REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Gundulićeva 27, Split
P-993/2022-24
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Julijani Ponoš, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice EO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Jeličić & Partneri d.o.o. Split, protiv tuženika GRAD SPLIT, Obala kneza Branimira 17, OIB: 78755598868, radi utvrđenja, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 5. ožujka 2025. godine u nazočnosti pun. tužiteljice i pun. tuženika, dana 22. travnja 2025. godine,
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnica posebnog dijela nekretnine označene kao:
- čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], odnosno kat. čest. zem. [katastarska čestica] P.L. 1753 K. O. [katastarska općina], u skici izmjere društva RAZMJER d.o.o. Split iz prosinca 2021.g., koja čini sastavni dio izreke ove presude, prikazan kao lik označen slovima A, B, C, D, E, A, obojen crvenom bojom, površine 48 m2, za 1/1 dijela (za cijelo), pa je ovlaštena nakon provedbe parcelacije na temelju ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva sa svim pripadnostima i služnostima na predmetnom posebnom dijelu ove nekretnine na svoje ime za cijelo uz istodobni upis brisanja tog prava s Društvenog vlasništva i nositelja prava korištenja Općine Split te Općenarodne imovine kao pravnih prednika tuženika Grada Splita.
II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:
"Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnica posebnog dijela nekretnine označene kao:
- čest. zem. [katastarska čestica], odnosno kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u skici izmjere društva RAZMJER d.o.o. Split iz prosinca 2021.g., koja čini sastavni dio ove presude, prikazan kao lik označen slovima C, D, E F, G, C i obojen žutom bojom, površine 28 m2 za 1/1 dijela (za cijelo), pa je ovlaštena nakon provedbe parcelacije na temelju ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva sa svim pripadnostima i služnostima na predmetnom posebnom dijelu ove nekretnine na svoje ime za cijelo uz istodobni upis brisanja tog prava s Društvenog vlasništva i nositelja prava korištenja Općine Split te Općenarodne imovine kao pravnih prednika tuženika Grada Splita."
III. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.402,88 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.
Obrazloženje
Dana 10.ožujka 2022.godine pred ovim sudom zaprimljena je tužba u kojoj se navodi da je tužiteljica vlasnica obiteljske stambene kuće u [adresa] anagrafske oznake [adresa], koja je izgrađena na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] (kat. čest. zem. [katastarska čestica] P.L. 18395), dijelu čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] (kat. čest. zem. [katastarska čestica] P.L. 6462) te dijelu čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] (kat. čest. zem. [katastarska čestica] P.L. 1753), sve K. O. [katastarska općina]. Cjelina nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] da je uknjižena na ime tužiteljice EO za 1/1 dijela, a u posjedovnom listu broj 18395 za K.O. kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] Split da je upisana kao vlasnički posjed tužiteljice za cijelo. Nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] da je upisana u zemljišnoj knjizi kao općenarodna imovina za 1/1 dijela, a u posjedovnom listu broj 6462 za K. O. [katastarska općina] kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] da je upisana kao vlasnički posjed Grada Splita za 1/1 dijela. Nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] da je uknjižena kao društveno vlasništvo nositelja prava korištenja Općine Split za 1/1 dijela, dok je u posjedovnom listu broj 1753 za K. O. [katastarska općina] kat. čest. zem. [katastarska čestica] upisana kao vlasnički suposjed