Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Poslovni broj P-134/2022-41

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A,  P R E S U D A  N A  T E M E LJ U

P R I Z N A NJ A  I  R J E Š E NJ E

Općinski sud u Gospiću po sucu Mirjani Kosanović kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja NZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnica Danijela Cvijanović, odvjetnica u [adresa] protiv tuženika 1. IZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ZZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. SZ iz [adresa] koju zastupa punomoćnica ZZ iz [adresa], N [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, nakon glavne i javne rasprave zaključene 4. travnja 2025. i nakon objave 23. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e :

Utvrđuje se da je tužitelj NZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik nekretnine kčbr. [katastarska čestica] voćnjak podkućina sa 273 m² upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kčbr. [katastarska čestica] oranica todićuša sa 162 m² upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] što su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužitelj temeljem ove presude, a nakon njene pravomoćnosti zatraži upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika.

r i j e š i o  j e :

Nalaže se tuženicima 2. ZZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. SZ iz [adresa] da tužitelju NZ solidarno naknade trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 739,55 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi od 6. lipnja 2022. tužitelj je naveo da je u zemljišnoj knjizi nekretnina oznake kčbr. [katastarska čestica] upisana u Zbirku pologa isprava ZP-149/11 k. o. [katastarska općina] na ime i vlasništvo 1. tužene IZ dok je nekretnina oznake kčbr. [katastarska čestica] upisana u Zbirku pologa isprava ZP-1484/21 i ZP-285/76 k. o. [katastarska općina] na ime i suvlasništvo 2. tužene ZZ u 1/2 dijela i 3. tužene SZ u 1/2 dijela iako je stvarni vlasnik i posjednik predmetnih nekretnina tužitelj u cijelosti. Naime, tužitelj je 1979. godine s EZ, ocem 1. i 2. tužene izvršio zamjenu nekretnina kako bi započeo izgradnju kuće na kčbr. [katastarska čestica] pored stare kuće koja se nalazi na kčbr. [katastarska čestica] na kojoj je živio zajedno sa suprugom I koja je umrla 2001. i djecom ĆZ, Z i LZ koji je umro 2004. Tužitelj je na kčbr. [katastarska čestica] izgradio štalu 1962. godine koja dijelom zahvaća i kčbr. [katastarska čestica] s time da je te nekretnine naslijedio od svojih roditelja BZ i MZ. Izgradnji nove kuće tužitelj je pristupio 1980. godine i istu je izgradio nakon 4 godine. U posjedovanju predmetnih nekretnina, tužitelja i njegove prednike nitko nikada nije smetao. S obzirom da ima pravni interes uskladiti zemljišnoknjižno i faktično stanje tužitelj predlaže da sud donese presudu kojom će utvrditi da je vlasnik nekretnina oznake kčbr. [katastarska čestica]. Uz tužbu tužitelj je dostavio izvatke iz Zbirke pologa isprava, prijepise posjedovnog lista i rješenje Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada od 14. travnja 2016. godine.

2. Tužena IZ je u podnesku od 13. siječnja 2023. priznala tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti pa je sud bez daljnjeg raspravljanja donio presudu kojom je prihvatio taj zahtjev u odnosu na tuženu IZ i u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (članak 331 stavak 1 i članak 338 stavak 5 Zakona o parničnom postupku, Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/2023, dalje: ZPP).

3. Tužene ZZ i SZ u odgovoru na tužbu osporile su tužbeni zahtjev tužitelja navodeći kako su neistiniti navodi tužitelja da je 1979. godine između tužitelja i njihovog pravnog prednika izvršena zamjena nekretnina kako bi tužitelj započeo s izgradnjom kuće kao i navod tužitelja da je 1962. izgradio štalu koja se dijelom nalazi na predmetnoj nekretnini kčbr. [katastarska čestica]. Navode kako ne postoji pisani ugovor niti drugi pisani sporazum kojim bi se potvrdilo postojanje dogovora između tužitelja i njihovog pok. oca OZ pa stoga predlažu da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja i obveže istoga da tuženicima nadoknadi troškove parničnog postupka.

