REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-3202/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. AZ, zbog prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. policijske postaje Split, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 19. prosinca 2022., broj: Pp-4939/2022-8, u sjednici vijeća održanoj 23. travnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. policijske postaje Split kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 19. prosinca 2022., broj: Pp-4939/2022-8, na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), oslobođena je optužbe okr. AZ da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Istom presudom, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj, naznačujući da se žali zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet dostavi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.
5. Osnovano je prvostupanjski sud okr. AZ oslobodio optužbe na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona, jer je već iz samog činjeničnog opisa pobijane presude, a jednako je u optužbi, vidljivo da djelo prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koje se okrivljenica optužuje, po propisu nije prekršaj.
6. Naime, optužnim prijedlogom se okr. AZ teretila da je prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira počinila „u [adresa], u hodniku u zgradi“. Dakle, okrivljenici se optužbom stavlja na teret počinjenje prekršaja za koji javnost mjesta događaja čini jedan od konstitutivnih elemenata bića djela, a kao mjesto počinjenja prekršaja je u optužbi naznačen hodnik zgrade na adresi [adresa].
7. Prema kategorizaciji javnih mjesta, hodnik zgrade je tzv. fiktivno javno mjesto tj. ono mjesto koje po svojoj namjeni nije javno mjesto, ali pod određenim uvjetima (dostupnost vidiku odnosno čujnosti s neograničenog javnog mjesta odnosno reflektiranje tj. nastupanje posljedica inkriminiranog ponašanja na neograničenom javnom mjestu) može imati takav značaj. Prema zaključku Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 12. listopada 2022., ako je prekršaj počinjen na fiktivnom javnom mjestu, u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu, bez koje okolnosti u činjeničnom opisu djelo nije prekršaj. Ovo iz razloga što je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja pa sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.
8. Dakle, za ispunjenje bića onih prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela, a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu, a o tome se radi u ovom prekršajnom predmetu, nužno je da činjenični opis optužbe sadrži naznaku odnosno opis da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu. U protivnom, dakle u nedostatku tog konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
9. Navedeni zaključak Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 12. listopada 2022. donesen je s ciljem ujednačavanja sudske prakse, a zbog uočenog nejednakog postupanja sudova u vezi pravnog pitanja dostatnosti činjeničnih opisa za prekršaje iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu.
10. Kako je to vidljivo iz činjeničnog opisa optužnog prijedloga u ovom prekršajnom predmetu, okr. AZ je stavljeno na teret da je djelo iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koje je javnost mjesta počinjenja konstitutivni element bića djela, počinila na fiktivnom javnom mjestu („u [adresa], u hodniku u zgradi“), ali nije opisano da je njena radnja (vika i tuča) bila čujna i vidljiva na neograničenom javnom mjestu. Dakle, u činjeničnom opisu djela koje se okr. AZ stavlja na teret u ovom prekršajnom predmetu nedostaje konstitutivan element bića djela bez kojeg opisano djelo nije prekršaj. Kod takvog stanja stvari, žalbeni navodi kojima se ističe da je nesporno da je okrivljenica počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret te da je njeno ponašanje bilo dostupno čujnosti i vidljivosti s ulice, nisu osnovani.
11. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je pravilno i osnovano, na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona, donio presudu kojom se okr. AZ oslobađa optužbe pa je, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.
Zagreb, 23. travnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenicu, branitelja i tužitelja.
