Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

Poslovni broj: P-307/2021-62

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, po sucu tog suda Marijanu Muži, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ZG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Marku Ramljaku, odvjetniku iz Zagreba protiv tuženika GG iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Petru Petriću, odvjetniku iz Zagreba, radi utvrđenja i izdavanja tabularne isprave, nakon održane glavne i javne rasprave 24. veljače 2025. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice te punomoćnika tuženika, zaključene u smislu odredbe čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku, 22. travnja 2025.

p r e s u d i o j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice postavljen pod točkom 3) podneskom od 6. rujna 2024. koji glasi:

" I. Utvrđuje se da je tužiteljica ZG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica 252/600 dijela nekretnine označene kao zk.č.br. 1316, [adresa], dvorište površine 399 m2, izgrađeno zemljište površine 91 m2, stambena zgrada, [adresa] površine 110 m2, k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], s kojim suvlasničkim dijelom je u naravi povezano vlasništvo stambene zgrade bez fasade koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao izgrađeno zemljište površine 91 m2, a koja stambena zgrada je označena brojem 2 na skici lica mjesta zk.č.br. 1316, k. o. [katastarska općina] od 16.05.2023. godine, izrađenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Vladimiru Zeleniki kao sastavni dio Nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke od 16.05.2023. godine, koja skica je sastavni dio izreke ove presude, te je tuženik GG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan trpjeti brisanje svojeg prava vlasništva u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u dijelu koji odgovara opisanom vlasničkom dijelu tužiteljice i trpjeti upis prava vlasništva tužiteljice na navedenoj nekretnini u opisanom dijelu.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja presude do isplate, po stopi iz čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023 i 155/2023), koja se računa, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, i to kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana."

Odbija se alternativno postavljeni tužbeni zahtjev tužiteljice postavljen pod točkom 4) podneskom od 6. rujna 2024 koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je tužiteljica ZG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], temeljem Ugovora o darovanju nekretnina zaključenog u Velikoj Gorici dana **.**.2003. godine sa ĐG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao darovateljem, broj ovjere OV-378/03, stekla valjanu pravnu osnovu za stjecanje vlasništva 252/600 dijela nekretnine označene kao zk.č.br. 1316, [adresa], dvorište površine 399 m2, izgrađeno zemljište površine 91 m2, stambena zgrada, [adresa] površine 110 m2, k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], s kojim suvlasničkim dijelom je u naravi povezano vlasništvo stambene zgrade bez fasade koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao izgrađeno zemljište površine 91 m2, a koja stambena zgrada je označena brojem 2 na skici lica mjesta zk.č.br. 1316, k. o. [katastarska općina] od 16.05.2023. godine, izrađenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Vladimiru Zeleniki kao sastavni dio Nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke od 16.05.2023. godine, koja skica je sastavni dio izreke ove presude, te je tuženik GG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan trpjeti brisanje svojeg prava vlasništva u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u dijelu koji odgovara opisanom vlasničkom dijelu tužiteljice i trpjeti upis prava vlasništva tužiteljice na navedenoj nekretnini u opisanom dijelu.

Odbija se alternativno postavljeni tužbeni zahtjev tužiteljice postavljen pod točkom 5) podneskom od 6. rujna 2024 koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je tužiteljica ZG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica neodređenog suvlasničkog dijela nekretnine označene kao zk.č.br. 1316, [adresa], dvorište površine 399 m2, izgrađeno zemljište površine 91 m2, stambena zgrada, [adresa] površine 110 m2, k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], s kojim suvlasničkim dijelom je u naravi povezano vlasništvo stambene zgrade bez fasade koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao izgrađeno zemljište površine 91 m2, a koja stambena zgrada je označena brojem 2 na skici lica mjesta zk.č.br. 1316, k. o. [katastarska općina] od 16.05.2023. godine, izrađenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Vladimiru Zeleniki kao sastavni dio Nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke od 16.05.2023. godine, koja skica je sastavni dio izreke ove presude, te je tuženik GG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan trpjeti brisanje svojeg prava vlasništva u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u dijelu koji odgovara opisanom vlasničkom dijelu tužiteljice i trpjeti upis prava vlasništva tužiteljice na navedenoj nekretnini u opisanom dijelu.

Usvaja se alternativno postavljeni tužbeni zahtjev tužiteljice postavljen pod točkom 6) podneskom od 6. rujna 2024 koji glasi:

I. Utvrđuje se da je tužiteljica ZG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], temeljem Ugovora o darovanju nekretnina zaključenog u Velikoj Gorici dana **.**.2003. godine sa ĐG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao darovateljem, broj ovjere OV-378/03, stekla valjanu pravnu osnovu za stjecanje neodređenog suvlasničkog dijela nekretnine označene kao zk.č.br. 1316, [adresa], dvorište površine 399 m2, izgrađeno zemljište površine 91 m2, stambena zgrada, [adresa] površine 110 m2, k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], s kojim suvlasničkim dijelom je u naravi povezano vlasništvo stambene zgrade bez fasade koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao izgrađeno zemljište površine 91 m2, a koja stambena zgrada je označena brojem 2 na skici lica mjesta zk.č.br. 1316, k. o. [katastarska općina] od 16.05.2023. godine, izrađenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Vladimiru Zeleniki kao sastavni dio Nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke od 16.05.2023. godine, koja skica je sastavni dio izreke ove presude, te je tuženik GG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan trpjeti brisanje svojeg prava vlasništva u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u dijelu koji odgovara opisanom vlasničkom dijelu tužiteljice i trpjeti upis prava vlasništva tužiteljice na navedenoj nekretnini u opisanom dijelu.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 9.843,66 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja presude 22. travnja 2025. do isplate, po stopi iz čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023 i 155/2023), koja se računa, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, i to kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upis u AI, č.k.br. 2008/17 kuća, dvorište i oranica Loparčenica u Belevicama od 195 čhv ili 701 m² uknjižena kao vlasništvo tuženika u 1/1 dijela.

