REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj: Usž-3632/2024-2

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB

Frankopanska 16

U IME   REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Senke Orlić-Zaninović , predsjednice vijeća , Eveline Čolović Tomić i Kristine Senjak Krunić , članice vijeća , te više sudske savjetnice Nele Petrović , zapisničarke , u upravnom sporu tužitelja EF, [adresa], [adresa], [adresa], [adresa], kojeg zastupa opunomoćenica Sanja Borovnica , odvjetnica iz Pule , Monte Serpo 12 , protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske , Područnog ureda Rijeka , Službe građevinske inspekcije , Ispostave u Pazinu , Pazin , Prolaz Frana Matejčića 8 , radi bespravne gradnje, odlučujući o žalbi tužitelja , zastupanog po istoj opunomoćenici , protiv presude Upravnog suda u Rijeci , poslovni broj: Us I-2389/2023-9 od 21. lipnja 2024. , na sjednici vijeća održanoj 22. travnja 2025.

pretpostavljam da je

I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci , poslovni broj: Us I-2389/2023-9 od 21. lipnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika , KLASA: UP/I-362-02/23-02/819 , URBROJ: 443-02-02-17-23-1 od 18. rujna 2023. , te se odbija zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora. Navedenim rješenjem tuženika naređuje se tužitelju uklanjanju prizemne stambene zgrade, koncipirane od dva dijela, zatvorenog tijela tlocrtnih dimenzija 8,70 x 4,40m, s nadstrešnicom - natkrivenom terasom, tlo.dim. 4,80 x 3,00m, dvostrešnog krovišta, izvedene na dijelu k. č. [katastarska čestica]k. o. [katastarska općina], bez građevinske dozvole, u zaštićenom krajoliku, izvan građevinskog područja naselja, na tlu oznake šuma posebne namjene, unutar zaštitnog obalnog pojasa [adresa], sve na način i pod uvjetima iz tog rješenja.

2. Tužitelj je protiv osporene presude izjavio žalbu zbog bitne povrede odredaba sudskog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu te pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbenim razlozima, prije svega, ističe kako je odbijen njegov prijedlog za saslušanjem, čime mu nije omogućeno sudjelovanje u postupku, a ujedno je i bez valjanog obrazloženja odbijen njegov prijedlog da se postupak prekine do rješavanja predmeta ozakonjenja prijeporne građevine. Ukazuje kako je u postupku istaknuo da je uredno i u rokovima predao zahtjev i popratnu dokumentaciju za ozakonjenje predmetnog objekta, koji postupak nastavno detaljnije opisuje, te zaključuje da je građevina podobna za ozakonjenje. S tim u vezi navodi da je sudu predložio naložiti tuženiku dostavu sve relevantne dokumentacije vezane za legalizaciju, uključujući i plan vezan uz parcelaciju, što je odbijeno. Drži nevjerojatnim da se za objekt tužitelja može donijeti rješenje kojim se nalaže rušenje više od 20 godina nakon što je izgrađen, a za koji je uredno i u rokovima, predajom sve relevantne dokumentacije, zatraženo ozakonjenje. Stoga tužitelj smatra da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno, te da je počinjena povreda pravila postupka, time što je sud odbio sve dokazne prijedloge koji idu u smjeru dokazivanja činjenica, posebice saslušanje samog tužitelja. Pritom sud nije obrazložio zbog čega nije prihvatio predložene dokaze, iako je to sukladno zakonu trebao navesti, a također je pogrešno odbio prekid postupka jer za isti postoje razlozi, a to je prethodno donošenje odluke o ozakonjenju objekta tužitelja. Slijedom svega navedenog, tužitelj predlaže ovom Sudu usvojiti žalbu, poništiti osporenu presudu i rješenje uz priznanje svih nastalih troškova, podredno ukinuti pobijanu presudu i vratiti predmet na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu, uz naknadu iskazanog troška sastava ove žalbe.

3. Tuženik, uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno odredbi članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 29/17. i 110/21. - dalje u tekstu: ZUS), ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pri čemu je za svoju odluku naveo relevantne razloge, utemeljene na podacima sveza spisa i pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava.

6. Naime, iz podataka sveza spisa razvidno je da je prvostupanjski sud u upravnom sporu pravilno i u potpunosti utvrdio činjenično stanje, iz kojeg proizlazi da je tužitelj na predmetnoj lokaciji (izvan građevinskog područja naselja - u zaštićenom krajoliku), protupravno izgradio prizemnu stambenu građevinu detaljno opisanu zapisnikom o očevidu obavljenom 26. srpnja 2023. (u privitku kojeg su fotografije prijeporne građevine), slijedom čega su, i po ocjeni ovoga Suda, ostvareni uvjeti za primjenu odredbe članka 113. stavka 1. točke 1. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18., 117/21. i 67/23.), kojom je građenje bez izvršne građevinske dozvole sankcionirano uklanjanjem takve protupravno izvedene građevine.

