Poslovni broj: 68 O-1359/2024-148
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu ovog suda Ivi Tisanić Vilček, kao sucu pojedincu u ostavinskom predmetu iza pokojnog HO, sina H, iz [adresa], rođenog **.**.1926., a preminulog **.**.2003., MBG [jedinstveni matični broj građana], drž. RH, nakon dovršene ostavinske rasprave, donio je dana 22. travnja 2025.
RJEŠENJE O NASLJEĐIVANJU
I. Utvrđuje se da ostavinu iza pokojnog HO, sina H, iz [adresa], rođenog **.**.1926., a preminulog **.**.2003., MBG [jedinstveni matični broj građana], drž. RH, sačinjavaju:
NEKRETNINE:
1. 37550 / 121045 dijela nekretnine
i to nekretnine
sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu
2. 1. Vlasnički dio: 1/1 dijela nekretnina
upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Zemljišnoknjižnog odjela Krk Općinskog suda u Crikvenici u kojem je ostavitelj upisan kao " NO, [adresa]"
POKRETNINE:
1. dospjela neisplaćena mirovina u iznosu od 3.955,63 kn (525,00 EUR[1] ) i dodatak uz mirovinu u iznosu od 461,86 kn (61,30 EUR[1] ) od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje
2. novčana sredstva na računu broj 8700208108 otvorenom kod Erste&Steiermärkische bank d.d. na ime ostavitelja u iznosu od 221,83 kn (29,44 EUR[1] )
3. portret " ĐO" 46x57 cm autor N, crni gvaš tehnika
4. portret " OO" 46x57 cm autor N, smeđi gvaš
5. portret " Đ" 22x17 cm autor HOZ, ulje na platnu
II. Nasljednicima ostavitelja temeljem zakona utvrđuju se:
1. OO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], drž. RH, sin ostavitelja kojem se uručuje:
- 15,61/100 DIJELOVA ostavinske imovine ostavitelja NEKRETNINE pod 1. iz točke I. izreke ovog rješenja u vidu 37550 / 121045 dijela nekretnine
i to nekretnine
sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu
- 1/2 DIJELA ostavinske imovine ostavitelja POKRETNINE pod 3., 4. i 5. iz točke I. izreke ovog rješenja
2. ĐO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], drž. RH, kćer ostavitelja, kojoj se uručuje
- 83,39/100 DIJELOVA ostavinske imovine ostavitelja NEKRETNINE pod 1. iz točke I. izreke ovog rješenja u vidu 37550 / 121045 dijela nekretnine
i to nekretnine
sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu
- U CIJELOSTI ostavinska imovina ostavitelja NEKRETNINE pod 2. i POKRETNINE pod 1. i 2. iz točke I. izreke ovog rješenja
- 1/2 DIJELA ostavinske imovine ostavitelja POKRETNINE pod 3., 4. i 5. iz točke I. izreke ovog rješenja
III. Zemljišnoknjižni odjel Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu i Zemljišnoknjižni odjel Krk Općinskog suda u Crikvenici izvršit će, nakon pravomoćnosti ovog rješenja, u zemljišnoj knjizi u skladu s pravilima zemljišnoknjižnog prava upis prava nasljednika iz točke II.. izreke ovog rješenja na NEKRETNINAMA pod 1. i 2. iz točke I. izreke ovog rješenja.
IV. Vrijednost ostavinske imovine ostavitelja iz točke I. izreke ovog rješenja utvrđuje se u iznosu većem od 38.490,00 EUR.
V. Upućuje se OO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], svoje tvrdnje da imovina iz točke I. izreke NEKRETNINE pod 1. ne predstavlja ostavinsku imovinu ostavitelja dokazati u posebnoj parnici.
Obrazloženje
1. U ostavinskom postupku iza ostavitelja, koji nije sastavio oporuku, utvrđeno je da su njegovi zakonski nasljednici prvog nasljednog reda sin OO i kćer ĐO (ranije HOZ), koji su se oboje nasljedničkim izjavama prihvatili prava na nasljeđivanje iza ostavitelja.
