Poslovni broj: R1 Ob-2649/2024-38

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ani Merlin Božičković, u pravnoj stvari predlagatelja UD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Sandri Wagner, odvjetnici iz Metkovića, protiv I. protustranke NADA PUTICA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Goranu Radoniću, odvjetniku iz Ploča i II. protustranke CENTAR ZA PRUŽANJE USLUGA U ZAJEDNICI MAESTRAL, Split, Šižgorićeva 4, OIB: 97141575055, uz sudjelovanje mlt. TD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po posebnoj skrbnici UDH, dipl. pravnici u Centru za posebno skrbništvo, Zagreb, Oreškovićeva 25 i HRVATSKI ZAVOD ZA SOCIJALNI RAD, područni ured Metković, Metković, Ante Starčevića 25, OIB: 52966791065 radi međunarodne otmice mlt. djeteta, dana 22. travnja 2025. godine,

r i j e š i o  j e

Nalaže se povratak djeteta mlt. TD, OIB: [osobni identifikacijski broj] s prebivalištem [adresa] i [adresa], trenutno u Centru za pružanje usluga u zajednici Maestral, Split, Šižgorićeva 4, u Bosnu i Hercegovinu u roku od 8 dana

Obrazloženje

1. Predlagatelj je podnio Općinskom sudu u Dubrovniku prijedlog radi vraćanja djeteta temeljem Haške konvencije o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece. Navodi kako su predlagatelj i I. protustranka zaključili brak 22. prosinca 2023. godine, živjeli su u obiteljskoj kući predlagatelja u [adresa], BiH, te je u braku rođeno dijete, mlt. TD **.**.2024. koji je s roditeljima živio u [adresa], BiH. Dana 24. kolovoza 2024. godine došlo je do prepirke među roditeljima što je dovelo do pokretanja prekršajnog postupka protiv predlagatelja kao i donošenja zaštitnih mjera od strane Općinskog suda u Čapljini. Navedenog dana I. protustranka je bez pitanja i odobrenja predlagatelja odvela dijete u RH kod svoje obitelji u Krvavec. Nadležan HZSR u Metkoviću utvrdio je da majka ne skrbi adekvatno o djetetu radi čega je dijete žurnom mjerom izdvojeno iz obitelji i smješteno u Dom Maestral u Splitu. U tijeku je postupak oduzimanja prava na stanovanje s djetetom te će se provesti vještačenje roditeljskih kompetencija. Ističe kako HZSR ne komunicira s ocem djeteta te smatra da udovoljava uvjetima da mu se dijete povjeri na čuvanje. Ističe i kako je pokrenut postupak razvoda braka. Ističe kako predlagatelj, I. protustranka i dijete imaju prijavljeno prebivalište u [adresa]. Ističe kako je majka na osnovi Haške konvencije o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece protupravno odvela dijete u RH te je dijete zadržano i od 30. kolovoza 2024. godine dijete se nalazi u Domu Maestral u Splitu.

2. Slijedom navedenog, predlagatelj predlaže da sud naloži povratak djeteta u BiH na adresu gdje je dijete živjelo do protupravnog odvođenja u [adresa] na način da će otac, UD, preuzeti dijete u Centru za pružanje usluga u zajednici Maestral i odvesti ga na naprijed navedenu adresu.

3. Rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj R1 Ob-281/2024-2 od 28. listopada 2024. godine navedeni sud oglasio se nenadležnim i predmet ustupio Općinskom građanskom sudu u Zagrebu.

4. Rješenjem ovoga suda od 26. studenog 2024. godine mlt. ND imenovana je posebna skrbnica TDH. U odgovor na prijedlog predlaže provesti dokaz saslušanjem stranaka, probaviti mišljenje i prijedlog Zavoda i Doma Maestral. Smatra da je dijete niske kronološke dobi da bi moglo iznijeti svoje mišljenje.