trećih osoba (BO za ¼ dijela, ĐO za ¼ dijela, LO za ¼ dijela i TO za ¼ dijela). Rješenjem o izvedenom stanju Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada KLASA: UP/I-361-03/14-01/24593 od 11. veljače 2019.g., koje je pravomoćno od 11. ožujka 2019.g., da je ozakonjena završena, slobodnostojeća, jednostavna zgrada, stambene namjene koja se sastoji od dvije etaže, suterena i prizemlja izgrađena na kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Grad Split, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, redarstvo i mjesnu samoupravu da je izdao tužiteljici suglasnost KLASA: UP/I-340-01/18-01/34 od 31. kolovoza 2018.g. za ozakonjenje predmetne građevine sukladno prikazu izvedenog stanja koje je osnova za ozakonjenje u prethodno citiranom rješenju. Grad Split, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo i redarstvo da je izdao tužiteljici potvrdu KLASA: UP/I-340-01/18-01/34 od 23. srpnja 2018.g. i istovjetnu potvrdu od 23. svibnja 2018.g. kojima se potvrđuje da je nezakonito izgrađena zgrada u [adresa], izgrađena na predmetnim česticama, izgrađena u skladu s posebnim uvjetima kojim nadležno tijelo utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske dozvole. Tužiteljica da je zadnji mirni i faktični posjednik cjeline nekretnine koja je uknjižena na njeno ime (čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]) te posebnih dijelova nekretnine označene kao:
- čest. zem. [katastarska čestica], odnosno kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u skici izmjere društva RAZMJER d.o.o. Split iz prosinca 2021.g. prikazan kao lik označen slovima C, D, E, F, G, C i obojen žutom bojim, površine 28 m2 i
- čest. zem. [katastarska čestica], odnosno kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u skici izmjere društva RAZMJER d.o.o. Split iz prosinca 2021.g. prikazan kao lik označen slovima A, B, C, D, E, A, obojen crvenom bojim, površine 48 m2, koji posebni dijelovi su sastavni dijelovi tužiteljičinog imanja koje je stekla dijelom pravnim poslom, a dijelom dosjelošću i građenjem. Kako su prethodno opisani posebni dijelovi nekretnina tužiteljičino vlasništvo, ona da ima osnovu i pravni interes tražiti da se u postupku pred sudom to pravo presudom utvrdi te dozvoli uknjižba nakon što se sukladno Zakonu o prostornom uređenju izvrši cijepanje i formiranje posebnih čestica na ovoj površini. Tužiteljica postavlja tužbeni zahtjev koji glasi:
"I/ Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnica posebnog dijela nekretnine označene kao:
- čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], odnosno kat. čest. zem. [katastarska čestica] P.L. 1753 K. O. [katastarska općina], u skici izmjere društva RAZMJER d.o.o. Split iz prosinca 2021.g., koja čini sastavni dio ove presude, prikazan kao lik označen slovima A, B, C, D, E, A, obojen crvenom bojim, površine 48 m2, za 1/1 dijela (za cijelo) i
- čest. zem. [katastarska čestica], odnosno kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u skici izmjere društva RAZMJER d.o.o. Split iz prosinca 2021.g., koja čini sastavni dio ove presude, prikazan kao lik označen slovima C, D, E F, G, C i obojen žutom bojim, površine 28 m2 za 1/1 dijela (za cijelo), pa je ovlaštena nakon provedbe parcelacije na temelju ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva sa svim pripadnostima i služnostima na predmetnim posebnim dijelovima ovih nekretnina na svoje ime za cijelo uz istodobni upis brisanja tog prava s Društvenog vlasništva i nositelja prava korištenja Općine Split te Općenarodne imovine kao pravnih prednika tuženika Grada Splita.
II/ Nalaže se tuženiku, pod uvjetom da se usprotivi tužbi i tužbenom zahtjevu, da tužiteljici isplati troškove postupka sa zateznom kamatom koja na dosuđeni iznos parničnog troška teče od dana objave prvostupanjske presude do isplate."