2. Ostavinska imovina ostavitelja utvrđena je kao pod točkom I. izreke ovog rješenja. Kao ostavinska imovina ostavitelja nisu utvrđeni računi ostavitelja otvoreni kod Privredne banke Zagreb d.d. Zagreb (list 268-269 spisa) s obzirom da na tim računima nema sredstava koja bi predstavljala ostavinsku imovinu ostavitelja. Nadalje, kao ostavinska imovina ostavitelja nije utvrđeno niti pravo korištenja grobnog mjesta na groblju u Puntu s obzirom da nasljednici kroz cijelo vrijeme trajanja predmetnog postupka nisu u spis dostavili nikakav dokaz da je ostavitelj doista bio nositelj prava korištenja grobnog mjesta.
3. Nastavno valja navesti kako je u ranoj fazi ovog postupka nasljednica ĐO predložila da se kao ostavinska imovina ostavitelja utvrde određene pokretnine koje se nalaze u stanu u [adresa] (nekretnina pod 1. iz točke I. izreke ovog rješenja) i u nekretnini u Puntu (nekretnina pod 2. iz točke I. izreke ovog rješenja) te je sastavila popis tih pokretnina (list 57-59 spisa). Oba su se nasljednika ostavitelja u toj fazi ovog postupka suglasila kako pokretnine s tog popisa predstavljaju ostavinsku imovinu ostavitelja. Međutim, zbog proteka vremena nasljednik OO je naknadno predložio da se napravi novi popis pokretnina u odnosu na koji se prijedlog ĐO očitovala kako ostaje samo kod prijedloga da se kao ostavinska imovina ostavitelja utvrde samo pokretnine pobliže opisane kao POKRETNINE pod 3., 4. i 5. iz točke I. izreke ovog rješenja. S obzirom da se OO ranije tijekom postupka suglasio da pokretnine s listova 57-59 spisa predstavljaju ostavinsku imovinu ostavitelja, a da po naknadnom očitovanju ĐO nije osporio da POKRETNINE pod 3., 4. i 5. iz točke I. izreke ovog rješenja i dalje postoje i da predstavljaju ostavinsku imovinu ostavitelja sud je iste pokretnine utvrdio ostavinskom imovinom ostavitelja.
4. Dalje valja navesti kako se tijekom postupka ukazala sporna pitanja između nasljednika vezano za stan u [adresa] (nekretnina pod 1. iz točke I. izreke ovog rješenja).
Naime, u ranoj fazi predmetnog ostavinskog postupka (na dan 20. rujan 2004.) u zemljišnoj je knjizi u [broj poduloška] Knjige PU Grad Zagreb bio upisan stan na III. katu desno koji se sastoji od dvije sobe i sporednih prostorija u površini od 83,49 m2 koji se nalazi u stambenoj zgradi [adresa] sagrađenoj na zk.č.br. 2937, po novoj izmjeri kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao vlasništvo nasljednika BO (list 17), a za koji je stan nasljednica ĐO ustvrdila da ga je ostavitelj darovao sunasljedniku BO te je zatražila da se taj dar uračuna u nasljedni dio sunasljednika BO. Tome se OO usprotivio navodeći kako je on osigurao sredstva za kupoprodaju tog stana, a koju je kupoprodaju ostavitelj legalizirao i potom prenio vlasništvo istog stana na BO te je ujedno ustvrdio da je i ĐO od ostavitelja za njegova života primila dar veće vrijednosti i to za kupnju stana u [adresa] kao i vrijedan nakit.