5. I. protustranka se 06. prosinca 2024. godine očitovala na način da se protivi prijedlogu predlagatelja. Navodi kako je doživjela fizičko nasilje od strane predlagatelja radi čega mu je i izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja, a što je i razlog radi kojega je I. protustranka u strahu za svoj život i zdravlje te život i zdravlje djeteta pobjegla u RH. Ističe kako je u RH donijeta mjera kojom im je oduzeto pravo na stanovanje s djetetom i svakodnevna skrb o djetetu povjerena je ustanovi. Iz izviješća HZSR Metković proizlazi kako su mišljenja da bi povratkom u obitelj prijetila opasnost za zdravlje i razvoj djeteta te da je potrebno radi zaštite prava djeteta podnijeti prijedlog za oduzimanje prava na stanovanje s djetetom kao i da je potrebno provesti multidisciplinarno vještačenje radi procjene roditeljskih kapaciteta. Slijedom navedenog, protivi se prijedlogu predlagatelja u cijelosti.

6. Nakon dostave dokumentacije Centra za socijalni rad Čapljina I. protustranka ističe kako se i dalje protivi prijedlogu predlagatelja kao i dostavljenoj dokumentaciji iz razloga jer je ista sastavljena na temelju izjava predlagatelja, počinitelja nasilja, sadržaj socijalne anamneze je kontradiktoran vezano za useljivost kuće u kojoj predlagatelj živi, iz iste proizlazi da predlagatelj radi u Neumu što je udaljeno oko 50 km od [adresa] pa očito isti cijeli dan nije kod kuće, navodi o nesposobnosti I. protustranke su navodi predlagatelja, nasilnika, stambeni uvjeti I. protustranke nisu adekvatno procijenjeni te su navodi predlagatelja tendenciozni i s namjerom da I. protustranku prikaže u negativnom svjetlu. Ističe da I. protustranka ima sve uvjete za preuzimanje skrbi o djetetu, živi u [adresa], ima posao i plaću od 1.400,00 KM te normalno živi i radi te posjećuje dijete.

7. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu te je proveo dokaz saslušanjem stranaka. Sud je dokazni postupak proveo u skladu sa čl.18. Zakona o provedbi Haške konvencije o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece, 1980 ( u daljnjem tekstu Zakon o provedbi HK 1980).

8. Iz izvatka iz Matice vjenčanih utvrđeno je da su predlagatelj i I. protustranka zaključili brak 22. prosinca 2023. godine, a iz izvatka iz Matice rođenih utvrđeno je da je mlt. TD rođen **.**.2024. te isti ima dvojno državljanstvo, hrvatsko i BiH – Federacija BiH.

9. Iz obavještenja o evidenciji prebivališta utvrđeno je da je I. protustranka imala prijavljeno prebivalište u [adresa] kao da je i mlt. TD imao prijavljeno prebivalište na navedenoj adresi. Također je utvrđeno i da je predlagatelj imao prijavljeno prebivalište na navedenoj adresi.