U svom odgovoru na tužbu tuženik navodi da zahtjev nije osnovan, u odnosu na nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] ističe se kako u B listu egzistira upis OPĆENARODNA IMOVINA bez upisanog prava korištenja tuženika, odnosno njegovog prednika. Tako označena nekretnina sukladno odredbi članka 362. stavka 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/16, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10 i 143/12 - u daljnjem tekstu: ZV), da je presumirano vlasništvo Republike Hrvatske, jer za spornu nekretninu nije upisan nositelj prava korištenja, raspolaganja i upravljanja. Ovime se ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Nadalje, ističe se činjenica kako je u odnosu na nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica], koja je upisana u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška], upisana kultura PUT. Dakle, u smislu odredbi Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19 i 144/21) predmetna nekretnina da predstavlja JAVNO DOBRO. Odredbom članka članka 35. u svezi s člankom 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10 i 143/12 - u daljnjem tekstu: ZV) stvari koje imaju status javnog dobra da predstavljaju stvar izvan prometa (res extra commercium) te da nisu sposobne biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava. Budući da iz sadržaja gornjih odredaba ZV-a proizlazi da se na predmetnoj nekretnini, kao javnom dobru, ne može stjecati pravo vlasništva, a koje pravo prema odredbi članka 30. stavak 2. ZV-a obuhvaća i pravo posjedovanja, to da proizlazi da se na toj nekretnini ne može stjecati niti posjed. Dakle, tužiteljica da potpuno neosnovano tvrdi kako je njezin posjed kroz cijelo vrijeme bio „zakonit, istinit, pošten". U smislu navedenog, tuženik Grad Split se protivi provođenju svih predloženih dokaza (saslušanjem svjedoka, stranaka i očevida na licu mjesta). Naime, da je nesporno kako tužiteljica nikako ne ispunjava uvjete koji su temelj za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u skladu s odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te da tužiteljica nije mogla ni dosjelošću a niti po bilo kojem drugom osnovu steći vlasništvo predmetne nekretnine. Samim time izvođenje dokaza predloženih od strane tužiteljice da postaje suvišno i protivno načelu ekonomičnosti postupka. Slijedom svega navedenog, predlaže naslovnom sudu odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan uz osudu tužiteljice da snosi troškove ovog spora.
U svom podnesku od 15.ožujka 2023.godine tužiteljica navodi da je vlasništvo predmetnih nekretnina stekla Ugovorom o kupoprodaji stana sklopljenog sa ZO dana 27.studenog 2002.g. koji je ovjeren pred javnim bilježnikom Slobodanom Zlokićem dana 27.studenog 2002.g. pod brojem OV-16916/2002. U navedenom ugovoru stranke da su suglasno utvrdile da prodavatelj prodaje, a tužiteljica kao kupac kupuje dvije kuće sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koje nose anagrafsku oznaku [adresa] u [adresa], koje je stekao izgradnjom temeljem građevinske dozvole od 12.05.1962.g. Između tužiteljice i prodavatelja ZO da je sklopljen aneks ugovora o kupoprodaji koji je ovjeren pred javnim bilježnikom Nevenkom Kekez dana 19.ožujka 2004.g. pod brojem OV- 964/2004. Navedenim aneksom ugovorne stranke da su dopunile navedeni ugovor na način da su utvrdile da je, između ostalog, predmet ugovora dvor površine 122 m2 i kuća površine 59 m2. Između tužiteljičinog prednika ZO i ostalih suvlasnika nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], od koje je cijepanjem nastala čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], da je sklopljena izjava o priznanju prava vlasništva od 16.listopada 2001.g., koja je ovjerena pod brojem OV-6538/01, iz koje je također vidljivo da se ZO priznaje pravo vlasništva novooformljene čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i objekata sagrađenih na njoj. Osim što predmet kupoprodaje predstavlja nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koja je uknjižena na ime tužiteljice za 1/1 dijela, da predstavlja i posebne dijelove nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji su predmet tužbenog zahtjeva. ZO tužiteljici da je prodao i predao u posjed kako čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u cjelini, tako i posebne dijelove nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji su predmet tužbenog zahtjeva. Tužiteljica da je u zakonitom, neposrednom i samostalnom posjedu ovih posebnih dijelova nekretnina od trenutka kupoprodaje te joj nitko nikada nije osporavao pravo vlasništva niti posjed tih posebnih dijelova. Prilikom kupoprodaje predmetnih nekretnina prodavatelj da joj je u posjed predao nekretnine onako kako ih i danas drži u posjedu te onako kako u ovom predmetu traži da se utvrdi vlasnicom na onom dijelu nekretnina na kojem nije upisano njeno pravo vlasništva. Osim navedenim pravnim poslom, tužiteljica da je vlasništvo posebnih dijelova predmetnih nekretnina stekla dijelom i građenjem, a dijelom i dosjelošću.