Zbog tih je spornih činjenica predmetni ostavinski postupak prekinut te je OO upućen na pokretanje parničnog postupka protiv sunasljednice ĐO radi utvrđenja da se BO ne uračunava u nasljedni dio darovani stan u [adresa] površine 83,49 m2, kao i radi utvrđenja da je ostavitelj za života darovao HOZ sredstvima za kupnju stana u [adresa] te nakitom. OO je pokrenuo parnični postupak na koji je upućen te je pravomoćnom presudom donesenom u tom parničnom postupku broj P-3650/2018-107 od 07. travnja 2023. njegov tužbeni zahtjev u cijelosti odbijen kao neosnovan. Iz navedenog slijedi kako su tvrdnje BO da mu se u njegov nasljedni dio ne uračunava darovani stan u [adresa] površine 83,49 m2 i da je ostavitelj za života darovao HOZ sredstvima za kupnju stana u [adresa] te nakitom utvrđene neosnovanima i stoga više nisu relevantne za donošenje odluke u ovom predmetu.
5. Naknadno je, a vezano uz sastav ostavinske imovine ostavitelja, nasljednica ĐO istaknula kako smatra da u ostavinsku imovinu ostavitelja ulaze dodatne prostorije u površini od 37,55 m2 koje se nalaze uz stan u [adresa] koji ima površinu od 83,49 m2, čemu se OO usprotivio te je ustvrdio da je predmet darovanja koje je ostavitelj učinio u njegovu korist bio cijeli stan u [adresa] od 121,045 m2. Na navedeno se ĐO očitovala ističući kako se protivi toj tvrdnji s obzirom da su dodatne prostorije u površini od 37,55 m2 otkupljene nakon smrti ostavitelja na prijevaran način, i da stoga iste prostorije, a kao dio navedenog stana u [adresa], nisu mogle biti predmetom darovnog ugovora, pa da stoga iste predstavljaju ostavinsku imovinu ostavitelja.
6. Čitanjem dokumentacije u spisu sud je utvrdio kako slijedi:
- da je ostavitelj sa Gradom Zagrebom 14. veljače 1994. sklopio ugovor o kupoprodaji 1/2 dijela stana u [adresa] koji ima ukupnu površinu od 83,49 m2, pa da je tim ugovorom ostavitelj otkupio 41,745 m2 istog stana (list 311)
- da je ostavitelj 26. ožujka 1997. opunomoćio treću osobu za zastupanje u poslovima oko otkupa stana u [adresa] i za poduzimanje svih radnji da se dio tog stana koji je koristio sustanar TO pripoji njegovom stanu i da se i taj dio otkupi (list 330)
- da je ostavitelj (zastupan po punomoćniku, ovdje nasljedniku, BO) sa [adresa] **.**.1998. sklopio ugovor o prodaji 41,75 m2 stana u [adresa] koji ima ukupno površinu od 83,49 m2 (list 316)
osnovom kojih je utvrđenih činjenica sud utvrdio da je ostavitelj za svog života od Grada Zagreba kupio ukupno 83,495 m2 stana u [adresa].
Dalje je sud čitanjem dokumentacije u spisu utvrdio da je ostavitelj nasljedniku BO Ugovorom o darovanju od 27. travnja 1999. i Aneksom tom Ugovoru o darovanju od 25. kolovoza 1999. darovao stan u [adresa] površine 83,49 m2 sa pripadajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine u kojoj se isti stan nalazi (list 48-51 spisa) slijedom čega je nasljednik OO i bio na dan 20. rujan 2004. u zemljišnoj knjizi u [broj poduloška] Knjige PU Grad Zagreb upisan kao vlasnik tog stana površine od 83,49 m2 (list 17).
Zatim je sud utvrdio da je 28. siječnja 2004. između Grada Zagreba i ostavitelja (zastupanog po punomoćniku) sklopljen aneks ugovora o kupoprodaji stana kojim je konstatirano da je ostavitelj ugovorom od 14. veljače 1994. otkupio 41,745 m2 stana u [adresa] te da je ugovorom od 11. rujna 1998. otkupio još 41,75 m2 istog stana što ukupno čini 83,495 m2, dok cijeli taj stan ima površinu od 121,045 m2, a da je ostavitelju rješenjem od 16. travnja 1996. priznato i stanarsko pravo na ostatku stana od 37,55 m2 (razlika od 83,495 m2 do 121,045 m2) slijedom čega je utvrđeno da je predmet kupnje cijeli stan od 121,045 m2 i da se određuje obveza ostavitelja kao kupca za vršenjem doplate za dio navedenog stana od 37,55 m2 (list 100 spisa).