1.1. Kao vlasnik naprijed navedenih nekretnina tuženik je uknjižen na temelju kupoprodajnog ugovora od 3. ožujka 2006., aneksa kupoprodajnog ugovora od 17. kolovoza 2006. i uvjerenja o prebivalištu od 18. kolovoza 2006.. Prijedlog za navedeni upis je zaprimljen kod zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Velikoj Gorici 6. veljače 2007., a tužba za iseljenje tužiteljice 4. rujna 2007..

1.2. Temeljem ugovora o darovanju nekretnina zaključenog u [adresa] 21. siječnja 2003., darodavac ĐG je darovao svojoj kćeri i tužiteljici ZG [adresa] dvorišni objekt sagrađen na č.k.br. 2008/17 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica se prihvatila navedenog darovanja te od zaključenja darovnog ugovora pa nadalje zajedno s obitelji, uživa i posjeduje darovni dvorišni objekt s pripadajućim zemljište.

1.3. U trenutku kupnje sporne nekretnine, tuženiku je bilo poznato da je tužiteljica navedenim darovnim ugovorom stekla vlasništvo darovnog dvorišnog objekta, ali bez obzira na navedeno, tuženik je kupio spornu nekretninu, slijedom čega nije postupao u dobroj vjeri pa nije niti mogao postati vlasnikom navedene nekretnine u cijelosti 1/1 dijela.

1.4. Budući da ĐG, otac tužiteljice od 21. siječnja 2003. nije više vlasnik dvorišnog objekta, stoga on poslije navedenog datuma, navedenim nekretninama nije više mogao raspolagati jer nije bio njihov vlasnik. Također, nije mogao sporne nekretnine dalje prodavati, a temeljem njegovih raspolaganja, tuženik nije mogao steći vlasništvo istih jer nitko na drugoga ne može prenijeti više prava nego li ih sam ima, a pogotovo stoga jer tuženik nije postupao u dobroj vjeri.

1.5. Na spornoj nekretnini su sagrađene 3 kuće. Gledajući od ulice, u prvoj kući živi otac tužiteljice, u drugoj tužiteljica, a u trećoj tuženik. U zemljišnim knjigama je uknjižena samo prva od tri navedene kuće. Iz spornog kupoprodajnog ugovora je razvidno da prodavatelj prodaje kupcu u naravi zidanu garažu uz kuću te suvlasnički dio zemljišta (1/3 dijela dvorište i oranice). Iz članka 8. navedenog ugovora proizlazi da prodavatelj dozvoljava kupcu osnivanje prava služnosti puta, odnosno nužnog prolaza za korist suvlasničkog dijela GG preko suvlasničkog dijela prodavatelja, radi prolaza i provoza do suvlasničkog dijela kupca.

1.6. Da bi se mogao uknjižit kao vlasnik na k. č. br. [katastarska čestica], ugovorne strane su sačinile aneks navedenog kupoprodajnog ugovora iz kojeg proizlazi da prodavatelj ĐG prodaje kupcu GG č.k.br. 2008/7 kuća, dvorište i oranica Loparčenica u Belenicama od 195 čhv ili 701 m². Iz navedenog aneksa u prvom redu je razvidno da prodavatelj sada prodaje kupcu gledajući od ulice prvu od tri kuće koja se nalazi na dvornom mjestu koja je jedina i uknjižena u zemljišnim knjigama. Nadalje, iza navedenog aneksa je i razvidno da predmet kupoprodaje nije dvorišni objekt kojega je darodavac ĐG darovao tužiteljici jer niti na jednom mjestu u ugovoru ne stoji da prodavatelj prodaje, a kupac kupuje i dvorišni objekt kao izvanknjižno vlasništvo (kao što je npr. u kupoprodajnom ugovoru bilo navedeno da prodaje garažu).

1.7. Na navedenoj čestici sagrađena je prije četrdesetak godina zidana obiteljska kuća prizemnica, sporni dvorišni objekt u vlasništvu tužiteljice i garaža koju je kupio tuženik, tako da je sporni dvorišni objekt sagrađen prije stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, dalje ZOV). Temeljem čl. 388. st. 2. ZOV-a stjecanje promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu navedenog zakona prosuđuje se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, a to su Opći građanski zakonik, odnosno Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (NN 53/91).

1.8. Temeljem naprijed navedenih propisa, tužiteljica je vlasnica dvorišnog objekta, zemljišta ispod njega i zemljišta potrebnog za redovitu uporabu istog, a darodavac je vlasnik kuće prizemnice, zemljišta ispod nje i zemljišta potrebnog za redovitu uporabu.

1.9. Tuženik je vlasnik garaže postao temeljem kupnje, a gradnjom je postao vlasnik dograđenog i nadograđenog objekta, zemljišta ispod njih i zemljišta potrebnog za redovitu uporabu. Dakle, na stjecanje prava vlasništva na sva tri objekta se primjenjuju različiti zakoni različita sudska praksa (stjecanja prava vlasništva temeljem građenja, kupoprodajnog ugovora i darovnog ugovora te adaptacije i dr.)

1.10. Nakon provedenog geodetskog i građevinskog vještačenja u ovosudnom predmetu, tužiteljica po punomoćniku je podneskom od 6. rujna 2024. postavila tužbeni zahtjev te alternativne tužbene zahtjeve, na način kako je to navedeno u izreci ove presude.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

2.1. Tuženik ističe da tužiteljica neosnovano u tužbi navodi da je temeljem Ugora o darovanju nekretnine zaključenog u [adresa] 21. siječnja 2003. darodavac ĐG darovao svojoj kćer ii tužiteljici ZG dvorišni objekt sagrađen na k. č. br. [katastarska čestica] i zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a što predstavlja 1/3 dijela nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to č.k.br. 2008/17 kuća, dvorište i oranica Loparčenica u Belevicama od 195 čhv ili 701 m².

2.2. Tužiteljica predmetnim ugovorom o darovanju nije stekla niti je mogla steći vlasništvo dvorišnog objekta sagrađenog na č.k.br. 2008/17 upisanog u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], niti isti predstavlja 1/3 dijela nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to č.k.br. 2008/17 kuća, dvorište i oranica Loparčenica u Belevicama od 195 čhv ili 701 m².