10. Iz iskaza predlagatelja i I. protustranke te iz zapisnika Centra za socijalni rad Čapljina utvrđeno je da je mlt. TD rođen u [adresa] kao i da je s roditeljima živio na adresi [adresa]. Do prekida zajednice roditelja došlo je 23. kolovoza 2024. godine. Roditelji su ostvarivali zajedničku roditeljsku skrb u odnosu na dijete. Dana 23. kolovoza 2024. godine dogodio se događaj koji svaka od stranaka opisuje na drugačiji način, no došlo je do određenog nasilnog postupanja predlagatelja prema I. protustranci na adresi stanovanja radi čega je bila pozvana policija. Iz iskaza I. protustranke proizlazi da joj je policajac nakon razgovora rekao da ide kod majke i kada mu je rekla da nema papire za dijete kako bi prešli granicu policajac joj je rekao da na granici kaže da je žrtva nasilja pa je tako sa bratom otišla kod majke u RH, a na granici ju nitko nije tražio dokumente. I. protustranka iskazuje kako predlagatelj nije bio prisutan kada je njezin brat došao po nju, no mogao je pretpostaviti da će otići s djetetom kod majke jer je to jedino bilo logično obzirom se radilo o kasnim noćnim satima te joj predlagatelj nije branio da s djetetom ide u RH. Nakon dolaska u RH predlagatelj nije zvao niti dolazio viđati dijete već su se njegova majka i sestra interesirale o djetetu, a predlagatelj je informacije pokušao dobiti preko njezinog brata. Predlagatelj u iskazu navodi da je sutkinja rekla I. protustranci da I. protustranka odvede dijete no nije bilo rečeno da se dijete vodi u RH te je bio pozvan brat I. protustranke koji živi u [adresa] da dođe po nju i dijete. On je bio prisutan kada je brat došao, ali nije znao da će majka s djetetom ići u RH niti je isto mogao pretpostaviti jer dijete nije imalo papire da pređe granicu pa mu nije jasno kako je s djetetom prešla granicu niti je itko rekao da ide u RH. Smatrao je da će s djetetom otići u [adresa] ili u Mostar gdje su ustanove za žrtve nasilja. Idući dan saznao je da je s djetetom otišla u RH kod majke i tražio je da se dijete vrati. Nikada nije pristao da dijete bude u RH te smatra da majka nema kapaciteta brinuti o djetetu i da predstavlja opasnost za dijete. Iz zapisnika Centra za socijalni rad Čapljina od 15. listopada 2024. godine proizlazi da je predlagatelj 15. listopada 2024. godine dao izjavu vezano za sporan događaj te je naveo da je došla policija, uzela je izjave te je došao brat I. protustranke koji je odveo dijete i I. protustranku u Krvavec kod njihove majke, a u međuvremenu je dijete oduzeto majci.

11. Među strankama nije sporno da je Općinski sud u Dubrovniku u postupku koji se vodi pod poslovnim brojem R1 Ob-251/2024 donio privremenu mjeru temeljem koje je oduzeto pravo na stanovanje roditeljima s djetetom i svakodnevna skrb o djetetu povjerena je Centru za pružanje usluga u zajednici Maestral u Splitu te je roditeljima omogućeno ostvarivanje osobnih odnosa. Također nije sporno da je određeno kombinirano vještačenje po psihologu i psihijatru radi utvrđivanja roditeljskih kompetencija vezano za roditeljsku skrb o djetetu. Dakle, nije sporno da je dijete od 30. kolovoza 2024. žurno izdvojeno od majke te da se isti od žurnog izdvajanja do danas nalazi u ustanovi.

12. Iz obiteljske procijene HZSR Područni ured Metković od 2. listopada 2024. utvrđeno je da su djelatnici obavili dana 30. kolovoza 2024. terenski izvid na adresi gdje je I. protustranka boravila s djetetom te je zatečena baka po majci i mlt. TD, baka po majci izrazila je zabrinutosti za sigurnost djeteta navela je da se majka djeteta čudno ponaša i da bi se trebala liječiti, a da bi se za dijete netko trebao pobrinuti. Također je navela da ona nije u stanju preuzeti brigu o djetetu te je izrazila strah od postupaka I. protustranke navodeći da je agresivna, bez razloga viče kao i da je prije dva dana ista vrištala i govorila da ju boli, a kada je došla hitna nije dala da ju pregledaju. Također je navela da majka ne zna brinuti o djetetu, ne želi naučiti, ignorira savjete, dijete trese, ne pere mu odjeću i ne pridržava glavu djetetu dok ga drži. U odnosu na oca djeteta proizlazi da je isti nasilnički postupao prema majci djeteta i to u vidu fizičkog nasija radi čega mu je izrečena mjera zabrane približavanja te je majka zatražila liječničku pomoć i prijavila je prijetnje ubojstvom. Uzevši u obzir da je majka sniženih intelektualnih sposobnosti , da ima određene poteškoće u ponašanju te je prisutna sumnja u psihičke poteškoće, da su baka po majci i otac djeteta opisali da majka ne zna o djetetu brinuti i da ima psihičke poteškoće te da uvjeti stanovanja kod bake po majci nisu adekvatni, da je otac djeteta postupao nasilno prema majci te je majka djeteta izjavila da je otac nasilnik, ovisnik o alkoholu i kokainu, to je utvrđeno da su ispunjeni uvjeti za žurno izdvajanje djeteta iz obitelji.