Nastavno valja navesti kako su se tijekom postupka promijenili zemljišnoknjižni podaci predmetnog stana u [adresa] u zemljišnoj knjizi. Naime, sud je uvidom u povijesni [broj poduloška] Knjige PU Grad Zagreb, povijesni zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], povijesni zk. ul. br. [broj ZK uloška] k..o. Centar za posebni dio E-19 i zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za posebni dio E-19 utvrdio da je u međuvremenu izvršeno povezivanje zemljišne knjige i knjige položenih ugovora te da je sada navedeni stan upisan kao posebni dio E-19 – trosobni stan s nusprostorijama na trećem katu u površini od 121,045 m2 koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i dijelovi ostalih suvlasnika i to nekretnine zk.č.br. 5991 – stambena zgrada, [adresa], 20 i dvorišta ukupne površine 763 m2 i to kao suvlasništvo nasljednika BO u 83495 / 121045 dijela te ostavitelja u 37550 / 121045 dijela.
Iz navedenog povezanog sa tvrdnjama nasljednika iz ovog postupka slijedi kako OO tvrdi da mu je ostavitelj za života darovao cijeli stan u [adresa] koji je sada upisan kao posebni dio E-19 u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i da stoga suvlasnički dio od 37550 / 121045 dijela iste nekretnine koji je na ostavitelja upisan u zemljišnoj knjizi ne predstavlja ostavinsku imovinu ostavitelja, dok ĐO tvrdi da taj suvlasnički dio predstavlja ostavinsku imovinu ostavitelja.
7. Odredbom čl. 224. st. 1. i 2. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj: 48/03, 163/03, 35//05,127/13, 33/15 i 14/19, dalje: Zakon o nasljeđivanju) propisano je da će sud prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak ako su između stranaka, među ostalim, sporne činjenice o kojima ovisi sastav ostavine, ali da na taj način sud neće postupiti ukoliko su sporne činjenice koje može utvrditi na temelju javnih ili javno ovjerovljenih isprava, već da će tada na temelju predmnijeve da je sadržaj tih isprava istinit donijeti rješenje o nasljeđivanju, a onoga koji tvrdi suprotno uputit će da to dokaže u parnici, odnosno u upravnom postupku.
S obzirom da je ostavitelj nakon povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora, a u kojem su se postupku sukladno Pravilniku o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisu vlasništva posebnog dijela nekretnine - etažnog vlasništva ("Narodne novine" broj 121/2013) trebale priložiti sve isprave temeljem kojih neupisni vlasnici mogu tražiti upis, u zemljišnoj knjizi upisan kao suvlasnik stana u [adresa] u opsegu od 37550 / 121045 dijela, a koji je zemljišnoknjižni izvadak javna isprava u smislu odredbe čl. 224. st. 2. Zakona o nasljeđivanju, sud je odlučio da u pogledu sporne činjenice predstavlja li navedeni suvlasnički dio stana u [adresa] ostavinsku imovinu ostavitelja neće prekidati predmetni ostavinski postupak već je taj suvlasnički dio utvrdio ostavinskom imovinom ostavitelja (NEKRETNINE pod 1. iz točke I. izreke ovog rješenja), dok je točkom V. izreke ovog rješenja nasljednika BO uputio da svoje tvrdnje vezane uz taj suvlasnički dio dokaže u posebnoj parnici izvan ovog postupka.