2.3. Suprotno navedenom, pravo vlasništva na nekretnini zk. čestica br. 2008/17 k. o. [katastarska općina] u naravi kuća, dvorište i oranica Loparčenica u Belevicama površine 196 m², stekao je GG iz [adresa], odnosno tuženik temeljem Ugovora o kupoprodaji kojeg je zaključio sa zemljišnoknjižnim vlasnikom nekretnine ĐG **.**.2006. i aneksa ugovora o kupoprodaji koji je zaključio s prijašnjim vlasnikom 17.8.2006..

2.4. Nadaje, tuženik navodi da tužiteljica prije, a niti u trenutku zaključenja ugovora o kupoprodaji nekretnine i aneksa ugovora o kupoprodaji nekretnine, nije bila u posjedu predmetne nekretnine koja je predmet ovog postupka, niti je tuženik od strane prijašnjeg vlasnika ĐG bio obaviješten o postojanju bilo kakvog ugovora temeljem kojeg bi ĐG već raspolagao s nekretninom koja je predmet spora.

2.5. Kao pravni osnov navoda iz odgovora na tužbu, tuženik ističe čl. 122. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te čl. 8. st. 2. i st. 3. Zakona o zemljišnim knjigama koji također propisuje istovjetnu definiciju načela povjerenja u zemljišne knjige.

2.6. Dakle, odgovarajući upis u zemljišnoj knjizi za stjecatelja u dobroj vjeri biti će dovoljan da se on bez daljnjih provjeravanja njega pouzda i na temelju tog saznanja sudjeluje u pravnim poslovima, tj. ako stranka u parničnom postupku dokaže da se u dobroj vjeri pouzdala u sadržaj iz zemljišne knjige, da joj se dobra vjera ne može dovesti u pitanje tvrdnjom da nije istraživala izvanknjižno stanje, odnosno neke okolnosti iz kojih bi možda mogla zaključiti da zemljišnoknjižno stanje nije odgovarajuće.

2.7. Prema čl. 125. st. 1. Zakona o vlasništvu, vlasništvo će steći ona osoba koja je u dobroj vjeri prva zatražila upis u zemljišnu knjigu, ako su ispunjene i sve ostale pretpostavke za stjecanje vlasništva.

2.8. Zakon o zemljišnim knjigama dopušta mogućnost brisovne tužbe kao načina za ispravljanje pogrešnih zemljišnoknjižnih upisa (čl. 123. st. 2. ZV i čl. 129. st. 1. i 2. ZZK). Zbog pravne sigurnosti, mogućnost podnošenja brisovne tužbe je ograničena, kako vremenski, tako i u pogledu podnositelja, sukladno odredbi čl. 129. st. 2. ZZK. S obzirom daje tužiteljica u ovom postupku podnijela brisovnu tužbu, tuženik ističe da ista nije ovlaštena na podnošenje brisovne tužbe sukladno Zakonu o zemljišnim knjigama jer nije nositelj knjižnog prava.

2.9. Sukladno navedenom, tuženik predlaže da sud donese rješenje kojim odbacuje tužbu, odnosno nakon provedenog postupka da donese presudu kojom se u cijelosti kao neosnovani odbijaju tužba i tužbeni zahtjev tužiteljice uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Tijekom dokaznog postupka, izvršen je uvid u cijeli predmet, u ugovor o darovanju nekretnina od 21. siječnja 2003. (list 5-6 spisa), kupoprodajni ugovor od 3. ožujka 206. (list 7-10 spisa), aneks kupoprodajnog ugovora od 17. kolovoza 2006. (list 11-13 spisa), zk izvadak (list 18 spisa te list 76-79 spisa, list 165-166 spisa), saslušani su u svojstvu svjedoka VG, ĆG, SG, KG, NG, izvršen je uvid u uvjerenje o identifikaciji katastarskih čestica od 21. studenoga 2013. (list 80 spisa), saslušani su u svojstvu svjedoka ŽG, ČG, saslušani su kao stranke u postupku tužiteljica ZG te tužitelj GG, izvršen je uvid u nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke ing. geodezije Vladimira Zelenike od 16. svibnja 2023. (list 213-218 spisa), saslušan je na ročištu 12. prosinca 2023. stalni sudski vještak ing. geodezije Vladimir Zelenika, izvršen je uvid u procjembeni elaborat procjena vrijednosti nekretnine sačinjen od inženjerskog ureda Galić d.o.o. po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo i procjenu nekretnina mr.sc. Jure Galića, dipl.ing. građevinarstva od 18. travnja 2024. (list 241-255 spisa), na ročištu održanom 6. rujna 2024. saslušan je stalni sudski vještak mr.sc. Jure Galić, dipl.ing. građevinarstva, izvršen je uvid u ovosudni spis posl.br. P-431/17.

4. Tužba i tužbeni zahtjev tužiteljice postavljen pod točkom 3), te alternativno postavljeni tužbeni zahtjevi pod točkom 4) i 5) podneskom od 6. rujna 2024. u cijelosti su neosnovani dok je alternativno postavljeni tužbeni zahtjev tužiteljice pod točkom 6) podneskom od 6. rujna 2024. u cijelosti osnovan.

5. Uvidom o ugovor o darovanju od 21. siječnja 2003. (list 5-6 spisa), utvrđeno je da je isti zaključen između ĐG (Ivanov), JMBG: [jedinstveni matični broj građana] iz [adresa] kao darodavatelja, te ZG (Stjepan), JMBG: [jedinstveni matični broj građana] iz [adresa] kao daroprimatelja, te je u točki 1. navedenog ugovora navedeno da darodavatelj daruje daroprimatelju svoje nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] koja se u naravi sastoji od dvorišni objekt – dvije sobe, kuhinja, kupaona, veličine u promjeru 12,5 x 6 metara, koji ugovor je ovjeren od strane Javnog bilježnika Nives Mirčetić iz [adresa] pod brojem OV-378/03, 21. siječnja 2003..

