 20 km/sat osobno vozilo trebalo ostvariti sigurnosni bočni razmak od oko 1,5 m te započeti obilaziti bicikl najmanje 10 m iza njega te se vratiti u svoj kolnički trak najmanje 10 m ispred njega sve iz razloga što je bicikl vozilo na 2 kotača odnosno s vozilom s jednim tragom te vozač bicikla se može prestrašiti osobnog vozila te pasti,

- da vozač osobnog vozila mora voditi brigu o biciklistu, jer je osobno vozilo u odnosu na bicikl opasna stvar i vozač osobnog vozila je zaštićen karoserijom vozila, a biciklist je nezaštićen,

- da predmetna dva vozila nisu bila u kontaktu te nije poznato mjesto pada tužiteljice pa nije moguće utvrditi na kojem bočnom sigurnosnom razmaku je osobno vozilo pretjecalo bicikl,

- da iz nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke proizlazi:

- da je tužiteljica zaprimljena na bolničko liječenje,

- da je liječenje završeno nakon odnosno stanje se stabiliziralo nakon provedene fizikalne terapije i kontrolnog pregleda fizijatra 29. studenoga 2016.

- da s obzirom na kvalifikatorne okolnosti:

- pretrpljene fizičke boli: Jakog intenziteta, trajnog karaktera bili su sumarno 4 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 15 dana. Boli slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 56 dana. Povremene boli manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti.

- pretrpljeni strah: Tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja; Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 3 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 8 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 30 dana,

- duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti: u navedenom štetnom događaju tužiteljica je zadobila prijelom donjeg dijela lijeve palčane kosti, natučenje glave, ogrebotine nosa, natučenje lijeve strane prsišta, natučenje lijevog kuka, natučenje desnog koljena i akutnu reakciju na stres; navedena ozljeda donjeg dijela lijeve palčane kosti, tj. prijelom u području lijevog ručnog zgloba doveo je do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 12% koja se očitije u ograničenoj pokretljivosti lijevog ručnog zgloba u srednjem stupnju te povremenim bolima prilikom duljeg rada lijevom rukom,

- duševne boli zbog naruženosti: ožiljak u području lijevog ručnog zgloba predstavlja naruženja lakog stupnja koje je vidljivo kada tužiteljica rotira lijevu šaku i vidi se volarni dio šake (dlan šake),

- s osnove tuđe pomoći: Nakon predmetnog štetnog događaja i napuštanja bolničkog liječenja tužiteljici je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 60 dana po 2 sata dnevno te još 30 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove (kuhanje, peglanje, spremanje), pomoć pri odlasku u trgovinu i slično.

7. Navedena utvrđenja prvog stupnja kao i zaključak istog prihvaća i ovaj sud jer s potrebnom sigurnošću proizlazi iz spisa i jer ih tuženik svojim žalbenim navodima nije uspio dovesti u sumnju.

8. U odnosu na žalbene navode tuženika kojim se osporava stajalište prvostupanjskog suda u odnosu na nalaz prometnog vještaka koji je naveo da se uzrok nastanka štetnog događaja može utvrđivati temeljem iskaza sudionika, a ne i tehničkim sredstvima obzirom su oba vozila napustila mjesto štetnog događaja valja navesti da je sud prvog stupnja pravilno poklonio vjeru iskazu tužiteljice iz kojeg proizlazi da se prometnicom na kojoj se štetni događaj dogodio vozi dugi niz godina pa i više puta dnevno. Žalbeni navod u kojem tuženik navodi kako između vozila osiguranika tuženika i bicikla tužiteljice nije došlo do nikakvog kontakta nije odlučan jer je iz iskaza tužiteljice nedvojbeno utvrđeno da je ona morala skrenuti na rubnjak prometnice pri čemu se i ozlijedila jer je vozilo osiguranika tuženika došlo prilikom pretjecanja vrlo blizu bicikla kojim je upravljala. Drugih vozila osim vozila osiguranika tuženika u tom času na kolniku nije bilo, a i iz iskaza osiguranika tuženika proizlazi da je vidio da je tužiteljica pala nakon što ju je on pretekao. Stoga kao jedini logičan razlog pada tužiteljice upravo u trenutku u kojem ju je pretjecao osiguranik tuženika se pokazuje upravo nedovoljan bočni razmak između vozila osiguranika tuženika i bicikla tužiteljice. Djelomično različito iskazivanje tužiteljice o tome je li bilo fizičkog kontakata između vozila može se pripisati njezinoj starijoj dobi kao i stanju šoka, tj. uznemirenosti nastalim događajem. Mjesto nastanka spornog događaja pravilno je utvrđeno temeljem provedenih dokaza pa žalbeni navodi u tom dijelu nisu osnovani. Stranke i svjedoci suglasno iskazuju svoje kretanje kolnikom predmetne [adresa] u smjeru juga kod kućnog broja 3, a isto proizlazi iz situacijskog plana izrađenog od PU Zagrebačka. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da je tužiteljica upravljajući biciklom poštivala pozitivne propise i nije doprinijela nastanku štetnog događaja. Vozač motornog vozila prilikom pretjecanja bicikla dužan ostaviti sigurnosni bočni razmak od oko 1,5 m te započeti obilaziti bicikl najmanje 10 m iza njega te se vratiti u svoj kolnički trak najmanje 10 m ispred njega kao što to proizlazi iz usmenog obrazloženja prometnog vještaka.

9. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da tuženik nije dokazao da bi njegov osiguranik u cijelosti postupao onako kako je trebao prilikom pretjecanja tužiteljice te je pravilno primijenio pravila o teretu dokazivanja te je pravilan zaključak prvostupanjskog suda o odgovornosti tuženika.

10. Pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo u pogledu kako u pogledu neimovinske štete (čl. 19. i 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21; dalje: ZOO)) tako i u pogledu imovinske štete (čl. 1095. ZOO-a), sve sa pripadajućim zateznim kamatama sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a i čl. 1086. ZOO-a).

11. Odluka o troškovima postupka pravilna je i zakonita sukladno odredbi čl. 154. st. 3. ZPP-a, vezano uz čl. 155. ZPP-a.

11. Slijedom iznesenog i jer tijekom prvostupanjskog postupka nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odrede čl. 354. st. 2. ZPP-a na počinjenje kojih ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a, valjalo je primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske presude.

U odnosu na žalbu tužiteljice:

12. Osnovano tužiteljica u žalbi navodi da joj je trebalo biti priznato pravo na naknadu troškova parničnog postupka za zastupanje na ročištu za objavu presude prema Tbr. 9/3 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23 - u daljnjem tekstu: Tarifa). Pri tome je za istaknuti da to pravo nije ograničeno mogućnošću stranaka da presudu u pojedinom predmetu preuzmu s e-oglasne ploče suda ili putem e-komunikacije, budući da to ne proizlazi iz odredaba Tarife, niti iz odredaba ZPP-a kojima se regulira naknada troškova parničnog postupka.

13. Kako je odvjetnička vježbenica punomoćnika tužiteljice pristupila na ročište za objavu presude, tako tužiteljici na ime tog troška pripada naknada u iznosu od 50 bodova, a što uz vrijednost boda od 2,00 eur-a te uvećano za porez na dodanu vrijednost po stopi od 25%, ukupno iznosi 125,00 eur-a, sve sukladno odredbama iz Tbr. 9. st. 3. Tarife te čl. 38. st. 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19 i 138/20 - u daljnjem tekstu: ZPDV), u svezi čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP-a.

14. Time tužiteljici pripada pravo na naknadu troškova parničnog postupka u daljnjem iznosu od 250,00 eur-a sa zateznim kamatama tekućim od 23. travnja 2025. (sukladno čl. 27. ZID ZPP/22 od 23. ožujka 2022.) i čl. 29. st. 2. ZOO-a također pripadaju.

15. Slijedom iznesenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. t. 3. ZPP-a, odlučiti kao pod točkom I. izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

16. Tužiteljici pripada pravo na naknadu troškova žalbenog postupka u ukupnom iznosu od 31,25 eur-a, a prema Tbr. 10/4 Tarife pa je odlučeno kao pod t. II. izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

Zagreb, 23. travnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Vlatka Fresl Tomašević