8. U odnosu na zahtjev ĐO za uračunavanjem dara u nasljedni dio sunasljednika BO sunasljednik OO je naknadno istaknuo kako smatra da je taj zahtjev istaknut izvan zastarnog roka iz čl. 84. Zakona o nasljeđivanju. Taj je prigovor BO sud utvrdio neosnovanim. Naime, odredba čl. 84. Zakona o nasljeđivanju odnosi se na zahtjev za umanjenjem oporučnih raspolaganja, odnosno na zahtjev za povratom dara za slučaj kada je takvim raspolaganjima ostavitelja povrijeđen nužni dio nužnog nasljednika, dok je zahtjev za uračunavanjem zahtjev koji je ovlašten postaviti svaki sunasljednik prilikom diobe nasljedničke zajednice, pa taj zahtjev ne zastarijeva i isti se može postaviti do okončanja iste diobe.
9. Nadalje je nasljednik OO naknadno istaknuo kako smatra da se prilikom uračunavanja u obzir treba uzeti trošak ostaviteljevog pogreba te je dostavio dokumentaciju kao dokaz da je isključivo on snosio troškove ostaviteljevog pogreba u ukupnom iznosu od 8.464,93 kn (1.123,49 EUR[1] ). Međutim, iz odredbe čl. 89. Zakona o nasljeđivanju jasno slijedi da se prilikom primjene instituta uračunavanja u obzir uzimaju samo darovi koje su zakonski nasljednici dobili od ostavitelja, a troškovi pogreba ostavitelja ne predstavljaju tu kategoriju.
10. Zatim je nasljednik OO naknadno istaknuo i dug prema ostavini navodeći kako upravo on od smrti ostavitelja pa nadalje održava nekretninu ostavitelja u Puntu i plaća sve troškove režija i davanja za tu nekretninu te da taj dug iznosi ukupno 8.142,66 EUR. Čitanjem dokumentacije koju je OO uz tu svoju tvrdnju dostavio u spis, sud je utvrdio kako je najveći dio tih troškova i davanja nastao nakon smrti ostavitelja, pa stoga taj dio ne predstavlja dugove ostavitelja, već predstavlja dugove i obveze njegovih nasljednika u odnosu na tu nekretninu, slijedom čega OO temeljem svog podmirenja tih dugova i snošenja tih troškova eventualno može isticati samo obveznopravne zahtjeve prema sunasljednici ĐO, a koji zahtjevi ne mogu biti predmetom ovog postupka niti su od utjecaja na ovu odluku. No, čak i da ti troškovi i davanja predstavljaju dugove ostavitelja isti se ne bi uzeli u obzir prilikom uračunavanja koje traži sunasljednica ĐO s obzirom da se dugovi ostavitelja utvrđuju i uzimaju u račun samo kada je to potrebno radi utvrđivanja vrijednosti ostavine zbog povrede nužnog dijela raspolaganjima ostavitelja, a što u konkretnoj situaciji nije slučaj.
Jedan manji dio troškova režija za nekretninu u Puntu, koje je OO obuhvatio svojim navedenim tvrdnjama, se odnosi na razdoblje prije smrti ostavitelja (potraživanja na ime isporučene vode za razdoblje od svibnja do listopada 2003. godine – list 229 spisa). Međutim, ukoliko ista potraživanja doista predstavljaju dug ostavitelja jer nisu podmirena za njegova života, kao što je ranije navedeno, taj se dug ne može uzeti u obzir prilikom uračunavanja koje traži sunasljednica ĐO s obzirom da se dugovi ostavitelja utvrđuju samo u slučaju kad je u pitanju izračunavanje vrijednosti nužnog dijela,
a što u konkretnoj situaciji nije slučaj.
11. Sukladno navedenom sud je ocijenio kako istaknute tvrdnje BO vezane uz podmirenje troškova režija i davanja za nekretninu u Puntu nisu relevantne za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari jer iste ne mogu predmetom ovog postupka.