6. Uvidom u kupoprodajni ugovor od 3. ožujka 2006. (list 7-10 spisa), utvrđeno je da je isti zaključen između ĐG iz [adresa], JMBG: [jedinstveni matični broj građana] kao prodavatelj i RG iz [adresa] kao kupca te je u čl. 1. navedenog ugovora navedeno da prodavatelj prodaje kupcu, a kupac kupuje 1/3 nekretnine i to kuće, dvorišta i oranica Loparčenica u Belevicama na k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 195 čhv odnosno 701 m² te u čl. 2. istog ugovora se navodi da prodavatelj i kupac suglasno utvrđuju da je predmet kupoprodaje u naravi zidana garaža uz kuću te suvlasnički dio zemljišta (1/3 dijela dvorišta i oranica) iz čl.1. navedenog ugovora, te prodavatelj jamči kupcu da je predmetna nekretnina njegovo isključivo vlasništvo te da ista nije opterećena nikakvim utuženim ili neutuženim teretima ili potraživanjima trećih osoba, koji ugovor je ovjeren kod Javnog bilježnika Ranke Spevec iz [adresa] pod poslovnog broja OV-2576/2006 od 3. ožujka 2006.

7. Nadalje, uvidom u aneks kupoprodajnog ugovora zaključen 17.8.2006. (list 11-13 spisa), utvrđeno je da je isti zaključen između ĐG iz [adresa], JMBG: [jedinstveni matični broj građana] kao prodavatelja i GG iz [adresa] kao kupca, te se u čl. 1. navedenog aneksa navodi da ugovorne strane suglasno utvrđuju da su 3.3.2006. sklopile kupoprodajni ugovor za nekretnine i to k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 195 čhv, odnosno 701 m², te se u čl.2. navedenog aneksa navodi da navedenim aneksom kupoprodajnog ugovora, ugovorne strane mijenjaju podatak o nekretnini koja je predmet kupoprodajnog ugovora zaključenog 3.3.2006., uređen čl. 1. kupoprodajnog ugovora tako da isti glasi: "Prodavatelj prodaje kupcu, a kupac kupuje nekretninu i to k. č. br. [katastarska čestica] u naravi kuća, dvorište i oranica Loparčenica u Belavicama, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 195 čhv odnosno 701 m²", koji aneks ugovora je ovjeren od strane Javnog bilježnika Ivana Malekovića iz [adresa] pod poslovnim brojem OV-13362/06, 18. kolovoza 2006..

8. Uvidom u zk izvadak zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 18 spisa), utvrđeno je da je na k. č. br. [katastarska čestica] kuća, dvorište i oranica Loparčenica u Belevicama površine 701 m² ili 195 čhv upisan kao vlasnik GG, [adresa] u 1/1 dijela.

9. Na temelju ovosudnog rješenja posl.br. Z-785/10 od 18. veljače 2010. u zemljišnim knjigama se zabilježuje da je dio č.k.br. 2008/17 (nova oznaka č.k.br. 1316) upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], otvoren zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u novoj glavnoj knjizi 18. veljače 2010., te je dio k. č. br. [katastarska čestica] označen kao nova k. č. br. [katastarska čestica] iz ranijeg zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te otvoren novi zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

10. Uvidom u uvjerenje o identifikaciji katastarskih čestica Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Zagreb, Odjela za katastar nekretnina Velika Gorica od 21. studenoga 2013. (list 80 spisa), u istom se navodi da na temelju podataka sadržanih u elaboratu nove katastarske izmjere k. o. [katastarska općina] je utvrđeno da katastarska čestica [katastarska čestica] upisana u posjedovni list 3910 katastarske općine [katastarska općina] (nova katastarska izmjera) odgovara dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nadalje, utvrđeno je da katastarska čestica [katastarska čestica] upisana u posjedovni list 3911 k. o. [katastarska općina] (nova katastarska izmjera) odgovara dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

11. Uvidom u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Vladimira Zelenike, ing. geodezije od 16. svibnja 2023. (list 214 spisa), vještak u svojem nalazu navodi, a nakon provedenog terenskog uviđaja i identifikacije nekretnina donosi nalaz navodeći da je na očevidu održanog 27. ožujka 2023. ustanovio da se na predmetnoj nekretnini u [adresa] nalazi stambena zgrada s fasadom kbr. 49 površine 110 m² označena brojem 1, stambena zgrada bez fasade koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao izgrađeno zemljište površine 91 m² označena br. 2 te drveni objekt površine 14 m² koji nije upisan u zemljišnoj knjizi, a označen je brojem 3, dok se ostatak čestice koristi kao dvorište označen br. 4, a sve kako je prikazano na skici lica mjesta. Zbroj površine pod objektima iznosi ukupno 215 m², a odnos površine objekta koji je od interesa za tužiteljicu, a upisan je kao izgrađeno zemljište površine 91 m² u odnosu na ukupnu površinu pod objektima na predmetnoj čestici iznosi 91/215, odnosno 042 (42%). Uz nalaz, vještak je priložio skicu lica mjesta preklopljena s DOF-om (list 16 spisa) uz fotografije lica mjesta koje su sastavni dio nalaza i mišljenja.

11.1. Na ročištu održanom 12. prosinca 2023. stalni sudski vještak Vladimir Zelenika, ing. geodezije je iskazao da ostaje u cijelosti kod svojeg pisanog nalaza i mišljenja te je odgovorio na istaknute prigovore tuženika prema podnesku od 6.10.2023..

12. Uvidom u procjembeni elaborat procjene vrijednosti nekretnina izrađen od strane Inženjerskog ureda Galić d.o.o. iz [adresa] po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo i procjenu nekretnina mr.sc. Jure Galića, dipl.ing. građevinarstva, vještak je dajući svoje mišljenje istaknuo da budući je vrijednost građevine bez fasade određena na iznos od 24.884,22 eura, a vrijednost građevine s fasadom na iznos od 80.240,88 eura da omjeri vrijednost objekata koji se nalaze na navedenoj čestici iznose: 24.884,22 / 80.240,88 = 0,3111, odnosno 31%. Nadalje, vještak navodi da se predmetna nekretnini nalazi na području nižeg aktivnog tržišta u kojem je potražnja nadmašena s ponudom te da procijenjena tržišna vrijednost nekretnine predstavlja iznos za koji predmetna nekretnina može biti razmijenjena na dan vrednovanja između voljnog kupca i voljnog prodavatelja u transakciji po tržišnim uvjetima nakon prikladnog oglašavanja te da se očekuje utrživost u dužem vremenskom periodu.