4. Radi utvrđenja činjeničnog stanja proveden je dokazni postupak tijekom kojeg je izvršen uvid u dokumentaciju dostavljenu u spis, proveden je očevid radi identifikacije predmetnih nekretnina od strane stalnog sudskog vještaka geodetske struke te dokaz saslušanjem 2. tužene kao stranke u postupku i svjedoka BZ, ĆZ i PZ.

5. Analizom provedenih dokaza sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

6. U postupku su utvrđene sljedeće nesporne činjenice:

- da je u zemljišnoj knjizi kao vlasnik kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana 1. tužena IZ koja je priznala tužbeni zahtjev tužitelja;

- da je očevidom utvrđeno da se na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi obiteljska kuća katnica izgrađena 80.-ih godina prošlog stoljeća, a na njezinom južnom dijelu tzv. drvena šupa;

- da su u zemljišnoj knjizi i u katastarskom operatu kao suvlasnice odnosno suposjednice kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane 1. tužena ZZ i 2. tužena SZ

ZZ, svaka u ½ dijela;

- da je na samom očevidu sud neposrednim opažanjem uz sudjelovanje vještaka geodetske struke na kojem je utvrđen identitet sporne nekretnine utvrdio da je kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi dvorište tužitelja između nekretnina u njegovom vlasništvu kčbr. [katastarska čestica] te kčbr. [katastarska čestica];

- da se na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalaze stara obiteljska kuća tužitelja, a u smjeru jugozapada garaža i gospodarski objekt u vlasništvu tužitelja;

- iz iskaza tužene ZZ da navedeni objekti nisu u posjedu i vlasništvu tuženica kao ni čestica broj 1147, već isključivo čestica broj 1146;

- iz iskaza svjedokinje ĆZ, kćerke tužitelja da se kčbr. [katastarska čestica] u naravi koristila kao dvorište odnosno kao prolaz između ulaza u staru i novu kuću; da se tim prolazom nikada nitko nije koristio osim njezine obitelji niti je za to imao potrebe budući da su i okolne čestice u vlasništvu njezine obitelji; da je njezin otac 1980. godine kada se gradila kuća na susjednoj čestici (kčbr. [katastarska čestica]) dao u zamjenu jednu česticu EZ, ocu 1. i 2. tuženica kako bi imao pristup svojoj kući u zamjenu za predmetnu česticu 1147 kako bi imao dvorište; da od te zamjene njezina obitelj nesmetano koristi ovu česticu; da su predmetnu česticu prije zamjene koristili njezini baka i djed jer je ta čestica sastavni dio njihovog domaćinstva; da su i mještani sela znali za zamjenu nekretnina;

- iz iskaza svjedoka BZ starog 71 god. da cijeli život živi u [adresa] i poznato mu je da su tužitelj i njegova obitelj koristili predmetnu nekretninu zato što se u naravi radi o dvorištu između stare i nove kuće tužitelja; da mu je poznato da se otac 2. tužene zamijenio s tužiteljem za nekretnine jer u suprotnom tužitelj ne bi mogao graditi kuću odnosno da je tužitelj dao DZ jednu česticu kako bi DZ imao prilaz svojoj kući, a DZ je dao predmetnu česticu tužitelju; da je zamjena izvršena kada se počela graditi nova kuća, najvjerojatnije 1984. iako je tužitelj koristio tu česticu i prije nego je započeo s gradnjom kuće; da nikada nije čuo da je bilo sporova vezano uz korištenje prijepora; da tužene nikada nisu koristile predmetnu nekretninu niti su za to imale potrebe jer je to dvorište tužitelja; da tužene imaju šljivar iza tužiteljeve drvene šupe koju je napravio sin tužitelja LZ kada se počela graditi kuća;