12. Temeljem odredaba čl. 89. st. 1. te čl. 91. st. 1. Zakona o nasljeđivanju svakom se zakonskom nasljedniku prigodom diobe na zahtjev uračunava u nasljedni dio vrijednost svega što je dobio na dar od ostavitelja na bilo koji način, a na način da ostali nasljednici dobivaju iz ostavine odgovarajuću vrijednost, pa se tek nakon toga ostatak ostavine dijeli među svim nasljednicima. Osnovom dokumentacije u spisu i provedenih dokaza sud je utvrdio kako slijedi:
- da vrijednost dijela stana u [adresa] koji je ostavitelj darovao nasljedniku BO ( 83495 / 121045 dijela) iznosi 104.847,29 EUR
- da vrijednost dijela stana u [adresa] za koji je sud osnovom javnih isprava utvrdio da ga ostavitelj nije darovao nasljedniku BO ( 37550 / 121045 dijela) iznosi 47.152,71
EUR
- da vrijednost nekretnine zk.č.br. 7823 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. iznosi 10.600,00 EUR
- da vrijednost nekretnine zk.č.br. 7918 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o.
Punat iznosi 61.200,00 EUR
- da neisplaćena mirovina i dodatak uz mirovinu ostavitelja iznose ukupno 586,30 EUR (list 149)
- da se na računu ostavitelja kod Erste&Steiermärkishe bank d.d. u trenutku njegove smrti nalazio iznos od 29,44 EUR.
Vrijednost nekretnina u Zagrebu i u Puntu sud je utvrdio osnovom uviđaja na licu mjesta te nalazima i mišljenjima stalnog sudskog građevinskog vještaka LO. Nalaze i mišljenja građevinskog vještaka je sud prihvatio u cijelosti s obzirom da su ista sastavljena temeljem činjenica utvrđenih prilikom uviđaja na licu mjesta, detaljno, jasno i obrazloženo na način koji sudu omogućava utvrđivanje činjenica relevantnih za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari. Pri toj je ocjeni sud posebno uzeo u obzir kako niti jedan od nasljednika nije isticao nikakve prigovore u odnosu na nalaze i mišljenja građevinskog vještaka.
13. Iz navedenog slijedi kako vrijednost ostavinske imovine ostavitelja iz točke I. izreke ovog rješenja iznosi 119.568,45 EUR, dok vrijednost dara koji je ostavitelj učinio nasljedniku BO (83495 / 121045 dijela stana u [adresa] ukupne površine 121,045 m2), a koji se sukladno pravomoćnoj presudi ovog suda broj P-3650/2018-107 od 07. travnja 2023. ima uračunati u nasljedni dio BO iznosi 104.847,29 EUR. Svrha uračunavanja je izjednačavanje zakonskih nasljednika istog nasljednog reda, odnosno da sunasljednici dobiju iz ostavine odgovarajuću vrijednost (onu koju je na dar od ostavitelja dobio sunasljednik kojem se ta vrijednost uračunava), a ostatak ostavine se dijeli između svih sunasljednika. Sukladno tome, a s obzirom da su OO i ĐO zakonski nasljednici ostavitelja prvog nasljednog reda čiji nasljedni dijelovi iznose po 1/2 dijela, prvo od ostavinske imovine ostavitelja slobodne za nasljeđivanje valja HOZ uručiti dio čija protuvrijednost odgovara iznosu od 104.847,29 EUR u svrhu njenog izjednačavanja sa BO. Sukladno navedenom proizlazi da HOZ
HOZ ima pripasti
- cijeli iznos od 29,44 EUR kao iznos koji se nalazio na računu ostavitelja kod Erste&Steiermärkishe bank d.d. u trenutku njegove smrti
- cijeli iznos od 586,30 EUR kao iznos neisplaćene mirovine i dodatka uz mirovinu ostavitelja
- cijeli vlasnički dio ostavitelja nekretnine zk.č.br. 7823 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] čija vrijednost iznosi 10.600,00 EUR