12.1. Vještak je izjavio da je navedeni elaborat izrađen u skladu s odredbama Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 78/15) i sukladno odredbama Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN 105/15), te u skladu sa svim važećim zakonima, propisima i pravilima struke u dobroj vjeri i najboljeg znanja.

12.2. Na ročištu održanom 6. rujna 2024. stalni sudski vještak mr.sc. Jure Galić, dipl.ing. građevinarstva je iskazao da ostaje u cijelosti kod svojeg pisanog nalaza i mišljenja kojeg je dostavio u sudski spis te se očitovao na prigovore tuženika sukladno podnesku tuženika od 24.5.2024..

13. Sud nalaze i mišljenja stalnih sudskih vještaka Vladimira Zelenike, ing. geodezije, te mr.sc. Jure Galića, dipl.ing. u cijelosti ocjenjuje kao vjerodostojne i valjane budući da su isti dani u skladu s pravilima struke te od strane stručnih osoba.

14. Tužiteljica ZG je iskazala da je podnijela predmetnu tužbu jer traži svoj dio, tj. kuću 12,5 m x 6 m u kojoj sada nitko ne stanuje te da traži suvlasnički dio u omjeru od 1/3 dijela sukladno darovnom ugovoru koji dio joj je darovao njen otac, pok. ĐG. Nadalje, iskazuje da u trenutku kada joj je otac darovao tu nekretninu da je živjela u kući ispred te nekretnine, tj. kući do ceste, a tužiteljica potražuje kuću koja se nalazi iza te prednje kuće, navodeći da je ta kuća odvijena od ostalih stambenih objekata. Također iskazuje da iza te kuće koju tužiteljica potražuje postoji još jedna kuća u kojoj je u trenutku darovanja stanovao tuženik, a tuženik je tu kuću kupio od oca tužiteljice, te da je u zadnjem dijelu ta kuća u kojoj je živio tuženik u trenutku darovanja nekretnine tužiteljici spojena s dijelom kuće koju tužiteljica potražuje. U navedenoj kući koju joj je otac darovao, živjela je negdje 7 godina, a kada joj je nje otac uskratio struju i vodu u toj kući tako da zbog toga više nije mogla stanovati i živjeti u istoj. Ističe da je tuženik sve navedene okolnosti od ranije znao jer je on ranije živio kao podstanar u kući koju tužiteljica traži u ovom postupku te da je tuženik došao živjeti kao podstanar u navedenoj kući još dok je tužiteljica bila djevojčica, gdje je tuženik živio sa svoje dvoje djece i sa svojom mamom tako da je tuženik morao znati za navedeno darovanje nekretnine. Odnosi između tuženika i tužiteljice su se poremetili zbog ponašanja njenog oca zbog čega je tužiteljica i završila na cesti, a ona se nikada nije svađala s tuženikom. Također, tužiteljica nije znala za sklapanje aneksa ugovora o kupoprodaji nekretnine te ističe da tužiteljica ne želi ništa drugo nego samo svoje, a da je to nekretnina koja se nalazi na sredini posjeda na terenu, a da su ispred i iza te nekretnine, nekretnine koje su od tuženika, a sve tri nekretnine na terenu su jedna cjelina budući da ne postoji između ta tri stambena objekta nikakva ograda, ističući da je jednostavno otišla iz te nekretnine te se nije htjela svađati s tuženikom, a nije niti mogla živjeti u tom stambenom objektu bez struje i vode.

15. Tuženik GG je iskazao da je on u cijelosti kupio predmetnu nekretninu na kojoj jedan dio potražuje tužiteljica od oca tužiteljice, sada pok. ĐG, te da je podmirio sva dugovanja u trenutku kupovine koja je imao pok. ĐG prema pojedinim osobama. Navodi da nije imao saznanja o tome da bi ĐG darovao jedan dio nekretnine tužiteljici te da mu je ĐG rekao negdje tijekom 2005. na 2006. da nije potpisao nikakav ugovor o darovanju temeljem kojeg bi tužiteljica bila vlasnik dijela nekretnine. Također navodi da je čuo od pojedinih susjeda da je ĐG darovao jedan dio nekretnine svojoj kćeri, odnosno tužiteljici u ovom postupku te da mu je ĐG rekao neka podmiri dugove i da će on nakon toga prenijeti nekretninu u vlasništvo tuženika što je i učinio tako da se vodi kao vlasnik predmetne nekretnine u cijelosti od 2007.. Također je iskazao da nakon što je kupio nekretninu, u cijelosti je renovirao prednju kuću koja se nalazi na nekretnini, a dok nije renovirao tu kuću, stanovao je u zadnjoj kući, dodajući da na terenu imaju 3 stambena objekta.

16. Svjedok VG je iskazala da poznaje tuženika s obzirom da je isti ujak njenog supruga. Poznato joj je da tuženik živi u [adresa] na adresi CG te da je kupio zemlju i izgradio kuću u kojoj sada živi, a navedenu nekretninu je kupio od ĐG. Na navedenom zemljištu je bila i garaža koja je sada preuređena u kuću. U trenutku kada je tuženi kupovao tu nekretninu, na istoj je bio podstanar u kući u kojoj sada živi tužiteljica s mužem i dvoje djece. Navodi da je tuženik kupio dio na kojem se nalazi garaža ili šupa koju je kasnije tuženik preuredio i nadogradio u kuću u kojoj sada živi.

17. Svjedok ĆG je iskazao da mu je poznato da tuženik živi s njegovom pastorkom (kćerka njegove žene) u [adresa] u kući, te da mu je poznato da je tuženik od ĐG kupio jedan dio nekretnine na kojem su bile zasađene šljive koje su posjekli te su na tom mjestu izgradili kuću u kojoj i sada žive. Također mu je poznato da je tuženik naknadno kupio kuću do ceste te još neke objekte koji su bili na nekretnini. Poznato mu je da je tužiteljica kćer ĐG i prije Domovinskog rata ju je viđao na toj nekretnini gdje živi i tuženik, ali kasnije ju nije viđao na toj nekretnini.

