REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Gordane Korotaj, predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. ŽD i dr., zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90.- pročišćeni tekst, 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave osječko-baranjske, I Policijske postaje s ispostavom Čepin, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku od 7. travnja 2022., broj: 72. Pp-3167/2021-6, u sjednici vijeća održanoj 23. travnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. U povodu žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave osječko-baranjske, I Policijske postaje s ispostavom Čepin, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda na način da se mijenja pravna osnova po kojoj su okr. ŽD i okr. AD oslobođeni optužbe, tako da se isti oslobađaju optužbe po osnovi čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.).
II. Uslijed gornje odluke, žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave osječko-baranjske, I Policijske postaje s ispostavom Čepin je bespredmetna.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Osijeku od 7. travnja 2022., broj: 72. Pp-3167/2021-6 okr. ŽD i okr. AD, na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona, oslobođeni su optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Istom presudom, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t.2. do t. 5 i 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba je bespredmetna.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Tako je ovaj sud, ispitivanjem po službenoj dužnosti, utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 1. Prekršajnog zakona, jer djelo za koje se okrivljenici optužuju, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude, po propisu nije prekršaj.
5. Naime, okrivljenicima je stavljeno na teret, a tako su i oslobođeni optužbe, da su 14. rujna 2021. u dvorištu zgrade u [adresa] narušavali javni red i mir vikom i tučom. Na temelju provedenog dokaznog postupka prvostupanjski je sud nije mogao utvrditi element javnosti, odnosno da se postupanje koje se okrivljenicima stavlja na teret reflektiralo na javnom mjestu, odnosno da bi radnja prekršaja bila vidljiva s javnog mjesta ili posljedica radnje nastupila na javnom mjestu te je okrivljenike na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona, u nedostatku dokaza, oslobodio optužbe.
6. Međutim, prema recentnoj sudskoj praksi, dvorište spada u tzv. fiktivna javna mjesta koja po svojoj namjeni nisu javna mjesta, ali pod određenim uvjetima to mogu biti. Javnost takvog mjesta prosuđuje se po nastupljenoj posljedici na javnom mjestu. Stoga i djelo izvršeno na takvom mjestu može imati obilježja prekršaja, pod uvjetom da se radnja izvršenja reflektira na javnom mjestu. Dakle, iako dvorište nije javno mjesto, okolnosti koje su postojale u vrijeme izvršenja prekršaja, a koje su činile dostupnim radnju javnosti, bilo da su izložene pogledu javnosti, bilo da je posljedica nastupila na javnom mjestu, mogle su dvorište privatne kuće u takvim okolnostima učiniti javnim mjestom.
7. U vezi počinjenja djela na fiktivnom javnom mjestu, na sjednici Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske sigurnosti održane 12. listopada 2022., a zbog ujednačavanja sudske prakse, zaključeno je da, ukoliko je prekršaj počinjen na tzv. fiktivnom javnom mjestu, u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu. Bez te okolnosti u činjeničnom opisu, djelo ne bi bilo prekršaj.
8. Kako je to vidljivo iz izreke pobijane presude (a tako je i u optužbi), u činjeničnom opisu se ne naznačuje da se ponašanje okrivljenika reflektiralo (vidljivo ili čujno) na neograničenom javnom mjestu, slijedom čega proizlazi da u činjeničnom opisu ovog prekršaja nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koji se okr. ŽD i okr. PD stavlja na teret. S obzirom da je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to iz navedenog razloga sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.
9. Slijedom navedenog, djelo za koje se okr. ŽD i okr. AD optužuju i za koje se protiv njih vodi ovaj prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude (jednako je i u optužbi), po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je izmijenio pravnu osnovu po kojoj su okrivljenici oslobođeni optužbe tako da se isti oslobađaju optužbe po osnovi čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona, kako je to i navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude, a uslijed toga, žalba tužitelja je postala bespredmetna.
10. Stoga je, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.
Zagreb, 23. travnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Gordana Korotaj, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Osijeku u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenike i tužitelja.
