Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: Ovr-267/2025-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Karlovcu po sucu Zrinki Ban, na temelju prijedloga sudske savjetnice Doris Horvat Gerić, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja B2 KAPITAL d.o.o , OIB 57509775367, Radnička cesta 41, Zagreb, protiv ovršenika ČT, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Vjekoslavu Pavkoviću, odvjetniku u Zagrebu, Gradišćanska 30, radi odlučivanja o prijedlogu ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava i proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, 22. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Pljenidba i prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika ČT, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], temeljem zahtjeva za izravnu naplatu novčanih potraživanja ovrhovoditelja B2 KAPITAL d.o.o , OIB 57509775367, Radnička cesta 41, Zagreb, koja se vodi temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Jasne Matačić, iz Splita, poslovni broj Ovrv- 216/2009 od 21. srpnja 2009. proglašavaju se nedopuštenim.

II. Odbija se prijedlog ovršenika kojim se nalaže Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

III. Odbija se prijedlog ovršenika za naknadom troškova ovog postupka.

Obrazloženje

1. Ovršenik u svom prijedlogu navodi kako je zaprimio obavijest da je protiv njega 24. veljače 2025. pokrenut postupak izravne naplate temeljem zahtjeva za naplatu koji je navedenog dana podnesen Financijskoj agenciji od strane ovrhovoditelja, i to temeljem ovršne isprave – rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Jasne Matačić iz Splita, poslovni broj Ovrv-216/2009 od 21. srpnja 2009. Pojašnjava da na temelju odredbe članka 210. Ovršnog zakona podnosi ovaj prijedlog radi proglašenja ovrhe nedopuštenom te se poziva na odredbu članka 72. stavak 2. Ovršnog zakona kojim je određeno da se će se ovrha obustaviti po službenoj dužnosti ako je ovršna isprava pravomoćno ukinuta, preinačena, poništena, stavljena izvan snage ili je na drugi način određeno da je bez učinka, odnosno ako potvrda o ovršnosti bude ukinuta. Također se poziva i na odredbu članka 50. stavka 1. točke 5. i 7. Ovršnog zakona, a na razloge zbog kojih ovršenik može izjaviti žalbu protiv rješenja o ovrsi. Nadalje, navodi kako je u konkretnom slučaju ovrha određena na temelju predmetnog rješenja o ovrsi koje je postalo pravomoćno i ovršno 14. kolovoza 2009. i koje je slijedom toga u zastari još od 14. kolovoza 2019., pa smatra kako bi provođenje ovrhe na temelju takve isprave bilo protivno odredbama zakona. U odnosu na takve navode poziva se na odredbu članka 233. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima kojim je propisan zastarni rok od 10 godina za tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugog nadležnog tijela javne vlasti ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom. Kako smatra da je u konkretnom slučaju ispunjen uvjet predviđen odredbom članka 50. stavka 1. točke 5. i 7. Ovršnog zakona jer ovrhovoditelj nije od ovršenika ovlašten potraživati ovrhu na temelju predmetne ovršne isprave, odnosno nije ovlašten od istoga potraživati namirenje s osnove predmetnog rješenja o ovrsi budući da je u odnosu na tražbinu utvrđenu predmetnim rješenjem nastupila zastara, to predlaže donijeti rješenje kojim će se naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje bankama naloga za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava po predmetnom rješenju o ovrsi, odnosno rješenja kojim se pljenidba i prijenos novčanih sredstava na temelju predmetne ovršne isprave proglašava nedopuštenim. Također potražuje i naknadu troškova ovog postupka.

2. Prijedlog ovršenika dostavljen je ovrhovoditelju na očitovanje u roku od 8 dana, međutim isti se u danom roku nije očitovao.

3. Odredbom članka 210. stavka 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 06/2024. – dalje: OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno obračuna poslodavca prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim. Stavkom 2. istoga članka propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

4. Odredbom članka 53. stavka 1. OZ-a propisano je kako ovršenik može zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja. Člankom 54. stavkom 1. istoga zakona propisano je da će se takva žalba bez odgode dostaviti ovrhovoditelju, koji se o njoj može očitovati u roku od osam dana. Odredbom članka 55. stavka 1. OZ-a propisano je da ako rješenje o žalbi iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona ovisi o utvrđivanju neke sporne činjenice, sud će zaključkom uputiti ovršenika da u roku od petnaest dana od dana dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, osim u slučaju iz stavka 2. ovoga članka, odnosno ako rješenje o žalbi iz stavka 1. ovoga članka ovisi o utvrđenju spornih činjenica čije postojanje ovršenik dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su one općepoznate ili se njihovo postojanje može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, u kojem slučaju će sud o osnovanosti žalbe odlučiti u ovršnom postupku.

5. Ovršenik je podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i 11. OZ-a, odnosno da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno da nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika te da je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.

6. Kako iz dokaza, odnosno isprava priloženih u prijedlogu proizlazi da je predmetna ovršna isprava – rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Jasne Matačić, iz Splita, poslovni broj Ovrv-216/2009 od 21. srpnja 2009. postalo pravomoćno i ovršno 14. kolovoza 2009., a da je zahtjev za naplatu podnesen Financijskoj agenciji 20. veljače 2025., to je istekao zastarni rok od deset godina propisan člankom 233. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/12, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZOO).

7. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi članka 210. stavka 2. u vezi sa člankom 55. stavkom 2. OZ-a, postupak izravne naplate proglašen je nedopuštenim te je riješeno kao pod točkom I. izreke.

8. Prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe nije osnovan.

9. Ovršenik u svom prijedlogu predlaže da sud naloži Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

10. Odredbom članka 210. stavka 2. OZ-a propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona o odgodi ovrhe.

11. Odredbom članka 65. OZ-a propisano je kako na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu:

1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka,

3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,

4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona,

6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,

7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe,

8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni,

9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa,

10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak,

11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana.

12. Dakle, navedeni uvjeti moraju biti kumulativno ispunjeni. Ovršenik je podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te je ovim rješenjem izravna naplata proglašena nedopuštenom primjenom odredbe članka 210. stavka 2. u vezi s člankom 55. stavkom 2. OZ-a, stoga je ostvaren razlog iz članka 65. stavka 1. točke 5. OZ-a. Međutim, u vezi druge pretpostavke koja se odnosi na vjerojatnost da bi provedbom ovrhe ovršenik trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje, ističe se kako ovršenik ničime nije dokazao isto, čak štoviše on u svom prijedlogu uopće ne navodi da bi provedbom ovrhe trpio takvu štetu, odnosno je odgoda ovrhe potrebna kako bi se spriječilo nasilje.

13. Iako ovršenik potražuje naknadu troškova ovog postupka, njegov zahtjev za naknadom troškova nije određeno postavljen. Stoga valja zaključiti da zahtjev nije takav da bi se o njemu moglo odlučiti njegovim prihvaćanjem, pa je isti odbijen kao neosnovan, i riješeno je kao pod točkom III. izreke.

14. Slijedom svega navedenog, sud je odlučio kao u izreci.

U Karlovcu 22. travanj 2025.

Prijedlog odluke izradila

Sudac: Zrinka Ban

Sudska savjetnica: Doris Horvat Gerić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv rješenja nezadovoljna stranka može uložiti žalbu. Žalba se podnosi putem ovog suda na županijski sud, pisanim putem, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku u roku od 8 dana od dana pisanog primitka istog.

Dostavljeno:

1. B2 KAPITAL d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41

2. Vjekoslav Pavković, odvjetnik u Zagrebu, Gradišćanska 30

3. FINA Zagreb, uz obavijest da će o pravomoćnosti biti izvješteni naknadno