18. Svjedok SG je iskazala da poznaje tužiteljicu oko 12 godina te ju je upoznala prilikom useljenja u mjesto [adresa] kada je tužiteljice živjela u [adresa], ali prije nekih 8 ili 9 godina, njen otac joj je dozvolio da živi u prostoriji s dvije sobe koja se nalazi u [adresa] u [adresa], a ta prostorija se nalazi u produžetku kuće (dvorišni objekt) iza obiteljske kuće u kojoj su živjeli baka i djed tužiteljice. Također joj je poznato da je navedenu prostoriju s dvije sobe (dvorišni objekt) tužiteljici darovao njen otac, a budući da joj je sastavila ugovor o darovanju, odnosno popunjavala obrazac ugovora o darovanju nekretnina. Također joj je poznato da je tuženik prije nego što je ĐG darovao taj dvorišni objekt tužiteljici, odnosno svojoj kćeri, u istom je stanovao kao podstanar tuženik sa svojom obitelji, a kasnije je tuženik kupio dio zemljišta i izgradio kuću. Dva do tri puta mjesečno posjećivala je tužiteljicu i kada bi se susrela s tuženikom i njegovom obitelji te joj je poznato da je tužiteljica s tuženikom bila u dobrim odnosima. Tuženom i njegovoj supruzi je bilo poznato za postojanje ugovora o darovanju, a to iz razloga zbog toga što su tuženi i njegova supruga te tužiteljica i njezin suprug se stalno posjećivali te je tuženik pomagao i popravljati krovište tog dvorišnog objekta u kojem je živjela tužiteljica te je pomagao oko postavljanja struje. Isto tako poznato joj je da je tuženik bio zadovoljan zbog toga što je ĐG našao način da pomogne svojoj kćeri nakon što se udala tako što joj je riješio stambeno pitanje.

19. Svjedok KG je iskazala da je majka tužiteljice, da je bila u braku sa ĐG do rujna 2001.. Nakon razvoda braka, ostala je živjeti u [adresa], a suprug se vratio živjeti u [adresa] u [adresa]. Navedena kuća bila je vlasništvo roditelja ĐG. Nakon što se tužiteljica udala i rodila prvo dijete, tada joj je otac uredio jednu sobu u obiteljskoj kući gdje je ona živjela sa svojim suprugom i djetetom dva do tri mjeseca. Redovito ju je posjećivala i pomagala joj te se tužiteljica nakratko preselila kod majke u [adresa] zajedno s djetetom, a nakon toga se opet vratila živjeti u sobu kod svojeg oca. Kasnije se tužiteljica preselila u dvorišni objekt koji se sastoji od dnevnog boravka, kuhinje i sobe i kupaonice, a koji se nalazi u produžetku iza obiteljske kuće. U navedenom dvorišnom objektu ranije su živjeli tuženik s majkom te sa suprugom. Kada se tužiteljica uselila u navedeni dvorišni objekt, tuženik se preselio u kuću na nekretnini koju je kupio od ĐG, koji je prodao tuženom voćnjak u produžetku navedene nekretnine i na tom dijelu je sebi tuženik izgradio i nadogradio kuću. Poznato joj je da je ĐG ugovorom o darovanju zaključenom u ožujku ili travnju 2003. darovao dvorišni objekt tužiteljici te je tom prilikom rekao da će ona (majka tužiteljice) biti zadovoljna što je nešto dao svojoj kćeri. Obrazac ugovora o darovanju je kupila tužiteljica te joj ga dala i zamolila ju da ode kod SG obzirom da ista lijepo piše što je i učinila. Nakon što je SG popunila navedeni ugovor o darovanju, isti je dala tužiteljici koja ga je pokazala svojem ocu te su zajedno otišli kod javnog bilježnika. Također je iskazala da ugovor o darovanju nekretnina koji prileži spisu (list 5-6 spisa) da je to taj ugovor koji je popunjavala SG. U objektu koji je ĐG darovao tužiteljici, tužiteljica živi zajedno sa suprugom i mlađim djetetom u navedenom stambenom objektu, navodeći da starije dijete Z živi sa svjedokinjom kao udomiteljem te da od kako se tužiteljica uselila u navedeni objekt, redovito posjećuje tužiteljicu, dva do tri puta tjedno. Također je ispočetka znala susresti prilikom posjete kćeri, tuženog i njegovu suprugu jer su bili u bliskim odnosima, a nakon što je sklopljen aneks kupoprodajnog ugovora, međusobni odnosi više nisu tako dobri. Zna da su tuženik i njegova supruga bili upoznati s postojanjem ugovora o darovanju, a budući da je supruga tuženog na njeno direktno pitanje, a nakon što je betonirala dio dvorišta, da to nije njen dio te da je taj dio darovan tužiteljici, ista odgovorila: "znamo". Poznato joj je da je njenoj kćeri negdje 2007. naprijed isključena struja u tom stambenom prostoru da bi nakon toga, nakon nekoliko mjeseci ostala i bez vode, a negdje 6 mjeseci do godine dana nakon toga su njenoj kćeri iz tog stambenog prostora skinute cijevi za grijanje te su ostali samo radijatori. Nakon toga je tužiteljica živjela dvije godina kod prijatelja u [adresa] te se kasnije vratila s obitelji živjeti u prostor koji je dobila ugovorom o darovanju, navodeći da taj dvorišni objekt se oduvijek koristio za stanovanje. Osim ugovora o kupoprodaji zaključenog između ĐG i tuženika, niti jedan drugi kupoprodajni ugovor nije zaključen. Poznato joj je iz razloga sa ĐG da je rekao tuženom i njegovoj supruzi da je prodao prednju kuću te da je srednji dio nekretnine gdje se također nalazi stambeni dvorišni objekt darovao svojoj kćeri i da je to njezino i da tužiteljica nema nikakvih obveza prema tuženiku, a to je bilo tijekom 2007. ili 2008..