13. Odredbom čl. 3. Haške Konvencije je propisno da se odvođenje ili zadržavanje djeteta smatra nezakonitim :

a) ako predstavlja povredu prava na skrb što ga je dobila osoba, institucija ili bilo koje drugo tijelo, kolektivno ili pojedinačno, po zakonu države u kojoj je dijete imalo redovno boravište neposredno prije odvođenja ili zadržavanja;

b) ako su se u vrijeme odvođenja ili zadržavanja ta prava ostvarivala kolektivno ili pojedinačno, ili bi se bila ostvarivala da nije došlo do odvođenja ili zadržavanja. Prava na skrb spomenuta u točki a) stava 1. mogu se steći, prije svega, ex lege ili na temelju sudske ili upravne odluke, ili na temelju sporazuma koji ima pravni učinak po zakonu dotične države.

14. Odredbom čl. 4. Haške Konvencija propisano je da se primjenjuje na dijete koje je imalo uobičajeno boravište u državi ugovornici neposredno prije povrede prava na skrb ili prava na kontakte. Konvencija se prestaje primjenjivati kada dijete navrši 16 godina.

15. Odredbom čl. 12. st.1. Haške Konvencije propisno je da ako je dijete nezakonito odvedeno ili zadržano u smislu članka 3, a na dan početka postupka pred sudskim ili upravnim organom države ugovornice u kojoj se dijete nalazi proteklo je manje od jedne godine od dana nezakonitog odvođenja ili zadržavanja, takav nadležni organ naređuje momentalni povratak djeteta.

16. Odredbom čl. 13. Haške konvencije propisno je da bez obzira na odredbe prethodnog članka, sudski ili upravni organ države kojoj se zahtjev upućuje nije dužan narediti povratak djeteta ako osoba, institucija ili drugo tijelo koje se suprotstavlja njegovu povratku utvrdi :

a) da osoba, institucija ili drugo tijelo koje se brine o ličnosti djeteta nije stvarno ostvarivalo pravo na skrb u vrijeme odvođenja ili zadržavanja, ili da se suglasilo ili naknadno pristalo na odvođenje ili zadržavanje;

b) da postoji ozbiljna opasnost da bi povratak izložio dijete fizičkoj opasnosti ili psihičkoj traumi ili na drugi način doveo dijete u nepovoljan položaj.

Sudski ili upravni organ može također odbiti odrediti povratak djeteta ako utvrdi da se dijete suprotstavlja povratku i da je ono napunilo godine i steklo stupanj zrelosti zbog čega je primjereno uzimanje u obzir njegovo mišljenje.

Pri razmatranju okolnosti spomenutih u ovom članku, sudski i upravni organ uzima u obzir podatke koji se odnose na socijalno podrijetlo djeteta dobivene od središnjeg organa ili nekoga drugoga nadležnog organa države djetetova redovnog boravišta.

17. Posebna skrbnica ističe kako se radi o djetetu niske kronološke dobi radi čega nije moguće utvrditi mišljenje djeteta. U odnosu na dostavljenu dokumentaciju smatra da su roditelji predlagatelja u mogućnosti preuzeti brigu o djetetu s čim je suglasna. Također ističe da će roditelji u postupku razvoda braka dokazivati svoje roditeljske kompetencije, a dok je isto u tijeku smatra da je u interesu djeteta da se smjesti kod roditelja predlagatelja uz uvjeti da isti organizira život izvan kuće svojih roditelja kao i da oba roditelja mogu ostvarivati osobne odnose s djetetom.