7. Tužitelj niti navodima žalbe ne dovodi u sumnju pravilnost tako utvrđenog činjeničnog stanja, već i u žalbi upire na postupak ozakonjenja predmetne građevine, koji se vodi temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine", broj: 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19.) i još nije okončan. Navedeni prigovor, međutim, nije od utjecaja na zakonitost inspekcijskog rješenja, koje je u cijelosti utemeljeno na odredbama Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.) i Zakona o Državnom inspektoratu, a iz kojih propisa ne proizlazi da bi postupak ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada predstavljao zapreku za donošenje rješenja o uklanjanju protupravno izvedenih građevina.

8. Takav zaključak ne proizlazi niti iz odredaba Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, kojim je u članku 42. reguliran prekid postupka izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade, na koju okolnost se relevantnim razlozima osvrnuo i prvostupanjski sud osnovano otklanjajući prigovore tužitelja s tim u vezi.

9. Stoga, ukoliko tužitelj zatraži prekid postupka izvršenja na način propisan člankom 42. stavkom 1. i 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, postupak izvršenja rješenja o uklanjanju će se prekinuti, i to do donošenja pravomoćne odluke po njegovom zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, nakon čega će se, ovisno o donesenoj odluci, postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nastaviti ili obustaviti (članak 42. stavak 4. i stavak 5.). Navedeno ima za posljedicu da u tom slučaju ne može ni doći do uklanjanja građevine koja je naknadno (nakon izdavanja rješenja o uklanjanju) ozakonjena u skladu s citiranim Zakonom, a time niti do nastanka bilo kakve štete za tužitelja po toj osnovi.

10. Neosnovano tužitelj u žalbi upire na postojanje bitnih povreda odredaba sudskog postupka, jer je prvostupanjski upravni sud u tijeku spora pravilno primijenio odredbe ZUS-a kojima je uređeno procesno postupanje suda u upravnom sporu, a u kojem je, pravilnom primjenom ovlaštenja iz članka 36. točke 4. ZUS-a, osnovano zaključio da se predmetni spor može riješiti bez rasprave unatoč zahtjevu za odgodom zakazanog ročišta. Ovo iz razloga jer činjenice (protupravne gradnje) u ovoj stvari nisu sporne, već je sporna primjena materijalnog prava, s tim da ni tužitelj ni tuženik nisu izričito u tužbi i odgovoru na tužbu zahtijevali održavanje rasprave. Osim toga, iz spisa predmeta proizlazi da je tužitelj nedvojbeno sudjelovao u upravnom postupku, kao i kasnije u upravnom sporu, iznosio je navode i predlagao dokaze te mu je dana mogućnost očitovanja na navode tuženika, slijedom čega proizlazi da nije došlo do povrede prava na sudjelovanje tužitelja u upravnom postupku i upravnom sporu, kao i prava na izjašnjavanje o svim okolnostima i činjenicama relevantnim za rješavanje ove stvari.

11. S tim u vezi, odnosno u odnosu na prigovor neprovođenja dokaza predloženih u upravnom sporu (saslušanje tužitelja , uvid u dokumentaciju ozakonjenja građevine), valja navesti da sud nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje treba utvrditi, ni dokaza kojima se one mogu utvrditi ( članak 33. stavak 3. ZUS-a ), međutim, dužan je u obrazloženju presude izjasniti se o prijedlozima i prigovorima stranaka o kojima nije iznio razloge tijekom spora, što je prvostupanjski sud i učinio, osnovano ocijenivši suvišnim izvođenje predloženih dokaza, jer, i po ocjeni ovoga Suda , oni ne bi doveli do drukčije odluke u ovoj stvari, u kojoj su pravno odlučne činjenice vezane za utvrđenje bespravne gradnje potpuno i pravilno utvrđene već u postupku koji je prethodio donošenju inspekcijskog rješenja tuženika .

12. Kako, dakle, iz dokaza pribavljenih u postupku proizlazi da je osporena presuda donesena temeljem pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog i postupovnog prava, a koji zaključak nije doveden u sumnju ni žalbenim navodima tužitelja , to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.

13. Na kralja, Sud nalazi neosnovanim i zahtjev za naknadu troškova žalbenog dijela predmetnog upravnog spora, jer tužitelj nije uspio sa žalbom u ovom sporu pa mu, sukladno članku 79. stavku 4. ZUS-a , ne pripada pravo na naknadu tog troška, ​​radi čega je navedeni zahtjev valjalo odbiti.

14. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 74. stavka 1. i članka 79. stavka 6. ZUS-a , a sukladno ovlaštenju iz članka 169. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24.) odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu , 22. travnja 2025.

Predsjednica vijeća

Senka Orlić-Zaninović