20. Svjedok NG je iskazala da se njena kći udala za sina tuženika. Tuženika poznaje od 2000. kada su se počeli međusobno posjećivati. Tuženik je tada živio u objektu koji se nalazi pokraj glavne kuće koji se sastoji od kuhinje, dnevnog boravka, sobe i kupaone te je nakon toga kupio od ĐG gradilište i garažu te je na tom gradilištu tuženik izgradio kuću prizemnicu s povišenim potkrovnim dijelom, time da je najprije izgradio prizemni dio, a naknadno je izgradio dio s podignutim krovom. Nakon što se tuženik preselio u novu kuću, u dijelu u kojem je ranije živio kao podstanar, nakon toga neko vrijeme nije živio nitko, već je povremeno znala biti u tom stambenom objektu kći ĐG.

21. Svjedok ŽG je iskazao da mu je poznato zbog čega se vodi ovaj postupak budući da mu je tužiteljica ZG sestra te zna da je ona pokrenula postupak radi utvrđenja vlasništva, da je tužiteljica, morala izaći iz tog stambenog prostora koji joj je otac darovao jer u istom nije bilo uvjeta za život, tj. nije bilo struje, niti vode te je s djecom otišla živjeti kod kućnog prijatelja G u [adresa]. Također mu je poznato da se njegova sestra ZG – tužiteljica u ovom postupku udala 2002. te je tada zajedno sa suprugom živjela u prvoj kući gdje je živio i njihov otac ĐG, a tada je u prvoj garaži iza kuće, odnosno dvorišnom objektu kojeg je otac darovao ZG, stanovao kao podstanar GG. Ističe da je tuženik kupio samo drugu garažu te nakon što je uredio tu drugu garažu za stanovanje, nakon toga je prešao živjeti sa svojom suprugom u taj stambeni objekt. Poznato mu je da je njihov otac njegovo sestri, odnosno svojoj kćeri ZG (tužiteljici) darovao taj prvi stambeni prostor (dvorišni objekt koji je ranije bio garaža).

22. Svjedok ČG je iskazao da mu je poznato da je ZG (tužiteljica) neko vrijeme živjela u [adresa] na adresi [adresa]. Također mu je poznato da je ZG njen otac, sada pok. ĐG darovao na toj nekretnini sve što se nalazi iza glavne kuće koja se nalazi na istoj čestici gdje se nalazi ti ostali objekti koje su zvali garaže, koje su preuređeni u stambene objekte te da je darovanje izvršeno 2003. Također mu je poznato da je ZG najprije neko vrijeme živjela u velikoj kući s ocem te si je u to vrijeme već uređivala dvorišnu zgradu, odnosno garažu za stanovanje tako da je napravila krov na tom objektu te nakon što je uredila navedeni objekt za stanovanje, u istom je živjela sa svojim suprugom. Za vrijeme dok je on išao u školu, stanovao je kod strica ŠG (otac pok. ĐG) te mu je poznato da je tuženik GG došao živjeti na tu nekretninu te je stanovao u zadnjoj garaži, odnosno zadnjem stambenom objektu kao podstanar.

23. Sud iskaze tužiteljice, kao i saslušanih svjedoka u cijelosti ocjenjuje kao vjerodostojne i istinite budući da isti imaju neposredna saznanja o bitnim činjenicama utvrđivanim u ovom postupku, te nisu međusobno u suprotnosti, dok iskaz tuženika sud smatra neistinitim u dijelu koji je u suprotnosti s ostalim provedenim dokazima, a posebno u dijelu gdje tuženik navodi da nije imao saznanja o tome da bi otac tužiteljice sada pok. ĐG, tužiteljici darovao jedan dio nekretnine (dvorišni objekt) koji se nalazi na sredini nekretnine, a budući da je tuženik i prije darovanja nekretnine tužiteljici, tj. dok je tužiteljica još bila malena i dijete, stanovao na toj nekretnini kao podstanar sa svojom obitelji te je bio u dobrim odnosima tada s tužiteljicom kao i ocem tužiteljice ĐG tako da je iz njihovog međusobnog razgovora imao saznanja o tome da je ĐG 2003. darovao temeljem ugovora o darovanju svojoj kćeri ZG, odnosno tužiteljici dio nekretnine – dvorišni objekt, dok je kupoprodajni ugovor navedene nekretnine zaključen u ožujku 2006., tj. nakon nekoliko godina nakon što je ĐG već darovao dio nekretnine svojoj kćeri.

23.1. Da je tome tako posebno proizlazi iz iskaza svjedokinje KG (majke tužiteljice) koja ima neposredna saznanja o bitnim činjenicama utvrđivanim u ovom postupku, tj. ista ima neposredna saznanja o sklapanju ugovora o darovanju iz 2003. temeljem kojeg je ĐG svojoj kćeri ZG (tužiteljici) darovao dio nekretnine (dvorišni stambeni objekt) koji se nalazi na sredini nekretnine, a budući da je obrazac ugovora o darovanju istoj dala tužiteljica da odnese kod SG koja je sastavljala i popunjavala navedeni ugovor o darovanju, te je iz iskaza navedene svjedokinje proizlazi da je tuženik GG prilikom kupovine nekretnine znao da postoji od ranije sklopljen ugovor o darovanju kojim sada pok. ĐG je darovao svojoj kćeri – tužiteljici u ovom postupku ZG dio parcele iza glavne kuće na kojoj se nalazi dvorišni objekt za stanovanje, dimenzija 12,5 x 6 metara. Također iz iskaza svjedokinje KG proizlazi da je tuženik prilikom sklapanja ugovora o kupoprodaji nekretnine i prije toga znao da je pok. ĐG darovao svojoj kćeri, odnosno tužiteljici dio nekretnine sa stambenim objektom, budući da je sama supruga tuženika svjedokinji KG (majci tužiteljice) na njen upit odgovorila da dio koji su betonirali zna da je od tužiteljice.