18. S obzirom je ovaj zahtjev postavljen u skladu sa HK1980. sud je utvrđivao prvenstveno jesu li ispunjeni svi preduvjeti za primjenu iste. S obzirom da je dijete u vrijeme podnošenja zahtjeva navršilo tek 3,5 mjeseci života, HK 1980. se primjenjuje u ovom postupku jer se primjenjuje na djecu do 16 godina starosti. Također je utvrđeno da je prijedlog predlagatelja podnijet u roku propisanom čl. 12. st.1. HK 1980. odnosno u roku od godinu dana od nezakonitog odvođenja i zadržavanja mlt. djeteta u RH.

19. Iako niti jedan članak Uredbe Bruxelles II ter koji se odnosi na postupanje po zahtjevu za povratak djeteta kao što niti jedan članak HK 1980 direktno ne određuje osobu ( fizičku ili pravnu ) koja je pasivno legitimirana u ovim postupcima, no čl.5. Zakona o provedbi HK 1980. propisano je tko su stranke postupka, a kako temeljem odluke suda o povratku djeteta u državu njegovog uobičajenog boravišta treba izvršiti osoba kod koje se dijete nalazi, u konkretnom predmetu ustanova Centar za pružanje usluga u zajednici Maestral, bez obzira na pravnu osnovu po kojoj se dijete kod nje nalazi, sud smatra kako je II. protustranka pasivno legitimirana u ovom postupku. Također je pasivno legitimirana i majka djeteta, I. protustranka, koja je nezakonito dijete odvela u RH. Zavod i mlt. dijete su sudionici postupka.

20. Iz naprijed provedenih dokaza utvrđeno je da je mlt. TD prije dolaska u RH imao uobičajeno boravište u [adresa] te je s roditeljima živio u zajedničkom kućanstvu na adresi [adresa]. Dijete je bilo starosti mjesec i pol dana kada je odvedeno u RH. Nije sporno između predlagatelja i I. protustranke da ostvaruju zajedničku roditeljsku skrb u odnosu na dijete. Stoga je sud utvrđivao postojanje uvjeta propisanih čl.3. HK 1980. Naime, utvrđeno je da je došlo do nasilnog ponašanja predlagatelja prema I. protustranci, da su istome izrečene sigurnosne mjere zabrane približavanja I. protustranci prema rješenju od 24. kolovoza 2024. (list 65 i 66, 116 i i 118 spisa) te da je I. protustranka s djetetom napustila BiH i otišla u RH. Također je iz iskaza predlagatelja i I. protustranke utvrđeno da predlagatelj nije dao suglasnost da dijete s majkom ode u RH već je majka s djetetom otišla kao žrtva nasilja kod svoje majke u RH. Naime, radilo se o situaciji koja je nastala nakon nasilnog ponašanja predlagatelja, oba roditelja su bila na policiji dati izjave te je utvrđeno da je majci rečeno da uzme dijete i ode s djetetom dok su predlagatelju izrečene sigurnosne mjere. Sud je prihvatio iskaz predlagatelja da nije imao saznanja da će majka s djetetom otići u RH obzirom ista kod sebe nije imala papire potrebne za prijelaz granice, a majka potvrđuje da papire nije imala. Sud nije prihvatio iskaz I. protustranke da je predlagatelj morao znati da će s djetetom otići u RH jer je po nju došao brat iz RH jer je isto tako brat mogao prevesti protustranku na drugu adresu na području BiH. Stoga je stav ovoga suda da predlagatelj nije dao suglasnost da dijete ode u RH niti se naknadno s istim suglasio obzirom je tražio povrat djeteta obzirom je i predlagatelj tijekom postupka preselio iz kućanstva svojih roditelja na adresu [adresa].

