REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4154/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Marine Paulić članice vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i Renate Šantek članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja STUDIO 123 d.o.o., Split, Omiška 35, OIB: 28368185591, koga zastupa članica uprave BZ, a ovu punomoćnik Mijo Jeličić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Jeličić & Partneri d.o.o., Split, Kliška 29, protiv tuženika DZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-896/2022-2 od 21. ožujka 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Makarskoj, Stalne službe u Imotskom poslovni broj P-3613/19-20 od 31. ožujka 2022., u sjednici održanoj 22. travnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tužitelju podnošenje revizije u odnosu na pitanje;
„Je li tužitelju povrijeđeno pravo na pravično suđenje pa time i jamstvo zakonitosti iz čl.29. Ustava RH u situaciji kada mu je sud nametnuo obvezu dokazivanja nečega što se ne može dokazati i nečega što tijekom postupka nije sporno te je zbog neispunjenja takvih uvjeta tužbeni zahtjev odbijen?“.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je;
"Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatu tužitelju iznos od 15.282,19 kuna sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 31.srpnja 2019.godine pa do isplate po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje duže od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 5 postotnih poena.
Dužan je tužitelj u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tuženiku naime troškova ovoga postupka iznos od 6.000,00 kuna.".
2. Drugostupanjskom presudom potvrđena je prvostupanjska presuda.
3. Tužitelj je protiv drugostupanjske presude podnio prijedlog za dopuštenje revizije uz prijedlog da se dopusti revizija protiv navedene presude.
4. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje presude tuženik predlaže odbaciti jer da prijedlog ne sadržava jasno naznačene razlog zbog kojih stranka smatra da joj Vrhovni sud RH treba dopustiti reviziju.
5. Prijedlog je osnovan.
6. Postupajući sukladno odredbama čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da su postavljena pitanja važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi.
7. Predlagatelj je u prijedlogu postavio sljedeća pitanja;
1.“Je li sud drugog stupnja, kada je potvrdio prvostupanjsku presudu uz navođenje da je prvostupanjski sud ispravno utvrdio činjenično stanje i donio ispravne zaključke, u situaciji kada je stranka prigovorila da prvostupanjski sud nije izvršio ocjenu dokaza na koje se tužitelj poziva, dužan obrazložiti koje to isprave koje je sud pregledao u postupku ukazuju na to da je činjenično stanje onakvo kakvim ga sudovi tumače?“ Slijedom toga, je li u nedostatku takvog obrazloženja počinjena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a pred sudom drugog stupnja?
2.“Je li počinjena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a pred sudom drugog stupnja u situaciji kada drugostupanjski sud zaključuje o tome da tužitelj nije pružio sudu relevantne dokaze kojima bi opravdao svoje tvrdnje da je tuženiku podmirio svoju obvezu, a bez da o tome iznese dostatne razloge i o kojim bi se to dokazima radilo s obzirom na stanje spisa već samo iznese takvo utvrđenje?“
3.“Je li sud drugog stupnja počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a u situaciji kada nije u obzir uzeo sve utvrđene činjenice, a istodobno nije dao obrazloženje zbog čega te utvrđene činjenice ne uzima u obzir pri donošenju odluke iako ih je tužitelj u žalbi isticala, jednako kao i tijekom postupka koji joj je prethodio?“
4.“Je li sud drugog stupnja povodom izjavljene žalbe dužan ocijeniti sve žalbene navode žalitelja ili je dovoljno da u odluci kojom potvrđuje presudu potvrdi navode prvostupanjskog suda?“
5.“Je li sud dužan iznijeti obrazloženje zašto pojedini žalbeni navod nije osnovan, a posebno kada žaliteljeve tvrdnje potkrjepljuju isprave koje se nalaze u spisu predmeta?“
6.“Slijedom navedenog, je li u nedostatku ovakve ocijene žalbenih navoda sud drugog stupnja počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 375. st. 1. ZPP budući da je zbog ove apsolutno bitne povrede odredaba postupka pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje?“
7.“Je li postupanjem sudova u predmetnom postupku došlo do povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz čl. 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju i čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda?“ 8.“Je li tužitelju povrijeđeno pravo na pravično suđenje pa time i jamstvo zakonitosti iz čl. 29. Ustava RH u situaciji kada mu je sud nametnuo obvezu dokazivanja nečega što se ne može dokazati i nečega što tijekom postupka nije sporno te je zbog neispunjenja takvih uvjeta tužbeni zahtjev odbijen?“.
8. Tužitelj u prijedlogu ističe da je tuženik bjanko zadužnicu aktivirao za naplatu proizvoljno određenog iznosa naknade štete pri čemu je on osporio postojanje i visinu štetu, pa da u takvoj situaciji ne može on dokazati da šteta ne postoji, odnosno da nije ni postojala već da je tuženik taj koji je trebao dokazati o kojoj se šteti radilo. Nasuprot tome, drugostupanjski sud potvrđuje prvostupanjsku presudu uz navode da tužitelj nije dokazao da je platio štetu, dakle štetu za koju tužitelj spori da je ikad postojala.
9. Time je tužitelj učinio vjerojatnim da je došlo do povrede temeljnih ljudskih prava zbog pogrešne primjene odredaba parničnog postupka te je na temelju čl. 389.b st. 3. ZPP-a, valjalo odlučiti kao u izreci ove odluke.
9.1. Sukladno čl. 389.b st. 3. ZPP-a, za ostala pravna pitanja i povrede temeljnih ljudskih prava iz prijedloga za dopuštenje revizije, smatra se da je prijedlog u odnosu na njih povučen.
Zagreb, 22. travnja 2025.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