- iz iskaza svjedoka ŽZ starog 72 god. da živi u [adresa] od rođenja i da se još kao dijete sjeća tužitelja i njegove supruge I, sada pok. kao i njihove djece LZ, ĆZ i Z; da je tužitelj imao brata LZ koji je umro bez nasljednika te da nije imao druge braće i sestara; da je kuću na kčbr. [katastarska čestica] izgradio sin tužitelja LZ uz pomoć roditelja oko 1979. godine; da je postojao dogovor CZ, oca 2. i 3. tuženica i tužitelja o korištenju predmetne nekretnine i da se tu gradi kuća; da se predmetna nekretnina koristila kao prolaz, a tu su držali i stoku odnosno nekretnina je služila kao dvorište; da treće osobe nisu koristile taj prolaz niti su za to imale potrebe; da svi susjedi znaju da je predmetna nekretnina u posjedu tužitelja; da nakon dogovora o zamjeni nekretnina nikada nije vidio DZ u posjedu predmetne nekretnine kao ni njegove kćerke; da je tuženu ZZ posljednji put vidio u Ondiću 1995. godine;

- iz iskaza 2. tužene ZZ stare 69 god. da je točno da nisu posjedovali predmetnu nekretninu niti su istu koristili osim što su tuda prolazili kako bi došli do svog šljivara; da je na prijeporu vidjela krave i ovce tužitelja; da je na prijeporu viđala tužitelja, njegovu suprugu i njihovog sina koji je 1987. nastradao i od tada ovdje više nije živio; da je nakon Domovinskog rata ovdje bila tek 2010. godine dok njezina sestra SZ nakon rata uopće nije dolazila.

7. Među strankama nije sporno da su 2. i 3. tuženice u zemljišnoj knjizi i katastarskom operatu upisane kao suvlasnice odnosno posjednice prijeporu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Međutim, po okončanom dokaznom postupku na glavnoj raspravi, tužena ZZ nije osporila da predmetnu nekretninu nije posjedovala kao niti njezin otac već da je u posjedu te nekretnine tužitelj sa svojom obitelji. Navedeno su potvrdili i svjedoci saslušani na očevidu čiji su iskazi uvjerljivi i međusobno podudarni.

8. Prvenstveno valja naglasiti da tužitelj svoj zahtjev za stjecanje predmetne nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] temelji na pravnom institutu dosjelosti, posjedovanjem zemljišta kroz vrijeme određeno zakonom, a zamjena nekretnina je u ovoj pravnoj stvari istaknuta kao valjani pravni temelj stupanja u posjed čime je dokazano pravo na posjed odnosno zakonitost i istinitost tužiteljevog posjeda jer isti nije stečen silom, potajno ili prijevarom. Tužbene navode tužitelja potvrđuju u cijelosti saslušani svjedoci na osnovu čijih je iskaza na očevidu na kojem je sudski vještak identificirao predmetnu katastarsku česticu, sud nedvojbeno utvrdio da su tužitelj i njegovi pravni prednici najkasnije od 1979. godine pa nadalje u nesmetanom, savjesnom, samostalnom i kontinuiranom posjedu prijepora koji nije osporavan od mještana pa tako ni od strane 2. i 3. tuženica, dapače, 2. tužena je na očevidu potvrdila tužbene navode tužitelja i svjedoka da ona i njezini prednici nisu posjedovali predmetnu nekretninu osim što su tuda prolazili kako bi došli do svog šljivara, dakle, bez obzira na verbaliziranje 2. tužene da njezin otac i tužitelj nisu zamijenili nekretnine, nesporno je dokazano da je tužitelj posjedovao predmetnu nekretninu o čemu su iskazivali svi saslušani svjedoci koji o posjedu imaju neposredna saznanja.

9. Dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj posjed ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed, a posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, kao u predmetnom slučaju.

10. Posjed se smatra poštenim osim ako se dokaže suprotno, dakle, poštenje posjeda presumira se dok se ne dokaže suprotno.

11. Prema odredbi članka 388 stavka 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12, 152/14, dalje: ZVDSP) stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju se prema njegovim odredbama, ako prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije drukčije određeno, dok je stavkom 2 istog članka određeno da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava njihovih pravnih učinaka.

12. Nadalje, uvjete za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u konkretnom slučaju, s obzirom na zaključak suda da je dosjedanje na prijeporu kčbr. [katastarska čestica] započeto 1979. godine kada je prema iskazima svjedoka izvršena zamjena nekretnina prije početka gradnje kuće 1980. godine na čestici 1142, sukladno odredbama članka 388 stavka 1 i 2 ZVDSP treba razmotriti i ocijeniti najprije prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika (OGZ) koja su se primjenjivala na temelju članka 4 Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (Službeni list FNRJ broj 86/46, 105/46 i 96/47) do 1. rujna 1980. odnosno do stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91 i 92/94, u daljnjem tekstu: ZOVO).

13. Uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću određuju pravila OGZ-a u paragrafima 1460. - 1477. po kojima se zahtijeva da dosjedatelj ima stvar u posjedu, da je njegov posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme zakonom određeno. Posjednik ne smije posvojiti stvar silom ili lukavstvom ili potajno (paragraf 1464. OGZ-a), mora biti pošten (paragraf 1463. i 326. OGZ-a) i posjed se mora temeljiti na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost da je ova pristojala predavaocu Takvi su naslovi npr. zapis, darovanje, zajam, kupovanje i prodaja, promjena, isplata itd. (paragraf 1461 OGZ-a) s time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja (paragraf 1477. OGZ-a). Isto tako, prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. IV. 1960. umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468. OGZ-a u trajanju od 30 godina odnosno roka iz paragrafa 1472. OGZ- a od 40 godina najdulji rok za dosjedanje je 20 godina.

14. Dakle, u vrijeme kada je započelo dosjedanje na predmetnoj nekretnini kčbr. [katastarska čestica] k.o. Mutilić 1979. godine važila su pravna pravila OGZ-a s tim da je 1. rujna 1980. na snagu stupio ZOVO.

14.1. Prema odredbi članka 28 stavka 2 ZOVO savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina.

14.2. Odredbom stavka 4 istog članka propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina. Prema odredbi članka 72 stavka 2 ZOVO posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova.

15. Odredbom članka 159 stavka 1 ZVDSP propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 2). Samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 3). Odredba članka 160 stavka 1 i 2 ZVDSP određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

16. Posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja odnosno pravo na posjed (članak 18 stavak 1 ZVDSP).

16.1. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (članak 18. stavak 3 ZVDSP).

17. Dakle, osnovna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću po pravilima OGZ-a, ZOVO-a i ZVDSP-a je pošten (savjestan) posjed. Nepošten (nesavjestan) posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed.

18. Na temelju utvrđenih činjenica da je tužitelj u nesmetanom, zakonitom i poštenom posjedu predmetne nekretnine najmanje 40 godina te da je iste stekao zamjenom nekretnina s prednikom 2. i 3. tuženica EZ 1979. godine, sud cijeni da su u cijelosti ispunjene pretpostavke za utvrđenje prava vlasništva tužitelja dosjelošću u smislu pravnog pravila iz članka 28 stavka 2 ZOVO prema kojem savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina.

19. Kako se posjed smatra poštenim dok se ne dokaže suprotno, a 2. i 3. tuženice nisu dokazale da tužitelj nije pošten posjednik predmetne nekretnine kčbr. [katastarska čestica], sud je primjenom pravila o teretu dokazivanja iz članka 221a ZPP-a u cijelosti usvojio tužbeni zahtjev tužitelja i odlučio kao u izreci presude.

20. Odluku o troškovima postupka sud je donio primjenom odredbe članka 154 stavka 1 ZPP prema kojoj je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka, te primjenom odredbe članka 161 stavka 1 i 2 ZPP prema kojoj suparničari podmiruju troškove na jednake dijelove, a ako postoji znatna razlika u pogledu njihova udjela u predmetu spora sud će prema razmjeru tog udjela odrediti koliki će dio troškova nadoknaditi svaki od suparničari. Pritom, za troškove uzrokovane posebnim parničnim radnjama pojedinih suparničara ostali suparničari ne odgovaraju (stavak 4).

21. Sud će prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti osobito vodeći računa o pravilima ovoga Zakona koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu. Ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge troškove, odmjerit će se takvi troškovi prema toj tarifi (članak 155 ZPP).

22. U parnične troškove spadaju sudske pristojbe, troškovi vezani uz izvođenje dokaza, održavanje ročišta izvan sudske zgrade, osobni troškovi stranaka i njihovih zastupnika povezani s njihovim dolaskom u sud, troškovi za nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba kojima zakon priznaje pravo na nagradu (članak 151 ZPP).

23. Kada sud odlučuje o naknadi troškova zastupanja na teret protivne strane, primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka (Tbr. 52 stavak 3 Tarife, Narodne novine broj 138/2023, dalje u tekstu: Tarifa).

24. S obzirom da su bili opravdani sud je tužitelju priznao troškove zastupanja putem punomoćnika odvjetnika sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika prema utvrđenoj vrijednosti predmeta spora u iznosu od 1.459,95 EUR i to trošak sastava tužbe sukladno Tbr. 7 t. 1 Tarife u iznosu od 200,00 EUR, trošak zastupanja na pripremnom ročištu sukladno Tbr. 9 toč. 2 Tarife u iznosu od 100,00 EUR, trošak sastavljanja podneska od 9. srpnja 2024. sukladno Tbr. 8 t. 1 Tarife u iznosu od 200,00 EUR, trošak geodetskog vještačenja u iznosu od 699,48 EUR, trošak zastupanja na očevidu sukladno Tbr. 9 toč. 1 u vezi s toč. 7 Tarife u iznosu od 200,00 EUR, trošak plaćene sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 26,54 EUR i trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu od 53,09 EUR, dakle, sveukupno 1.479,11 EUR.

25. Ovaj parnični postupak vodio se radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je u zemljišnoj knjizi kao vlasnica upisana 1. tužena IZ i koja je prije upuštanja u raspravljanje priznala tužbeni zahtjev tužitelja, te radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj su u zemljišnoj knjizi upisane 2. tužena ZZ i 3 tužena SZ, svaka u 1/2 dijela koje su osporile tužbeni zahtjev tužitelja.

26. Tužitelj je nakon zaključenja glavne rasprave zahtijevao naknadu troškova postupka samo od 2. i 3. tuženica koje su osporile tužbeni zahtjev.

27. S obzirom da za troškove uzrokovane parničnim radnjama pojedinih suparničara ostali suparničari ne odgovaraju i cijeneći činjenicu da je 1. tužena IZ priznala tužbeni zahtjev, sud je sukladno odredbi članka 161 stavka 2 ZPP prema razmjeru udjela suparničara u ovom postupku odredio da 2. i 3. tužene solidarno nadoknade tužitelju 50% zatraženih troškova odnosno iznos od 739,55 EUR.

28. Stoga je odlučeno kao u izreci.

U Gospiću, 23. travnja 2025.

Sudac:

Mirjana Kosanović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana objave odluke za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa odluke za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud. Presuda na temelju priznanja može se pobijati zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354 stavka 2 Zakona o parničnom postupku ili zbog toga što je izjava o priznanju dana u zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare (članak 353 stavak 3 Zakona o parničnom postupku).

Dna:

1. Odvjetnica Danijela Cvijanović, [adresa]

2. IZ, [adresa]

3. HZ, [adresa]