- cijeli vlasnički dio ostavitelja nekretnine zk.č.br. 7918 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] čija vrijednost iznosi 61.200,00 EUR što sveukupno iznosi 72.415,74 EUR pa je do namirenja vrijednosti od 104.847,29 EUR ŽO preostao iznos od 32.431,55 EUR. Navedeni se iznos od 32.431,55 EUR ima namiriti iz preostale ostavinske imovine ostavitelja, odnosno iz vrijednosti suvlasničkog dijela ostavitelja od 37550 / 121045 dijela stana u [adresa] ukupne površine 121,045 m2 koja, kao što je ranije navedeno, iznosi 47.152,71 EUR. Preostali iznos za koji treba namiriti ĐO (od 32.431,55 EUR) čini 67,78/100 dijela od iznosa od 47.152,71 EUR, te stoga taj dio (67,78/100 dijela od suvlasničkog dijela ostavitelja od 37550 / 121045 dijela stana u [adresa] ukupne površine 121,045 m2) valja uručiti ĐO. Ostatak od 31,22/100 dijela od suvlasničkog dijela ostavitelja od 37550 / 121045 dijela stana u [adresa] ukupne površine 121,045 m2 se kao ostatak ostavinske imovine ostavitelja preostao nakon izvršenog uračunavanja dijeli među nasljednicima ostavitelja na jednake dijelove tako da ĐO pripada i daljnjih 15,61/100 dijelova od suvlasničkog dijela ostavitelja od 37550 / 121045 dijela stana u [adresa] ukupne površine 121,045 m2, dok preostalih 15,61/100 dijelova od suvlasničkog dijela ostavitelja od 37550 / 121045 dijela stana u [adresa] ukupne površine 121,045 m2 pripada sunasljedniku BO. Pri tome se pojašnjava kako je sud prilikom vršenja uračunavanja prvo uzeo vrijednost one ostavinske imovine koja u cijelosti glasi na ostavitelja, dok je kao posljednju vrijednost uzeo suvlasnički dio ostavitelja u stanu u [adresa] ukupne površine 121,045 m2 vodeći računa o tome da je suvlasnik ostalog dijela istog stana nasljednik OO, a sve u svrhu čim jednostavnijeg vršenja diobe nasljedničke zajednice nasljednika ostavitelja. Ujedno valja napomenuti i kako postupkom uračunavanja nije obuhvaćena ostavinska imovina ostavitelja u vidu pokretnina pod 3., 4. i 5. iz točke I. izreke ovog rješenja, a s obzirom da iste pokretnine predstavljaju obiteljske portrete za koje sud smatra notornim da nemaju konkretnu tržišnu vrijednost već da se radi o pokretninama koje imaju isključivo emocionalnu vrijednost za nasljednike. Stoga je sud odlučio da iste pokretnine ne podliježu uračunavanju i da pripadaju svakom od nasljednika na jednake dijelove.
14. Slijedom navedenog je valjalo odlučiti kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.
15. Vrijednost ostavinske imovine ostavitelja iz točke I. izreke ovog rješenja utvrđena je sukladno napomeni broj 1. uz Tbr. 11. Tarife sudskih pristojbi („Narodne novine“ broj: 37/2023) pod točkom IV. izreke ovog rješenja, a temeljem činjenica utvrđenih tijekom postupka. Tako utvrđena vrijednost ostavinske imovine ostavitelja relevantna je samo za utvrđivanje visine sudske pristojbe u ovom predmetu koja sukladno tako utvrđenoj vrijednosti iznosi maksimalnih 331,81 EUR, a koja će se pristojba posebnim rješenjem, koje će biti izdano nakon pravomoćnosti ovog rješenja, obračunati nasljednici ŽO kao nasljednici kojoj je uručen pretežiti dio ostavinske imovine ostavitelja..
Zagreb, 22. travanj 2025.
Sudac:
Iva Tisanić Vilček
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu. Žalba se podnosi županijskom sudu putem ovog suda pisanim putem u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa ovog rješenja, u tri istovjetna primjerka. Dan predaje preporučenog pismena pošti smatra se danom predaje žalbe sudu.
DNA:
1. OO po punomoćniku E KOM
2. ĐO po punomoćniku E KOM
oboje uz povijesni [broj poduloška] Knjige PU Grad Zagreb, povijesni zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], povijesni zk. ul. br. [broj ZK uloška] k..o. Centar za posebni dio E- 19 i zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za posebni dio E-19 i
uz službenu bilješku od 22.04.2025.