23.2. Također iz iskaza ostalih saslušanih svjedoka osim svjedokinje KG, kao i svjedoka ŽG, ČG i SG, nedvojbeno proizlazi da je otac tužiteljice, sada pok. ĐG darovao tužiteljici temeljem ugovora o darovanju iz 2003. dio nekretnine koja se nalazi u [adresa] u [adresa] i to stambeni dvorišni objekt koji se nalazi na sredini nekretnine, te da je za darovanje znao i tuženik prije nego što je išao kupovati predmetnu nekretninu i prije nego što je sklopio kupoprodajni ugovor sa ĐG, tako da je tuženik imao saznanja o tome da ĐG u vrijeme sklapanja kupoprodajnog ugovora od 3.3.2006. kao prodavatelj nije mogao raspolagati predmetnom nekretninom u cijelosti budući da nije bio vlasnik navedene nekretnine u cijelosti, imajući u vidu ugovor o darovanju nekretnina od 21.1.2003. ovjeren od strane JB koji je dakle bio na snazi u vrijeme zaključivanja kupoprodajnog ugovora, već je mogao raspolagati samo onim dijelom nekretnine koji mu je bio tada u vlasništvu, a i u samom kupoprodajnom ugovoru je u čl.1. navedeno da prodavatelj prodaje samo 1/3 dijela nekretnine. Da je tome tako, proizlazi iz samog kupoprodajnog ugovora u kojem se navodi točno da prodavatelj prodaje samo 1/3 nekretnine i u čl. 2. istog ugovora se navodi točno što se odnosi na tu 1/3 dijela tako da iz samog kupoprodajnog ugovora proizlazi da tuženik nije kupio od ĐG sporni dio nekretnine koji pripada tužiteljici temeljem ugovora o darovanju, već je tuženik naknadno, tj. nekoliko mjeseci nakon sklapanja kupoprodajnog ugovora sklopio i aneks kupoprodajnog ugovora gdje se sada u čl.2. istog navodi da se mijenjaju podatci o nekretnini koja je predmet kupoprodajnog ugovora zaključenog 3.3.2006. na način da prodavatelj prodaje kupcu nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] u cijelosti što nije u skladu sa ranije sklopljenim kupoprodajnim ugovorom, a za koji aneks ugovora nemaju saznanja niti tužiteljica, niti svjedoci koji su KG, ŽG, ČG, SG koji su iskazivali na okolnosti zaključivanja ugovora o darovanju kao i kupoprodajnog ugovor te su isti svjedoci iskazali da nemaju saznanja o tome da bi bio sklopljen bilo kakav drugi ugovor ili aneks ugovora o kupoprodaji.

24. Dakle, sukladno cjelokupno provedenom postupku, sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je tijekom postupka nedvojbeno utvrđeno da je tužiteljici temeljem ugovora o darovanju nekretnina od 21.1.2003. utvrđeno pravo vlasništva, odnosno idealnog suvlasničkog dijela koji joj pripada u odnosu na cijelu zk česticu 1316 k. o. [katastarska općina], budući da je tužiteljici temeljem navedenog ugovora pripada vlasništvo jednog od dva stambena objekta koji predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu i koji su izgrađeni na navedenoj čestici. Budući da nije sporno da ugovorom opisan predmet vlasničko-pravnog raspolaganja nije podoban za uknjižbu u zemljišnoj knjizi jer nekretnina nije etažirana, to je u ovom postupku utvrđeno koliko suvlasničkog dijela cjeline nekretnine pripada tužiteljici, uzimajući u obzir stambeni objekt koji je nesporno darovan tužiteljici i odnos tog objekta prema ostalim stambenim objektima na nekretnini.

24.1. Sukladno navedenom, a imajući u vidu provedeno geodetsko vještačenje, kao i građevinsko vještačenje predmetne nekretnine u ovom predmetu, sud smatra da sukladno cjelokupno provedenom postupku te provedenim dokazima, da je alternativno postavljen tužbeni zahtjev tužiteljice u točki 6 osnovan u cijelosti, dok postavljen tužbeni zahtjev tužiteljice u točki 3, te alternativno postavljeni tužbeni zahtjevi u točkama 4 i 5 prema podnesku od 6. rujna 2024., sud smatra neosnovanima.

25. O troškovima postupka sud je odlučio temeljem odredbe čl. 154. stavak 1. i čl. 155. ZPP-a, te u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i imajući u vidu vrijednost predmeta spora. U skladu s navedenim tužiteljici su priznati sljedeći troškovi parničnog postupka i to: sastav tužbe u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 5.10.2010. u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 10.1.2011. u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 30.3.2011. u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 16.1.2011. u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 31.1.2012. u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 10.9.2013. u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 20.11.2013. u iznosu od 200,00 eura, sastav podneska od 6.12.2013. u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 11.2.2014. u iznosu od 200,00 eura, sastav podneska od 16.10.2014. u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 22.1.2015. u iznosu od 200,00 eura, sastav žalbe od 2.2.2015. u iznosu od 100,00 eura, pristup na ročište 13.9.2017. u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 9.11.2017. u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 16.11.2021. u iznosu od 200,00 eura, sastav podneska od 23.11.2021. u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 2.2.2022. u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 30.3.2022. u iznosu od 200,00 eura, sastav podneska od 30.3.2022. u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 5.5.2022. u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 7.9.2022. u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 16.11.2022 u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 2.2.2023. u iznosu od 200,00 eura, pristup na očevid 27.3.2023. u iznosu od 200,00 eura, sastav podneska od 3.10.2023. u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 12.10.2023. u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 12.12.2023. u iznosu od 200,00 eura, pristup na očevid 4.3.2024. u iznosu od 200,00 eura, sastav podneska od 6.9.2024. u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 6.9.2024. u iznosu od 200,00 eura, sastav podneska od 14.10.2024. u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 6.11.2024. u iznosu od 200,00 eura, sastav podneska od 2.1.2025. u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 29.1.2025. u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 24.2.2025. u iznosu od 200,00 eura što ukupno iznosi 7.100,00 eura uz PDV 25% odnosno 1.775,00 eura, pristojba na tužbu u iznosu 152,63 eura, pristojba na presudu u iznosu od 152,63 eura, predujam za geodetsko vještačenje u iznosu od 314,92 eura, predujam za građevinsko vještačenje u iznosu od 348,48 eura tako da sveukupni troškovi parničnog postupka iznose 9.843,66 eura.

Velika Gorica, 22. travnja 2025.

Sudac

Marijan Muža

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku 15 dana od dana objave ove presude.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte