Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj:Ppž-7672/2024

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Marija Soljačića, kao predsjednika vijeća, te Tomislava Tomašića i Marjane Rajić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika-specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv I-okrivljenika Sanitet 32 Vukovar i II-okrivljenika KA zbog prekršaja iz članka 127. stavak 1. točka 1. i stavak 2. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine" broj: 115/18, 117/21 i 67/23), povodom žalbe tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Službe za nadzor zaštite okoliša i vodopravne inspekcije Osijek, protiv presude Općinskog suda u Vukovaru, od 23. svibnja 2024., broj: Pp-10/2023-5 na sjednici vijeća održanoj dana 23. travnja 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Službe za nadzor zaštite okoliša i vodopravne inspekcije Osijek te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom I -okrivljenik Sanitet 32 Vukovar i II-okrivljenik KA su zbog prekršaja iz članka 127. stavak 1. točka 1. i stavak 2. Zakona o Državnom inspektoratu činjenično opisanog u izreci, oslobođeni od optužbe temeljem zakonskih osnova iz čl. 182. toč.1. Prekršajnog zakona.

2. Istom presudom okrivljenici su oslobođeni obveze plaćanja troškova prekršajnog postupka.

3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj Državni inspektorat Područni ured Osijek, Službe za nadzor zaštite okoliša i vodopravne inspekcije Osijek je pravodobno podnio žalbu zbog povrede materijalnog prekršajnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

4. U žalbi se u bitnome ističe da djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret na način kako je to činjenično opisano na prekršajnom nalogu je po propisu prekršaj jer sadrži sve konstitutivne elemente bića djela u činjeničnom opisu i sadrži jasnu materijalnu zakonsku odredbu. Drugookrivljeni u provedbi inspekcijskog nadzora nije želio dati na uvid zatraženu propisanu dokumentaciju, prateće listove o postupanju s opasnim zaraznim medicinskim otpadom kojim se dokazuje zakonitost i sljedivost postupanja s opasnim otpadom od mjesta njegova nastanka do mjesta zbrinjavanja za inkriminirano razdoblje , dati podatke o količinama otpada koji nastaju u izdvojenoj poslovnoj jedinici u [adresa] u svrhu utvrđivanja primjene obveze koji proizlaze iz Pravilnika u gospodarenju medicinskim otpadom.

5. Žalitelj predlaže da se radi razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

6. Žalba nije osnovana.

7. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 ., 118/18 i 114/22), ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, te je u konkretnom slučaju našao da nisu povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava niti bitne povrede odredbi prekršajnog postupka na štetu okrivljenika , na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti te da nije nastupila zastara prekršajnog progona koja nastupa u roku od četiri godine od počinjenja djela prekršaja.

8. Prvostupanjski sud je osnovano zaključio da djelo, na način kako se okrivljenicima činjeničnim opisom stavlja na teret nema obilježje prekršaja.

9. Naime, tužitelj je činjeničnim opisom prekršaja kojim se terete okrivljenici samo naveo da okrivljenici koji podliježu inspekcijskom nadzoru nisu omogućili uvid u poslovnu dokumentaciju i podatke u svrhu obavljanja inspekcijskog nadzora i utvrđivanja činjeničnog stanja u nadziranoj osobi, te to označili kao postupanje protivno odredbi članka 63. stavka 1. Zakona o Državnom inspektoratu, a u svezi članka 61. stavak 1. istoga Zakona.

10. Člankom 63. stavkom 1. navedenoga Zakona propisano je da su pravna i fizička osoba koje podliježu inspekcijskom nadzoru dužne inspektoru omogućiti obavljanje nadzora sukladno odredbi članka 61. stavak 1. i 3. istoga Zakona. Člankom 61. stavkom 1. istoga Zakona propisana su ovlaštenja inspektora, između ostaloga ovlašten je fotografirati ili snimiti i poslovne knjige, registre i evidenciju nadzirane osobe.

11. Naime, činjenični opis djela prekršaja kako ga je opisao tužitelj sadrži samo zakonski opis inkriminiranog prekršaja, no nije konkretiziran na način da se navede u čemu se sastoji protupravno ponašanje okrivljenika obzirom da nije navedeno u koju to poslovnu dokumentaciju okrivljenici nisu omogućili uvid.

12. Potrebno je istaknuti da zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, je podvođenje odlučnih činjenica, sadržanih u činjeničnom opisu, pod biće odgovarajućeg prekršaja. Iz navedenog razloga, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.

13. Slijedom navedenoga, kako činjenični opis djela prekršaja iz optužnog prijedloga ne sadrži konkretizaciju radnje počinjenja djela već samo zakonski opis djela trebalo je temeljem članka 182. toč.1.. Prekršajnog zakona okrivljenike osloboditi od optužbe.

14. Žalitelj neosnovano ističe da je prvostupanjski sud trebao tužitelja zvati na ispravak optužnog prijedloga. Naime, sukladno članku 161 stavak 4 Prekršajnog zakona ako u optužnom prijedlogu nedostaju podaci iz članka 160 stavak 2 Prekršajnog zakona bez kojih nije moguće voditi postupak ili su podaci pogrešni sud će pozvati tužitelja da nadopuni ili ispravi optužni prijedlog . Međutim u konkretnom slučaju optužni prijedlog je imao podatke iz članka 160 stavak 2. Prekršajnog zakona ali je činjenični opis djela sadržavao samo zakonski opis bez konkretizacije radnje počinjenja djela pa sud nije bio obvezan zvati tužitelja na ispravak optužnog prijedloga, odnosno nije počinio bitnu povredu postupka na koju tužitelj ukazuje u žalbi.

15. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 23. travnja 2025.

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Željko Kudrić , v.r.

ZA, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Vukovaru u 4 otpravka: za spis, okrivljenike i tužitelja.