21. Mlt. TD je dolaskom s majkom u RH bio smješten kod bake po majci te je dijete žurno izdvojeno iz obitelji 30. kolovoza 2024., a radi se o zaštitnim mjerama koje temeljem čl.15. st.1. Uredbe Bruxelles II-ter, sud države članice koji nije nadležan za donošenje odluke o roditeljskoj skrbi prema čl.7. iste Uredbe ( Opća nadležnost prema uobičajenom boravištu djeteta ), što bi u konkretnom predmetu bio sud BIH, može u hitnim slučajevima donijeti, ali prema st. 2. istog članka treba bez odgode, direktno ili putem središnjeg tijela, o navedenom obavijestiti nadležno tijelo ili sud države članice koja ima nadležnost temeljem čl.7. Uredbe, ako je to potrebno radi zaštite interesa djeteta. Trenutno je u tijeku postupak po prijedlogu za donošenje mjere oduzimanja prava na stanovanje s djetetom te je privremenom mjerom oduzeto pravo na stanovanje roditeljima s djetetom i dijete je smješteno u ustanovu.

22. Iz dostavljene dokumentacije Centra za socijalni rad Čapljina utvrđeno je kako su isti upućeni u probleme u navedenoj obitelji te su izvršili terenski izvid na adresi stanovanja oca kao što je obavljena i psihološko pedagoška obrada oca. Iz navedene dokumentacije utvrđeno je da predlagatelj živi u [adresa] u obiteljskoj kući s roditeljima i starijim bratom, da žive u adekvatnim stambenim uvjetima, da predlagatelj vodi obiteljski restoran u Neumu i da iznajmljuje apartmane te da ima dobre materijalne mogućnosti. Nakon rođenja djeteta majka predlagatelja pomagala je oko brige za dijete te je aktivno sudjelovala u brizi o djetetu. Majka predlagatelja i cijela obitelj podrška su predlagatelju vezano za njegovu želju o preuzimanju skrbi o djetetu. Roditelji predlagatelja su iskazali da su voljni preuzeti brigu o djetetu u slučajevima kada je predlagatelj odsutan zbog posla ili spriječen drugim obvezama. Tijekom testiranja predlagatelj je izjavio da su često pomagali njegova majka i sestra vezano za skrb o djetetu tako što su čuvale dijete i brinule o njemu, a što su i dalje voljne činiti. Nisu nađeni psihički poremećaji kod predlagatelja. Stoga je utvrđeno da roditelji predlagatelja ispunjavaju uvjete za preuzimanje skrbi o djetetu.

23. U konkretnom slučaju, a kako se radi o postupku međunarodne otmice djeteta, sud je utvrdio da je mlt. TD odveden od strane majke, ovdje I. protustranke u RH bez suglasnosti oca te otac naknadno nije dao odobrenje da dijete ostane u RH te traži da se dijete vrati u BiH gdje je imalo uobičajeno boravište. Sud u ovakvim postupcima ne odlučuje o roditeljskoj skrbi, odnosno hoće li o djetetu preuzeti skrb otac, majka ili netko treći, već isključivo odlučuje o tome je li dijete bilo protupravno odvedeno ili zadržano i, sukladno navedenom, nalaže povrat djeteta u državu iz koje je protupravno odvedeno. Dakle ovaj sud ne odlučuje o tome hoće li se dijete povjeriti majci ili ocu kako to predlažu predlagatelj i I. protustranka. Na državi u koju se dijete vraća je obveza poduzimanja mjera obiteljsko pravne zaštite, odnosno procjene na koji način će se dijete zaštiti od eventualno negativnog utjecaja i ugrožavajućeg ponašanja djetetovih roditelja. Naime, u konkretnom slučaju, u RH procijenjeno je da na strani majke postoje okolnosti koje ugrožavaju život, zdravlje i razvoj djeteta, obzirom je žurnom mjerom dijete izdvojeno iz kućanstva u kojem je majka boravila s djetetom, ali i da navedena opasnost postoji na strani oca, slijedom čega je dijete smješteno u Dječji dom Maestral. Činjenicom povratka djeteta u BiH na nadležnim je tijelima odgovornost da poduzmu određene mjere za zaštitu sigurnosti djeteta te je iz dostavljene dokumentacije utvrđeno da nadležan Centar za socijalni rad ima saznanja o predmetnoj obitelji kao i da ima poduzete radnje, odnosno procjene, na koji način će izvršiti zaštitu mlt. TD. Procjena roditeljskih kompetencija obaviti će se u postupku razvoda braka koji postupak se također vodi u BiH. Uredba Bruxelles II ter, HK 1980. i HK 1996. sadrže načelo da o mlt. djetetu odluku donosi sud najbliži djetetu jer su njegove mogućnosti utvrđenja najboljeg interesa djeteta u najkraćem vremenu, najveće. Svrha postupaka po HK 1980 te poglavlju III. Uredbe Bruxelles II ter upravo je vraćanje djeteta u državu njegovog uobičajenog boravišta kako bi nadležni sud mogao donijeti meritornu odluku o roditeljskoj skrbi i osobnim odnosima.

24. Sud nije našao da bi bile ispunjene okolnosti iz čl. 13. Konvencije te je teret dokaza o postojanju ozbiljne opasnosti za dijete na osobi koja je nezakonito zadržala dijete, dakle u konkretnom slučaju, na protustrankama, te sud smatra da iste nisu dokazale postojanje ozbiljne opasnosti za mlt. TD u slučaju njegovog povratka u BIH. Naime, samom činjenicom povratka djeteta u BIH nadležna tijela, konkretno Centar za socijalni rad, poduzeti će potrebne zaštitne mjere kako bi se osigurala zaštita i sigurnost djeteta kako je to naprijed navedeno.

25. Sud nije utvrdio niti postojanje razloga navedenih u čl.20. HK 1980. ( kršenje ljudskih prava i osnovnih sloboda koje se procjenjuju prema pravnom poretku R. Hrvatske).

26. Kako je cilj HK 1980. ali i Uredbe Bruxelles II ter u dijelu koji se odnosi na međunarodnu otmicu djece, osigurati što hitniji povratak djeteta koje je nezakonito zadržano u drugoj državi te osigurati da se pravo na roditeljsku skrb ostvareno u jednoj državi članici poštuje u drugim državama, uz poštivanje zadovoljenja načela najboljeg interesa djeteta, sud je, slijedom svega naprijed navedenog donio odluku u izreci ovog rješenja obzirom je utvrđeno da je uobičajeno boravište djeteta bilo u [adresa], te da je majka bez suglasnosti oca dijete dovela u RH. Sud nije omogućio ovršivost ove odluke prije nastupa njezine pravomoćnosti kako bi se izbjeglo dodatno izlaganje djeteta neadekvatnim postupcima, ukoliko ova odluka ne bude dobrovoljno ispunjena. Posebno se napominje kako je sud, temeljem čl.15. HK 1980. osigurao provođenje adekvatne mjere zaštite najboljeg interesa mlt. TD pri povratku u BIH, a što proizlazi iz dopisa Centra za socijalni rad u Čapljini. Nadalje, s obzirom se mlt. TD vraća u BIH iz sustava socijalne skrbi, nadležni HZSR, PU Metković može sa nadležnim Centrom za socijalni rad dogovoriti primopredaju djeteta.

U Zagrebu, dana 22. travnja 2025. godine

Sutkinja:

Ana Merlin Božičković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana primitka istog. (čl. 25. st.1. Zakona o provedbi Konvencije i građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece).

Žalba se podnosi pismeno u 4 istovjetna primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.

Dna:

predlagatelj po punomoćnici

I. protustranka po punomoćniku

II. protustranka

posebna skrbnica

HZSR