Tuženik u svom podnesku od 9.svibnja 2023.godine navodi da je tužiteljica znala ili morala znati da joj pravo na posjed predmetnog zemljišta ne pripada, i to iz jednostavnog razloga jer je temeljem isprava na koje se sama poziva jasno da je stekla pravo vlasništva isključivo i samo susjedne nekretnine, a ne i predmetnih. Stoga, u odnosu na predmetne nekretnine posjed tužiteljice da nikako ne može biti pošten. Samim time posjed tužiteljice da ne može biti ni zakonit ni istinit. Dakle, tužiteljica da nikako ne ispunjava uvjete koji su temelj za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u skladu s odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Pored navedenog, da treba istaknuti i činjenicu kako čl. 32. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama jasno propisuje da „Rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojemu je ta zgrada izgrađena“. Dakle, u konkretnom slučaju, čak i kad bi se zanemarili osnovani prigovori iz odgovora na tužbu, tužiteljica da je eventualno mogla sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13 i 65/17, 114/18, NN 39/19) podnijeti zahtjev za izdavanje rješenja o utvrđivanju građevne čestice. Nadalje, članak 176. st. 3. Zakona o prostornom uređenju („NN“, 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) da navodi da je jedinica lokalne samouprave dužna na zahtjev vlasnika zemljišta, odnosno građevine odnosno investitora zgrade po tržišnoj cijeni prodati bez provedbe javnog natječaja zemljište koje čini građevnu česticu zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju na temelju posebnog zakona kojim se uređuje ozakonjenje nezakonitih zgrada. Dakle, u konkretnom slučaju da je jasno kako se tužiteljica nikako ne može utvrditi vlasnikom, već da je ista temeljem rješenja o utvrđivanju građevne čestice isključivo ovlaštena podnijeti zahtjev tuženiku kao jedinici lokalne samouprave radi kupnje predmetnih nekretnina. Slijedom svega navedenog, predlaže se naslovnom sudu odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan uz osudu tužiteljice da snosi troškove ovog spora.
Tijekom postupka, tužiteljica u svom podnesku navodi da dostavlja vještvo GEODETSKOG ZAVODA d.d. Split broj PR:62/23 „Split, lipanj 2023.g“, iz kojeg proizlazi da je temeljem odgovarajućih podataka i aerofotogrametrijskih snimki na nedvojben način utvrđeno da je objekt, odnosno obiteljska stambena kuća koja je predmet ovog postupka, koja je položena na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] (kat. čest. zem. [katastarska čestica] P.L. 18395), dijelu čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] (kat. čest. zem. [katastarska čestica] P.L. 6462) te dijelu čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] (kat. čest. zem. [katastarska čestica] P.L. 1753), sve K. O. [katastarska općina], izgrađen prije 1989.g.
Nakon što je sud izveo dokaz očevidom na licu mjesta, tužiteljica na ročištu održanom dana 10.prosinca 2024.godine navodi da je u međuvremenu sa RH sklopila nagodbu u pogledu dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja graniči sa predmetom spora i na kojoj je položen središnji dio zgrade s garažom i središnji dio stubišta. Činjenica da je RH prihvatila sklapanje nagodbe da je dokaz zakonitosti tužiteljičinog stjecanja i osnovanosti tužbenog zahtjeva u ovom postupku.
Dakle, predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužiteljice kojim ista traži utvrđenje da je temeljem pravnog posla, građenjem i temeljem dosjelosti stekla pravo vlasništva realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] ZU 7261 k. o. [katastarska općina] (u skici izmjere društva RAZMJER d.o.o.Split iz prosinca 2021.godine označen kao lik A,B,C,D,E,A, površine 48 m2); te realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u istoj skici označen kao lik C,D,E,F,G,C, površine 28 m2).
U tijeku postupka izveden je dokaz pregledom predmeta ovog suda broj R1- 101/24; izvadaka iz zemljišnih knjiga za čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] na dan 7. ožujka 2022. godine te prijepisa posjedovnih listova za te nekretnine te izvoda iz katastarskog plana za iste; rješenja o izvedenom stanju Republike Hrvatske, Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada Klasa: UP/I-361-03/14-01/24593, Ur. broj: 403-02-2-2/0293-19-19 od 11. veljače 2019. godine; Suglasnosti tuženika tužiteljici Klasa: UP/I-340-01/18-01/34, Ur. broj: 2181/01- 11/1-18-5 od 31. kolovoza 2018. godine; Potvrda tuženika tužiteljici Klasa: UP/I-340- 01/18-01/34, Ur. broj: 2181/01-11/1-18-4 i Ur. broj: 2181/01-11/1-18-2 od 23. srpnja 2018. godine i 23. svibnja 2018. godine; skice izmjere društva RAZMJER d.o.o. Split iz prosinca 2021. godine; Ugovora o kupoprodaji stana zaključenog između ZO kao prodavatelja i tužiteljice kao kupca dana 27. studenog 2002. godine sa Aneksom od 18. ožujka 2004. godine; Izjave o priznanju prava vlasništva (list 48 spisa) od 16. listopada 2001. godine; građevinske dozvole NO Općine Split broj 08-28796/1- 1961 od 5. rujna 1962. godine; vještva GEODETSKOG ZAVODA d.d. SPLIT broj 62/23 iz lipnja 2023. godine sa prilozima; saslušanjem tužiteljice u svojstvu parnične stranke; očevidom na licu mjesta; nagodbe zaključene između tužiteljice i Republike Hrvatske broj N-DO-182/23 od 13. studenog 2024. godine sa skicom mjesta očevida od 2. travnja 2024. godine sačinjene po vještaku Draženu Bušiću u predmetu ovog suda R1- 101/24.
Tužiteljica je popisala parnični trošak.
Zahtjev tužiteljice je djelomično osnovan.
Tužiteljica, stara 61 godinu, u svom iskazu navodi da se ne može dobro sjetiti okolnosti slučaja vezano za kupnju jer je to bilo još prije 20-ak godina, a čitava dokumentacija da je priložena sudskom spisu, naime, da je ona sa ZO kao prodavateljem 2002. godine zaključila kupoprodajni ugovor i kupila dvije kuće, jedna kuća da je bila stan površine 50 m2 i dvije garaže koje se nalaze u samoj kući, a druga kuća da je bila stan od 59 m2, ispod prostor od 30 m2 i ove dvije kuće da su bile fizički odvojene. To da su njene nekretnine i navodi da su iste bile upravo onako ograđene kako je to danas, dakle, metalnom ogradom da je ograđeno sve ono što je kupila, sa tri strane i da je ona tu ogradu popravljala, ali da se nije niti jedan centimetar više izbacila od onoga kako je bila postavljena ranija ograda. Navodi da ne zna broj čestice iz ugovora o prodaji, a nakon toga da je zaključen aneks i da je obuhvaćena i okućnica. Stanje na licu mjesta po pitanju građevina, pristupa, skala, garaža… da je upravo onakvo kakvo je bilo čitavo vrijeme i u trenutku kupnje i prodavatelj da joj je pokazao što mi prodaje, on da je sređivao papire i da ona očito nije dovela geometra da bi pogledao na kojim je česticama položeno ono što kupuje, da je platila kupoprodajnu cijenu i uredno stupila u posjed kupljenoga. Navodi da ne zna posebno druge detalje, ali, nakon što joj je od strane sutkinje predočena skica iz prosinca 2021. godine – Razmjer d.o.o. (list 22 spisa), navodi da na toj skici ravnajući se od [adresa] i [adresa] pokazuje prvu kuću te ovu sa dvije garaže koja je položena sjeverno od prve i navodi da su garaže u kući i pristup sa sjevera, a da tu nije bilo ograde ni u trenutku kupnje jer su tu bile skale i tuda se pristupalo sa sjevera odnosno sa ulice na prostor ispred garaža. Navodi da lijevo odnosno zapadno od ove njene južnije kuće stoji kuća susjeda kojem se ne može sjetiti imena i sa tim i njegovom okućnicom da ona nema ništa i to da nije predmet ovog postupka. Navodi da joj nikada nitko nije smetao posjedovanje odnosno korištenje onog što je kupila, nitko od susjeda, da je za ovo saznala nakon kupnje, očito, te da je radi toga ovaj slučaj dala svom odvjetniku i da je podnesena tužba.
U odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno predmetni realni dio, za navesti je da je tuženik već u odgovoru na tužbu istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije u odnosu na ovu česticu, realni dio iste, ovaj prigovor tuženika je osnovan, naime, iz izvatka iz zemljišne knjige za čest. zem. [katastarska čestica] ZU 4982 k. o. [katastarska općina] od 7.ožujka 2022.godine proizlazi da je ista upisana kao općenarodna imovina, kao organ upravljanja nije naveden tuženik, prednik tuženika, pa je vlasnik ove nekretnine RH i tuženik vezano za istu nije pasivno legitimiran. U odnosu na predmetni realni dio, a tužiteljica nije naknadno povukla tužbu u odnosu na ovu nekretninu, tužiteljica je dana 13.studenog 2024.godine zaključila sa Općinskim državnim odvjetništvom u Splitu (zz RH kao vlasnikom te nekretnine) nagodbu, koju je priložila ovom spisu, tom nagodbom je RH kao vlasnik ove nekretnine priznao tužiteljici da je stekla pravo vlasništva dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u površini od 28 m2 (upravo predmetni dio) neprekidnim i samostalnim posjedovanjem iste kroz zakonom određeno vrijeme odnosno dosjelošću, sukladno odredbi čl.159.st.3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Tužiteljici je priznato pravo vlasništva predmetnog realnog dijela, RH je nagodbom ovlastila tužiteljicu da temeljem te nagodbe i prijavnog lista, formira zasebnu česticu površine 28 m2 i upiše pravo vlasništva te novostvorene čestice na svoje ime, uz istodobno brisanje tog prava sa imena RH.
Dakle, tužiteljica je tom nagodbom sa RH u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], realni dio iste, ostvarila ono što traži u odnosu na ovog tuženika, nevlasnika, u ovom postupku. Jasno je da je prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika u odnosu na ovaj realni dio navedene čestice osnovan i da je zahtjev tužiteljice u ovom dijelu valjalo odbiti kao neosnovan, tužiteljica je uostalom, u odnosu na RH, stvarnog vlasnika, nagodbom ostvarila svoje pravo na utvrđenje prava vlasništva tog realnog dijela.
Što se tiče druge nekretnine, realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] ZU 7261 k. o. [katastarska općina], lika označenog slovima A,B,D,D,E,A, površine 48 m2, u skici izmjere društva RAZMJER d.o.o. Split iz prosinca 2021.godine, ta nekretnina je u zemljišnim knjigama prema izvatku od 7.ožujka 2022.godine upisana kao općenarodna imovina sa nositeljem prava korištenja Općinom Split, prednikom tuženika. Tuženik je u odnosu na ovu nekretninu, realni dio iste, pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari. Upisano je da je ista u naravi put, pa iz tog razloga tuženik navodi da se na predmetnom realnom dijelu ne može steći pravo vlasništva. Prema stavu ovog suda, ovaj navod tuženika nije točan, naime, RH je sa tužiteljicom zaključila nagodbu u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], realni dio iste od 28 m2, a taj dio je smještajno upravo između čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojem je također dijelom napravljen objekt tužiteljice, u naravi garaža, po pitanju posjeda i korištenja, te stvarnog stanja na terenu, a što je utvrđeno i očevidom na licu mjesta, ovo sve zajedno predstavlja jednu cjelinu i to je očito prilikom kupnje tužiteljici predočeno od strane prodavatelja kao njegovo vlasništvo. Dakle, i na ovom realnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je dijelom objekt tužiteljice sa stepenicama, upravo ovaj realni dio koristi i posjeduje upravo tužiteljica, a očito prije nje i njen prednik, prodavatelj, na tom prostoru je djelomično položeno stepenište i garaža tužiteljice, a preostali betonirani prostor sa sjevera stepeništa i garaže služi isključivo tužiteljici za pristup na stepenište i u garažu.
Dakle, kada se izvrši uvid u skicu izmjere društva RAZMJER d.o.o.Split iz prosinca 2021.godine (koja čini sastavni dio tužbenog zahtjeva), a što je sud utvrdio i očevidom na licu mjesta, a proizlazi i iz svih izvedenih dokaza, onda se jedino može zaključiti da predmetni realni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], označen slovima A,B,C,D,E,A, površine 48 m2, u biti niti jednim dijelom ne zahvaća u ulicu odnosno put, jer južno od [adresa] i [adresa], prema posjedu tužiteljice i predmetnom realnom dijelu, postoji velik i širok prostor koji u stvarnosti nije niti put niti zahvaća u površinu neposredno uz put, bez obzira na upisanu kulturu čestice, a za navesti je da nekretnina nije upisana kao javno dobro u općom uporabi, a posebno ne vezano za predmetni realni dio iste, tako da sud drži da se zaista pravno i stvarno na ovom dijelu, na ovom realnom dijelu od 48 m2 može steći pravo vlasništva, te da je to tužiteljica osobno i putem svog prednika i stekla, dosjelošću, upravo kao što je RH priznala tužiteljici nagodbom da je dosjelošću stekla i realni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Po pitanju ova dva realna dijela je potpuno ista situacija vezano za posjedovanje i kvalitetu posjeda na strani tužiteljice, pa sud drži da je već prednik tužiteljice, prodavatelj, stekao pravo vlasništva i ovog realnog dijela, dosjelošću, pa je to kao vlasnik i prodao tužiteljici, a ista je bila pošten stjecatelj, a na istoj je jednim dijelom i objekt tužiteljice sa stepeništem. Dakle, za ponoviti je da, iako je u zk čitava nekretnina upisana kao put, ista predstavlja široki prostor pored puta i predmetni realni dio ne zahvaća niti u ceste, [adresa] i [adresa], a služi jedino i isključivo tužiteljici za pristup u garažu i stepenište pored garaže, a stepenište i garaže su jedinom dijelom i izgrađeni na predmetnom realnom dijelu. Očito se nitko osim tužiteljice na tom dijelu ne parkira, niti taj dio koristi, sjevernom dijelu predmetnog realnog dijela, jer bi na taj način onemogućio pristup stepeništem odnosno u garažu tužiteljice, a sud drži utvrđenim da su prednik tužiteljice i tužiteljica dugi niz godina, desetljećima, u isključivom i poštenom posjedu ovog predmetnog realnog dijela površine 48 m2, pa je u odnosu na ovaj realni do čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] valjalo prihvatiti zahtjev tužiteljice kao osnovan.
Sud je pribavio predmet ovog suda R1-101/24, pregledom tog predmeta utvrđeno je da je tužiteljica kao predlagateljica osiguranja protiv RH kao protivnika osiguranja dana 12.veljače 2024.godine podnijela prijedlog radi osiguranja dokaza, a vezano za realni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (vezano za koji je kasnije sa RH zaključila nagodbu). U tom predmetu sud je izveo dokaz očevidom na licu mjesta, te je vještak geometar Dražen Bušić izradio nalaz i mišljenje te identificirao predmetni realni dio čest. zem. [katastarska čestica], kao i čest. zem. [katastarska čestica], ali i čest. zem. [katastarska čestica], a sve i u odnosu na Varaždinu i Bjelovarsku ulicu. Ovo vještvo je u biti identično vještvu društva RAZMJER d.o.o.Split, koji je priložila tužiteljica u ovom predmetu protiv tuženika. Sud je u predmetu R1-101/24 izveo dokaz saslušanjem svjedoka SO, nesrodnog sa tužiteljicom, ovaj svjedok u bitnom potvrđuje sve navode tužiteljice i isti kao susjed tužiteljice navodi da je tužiteljica tu došla živjeti 1980.godine, od tog trenutka da ista ništa nije gradila, proširivala niti dograđivala. Saslušana je i svjedokinja CO, nesrodna sa tužiteljicom, susjeda tužiteljice, ista je iskazala identično kao svjedok SO, uz dodatak da je predmetne objekte gradio FO i njegov sin ZO, da je tužiteljica od njih i kupila svoje nekretnine. Svjedokinja ČO, nesrodna sa tužiteljicom, iskazala je da je njena susjeda, da je tužiteljica tu doselila i prije 1980.godine, da je prije useljenja tužiteljice tu živio ZO koji je nekretnine prodao tužiteljici. Svjedok HO, nesrodan sa tužiteljicom, izjavio je da je susjed tužiteljice, da on tu živi od 1980.godine, a kod svog tetka, svjedoka SO još od 1976.goidne, tada da je kuća tužiteljice već bila dovršena, da je raniji vlasnik iste bio ZO. Tužiteljica da je doselila negdje nakon 1980.godine, a da ista nije izvodila nikakve radove proširenja niti nadogradnje kupljenih objekata. Svjedok UO pok.ZO (tužiteljičinog prodavatelja), nesrodan sa tužiteljicom, izjavio je da je njegov djed FO grdio predmetne nekretnine, da je to tužiteljici prodao otac svjedoka, da je kuća bila u istim gabaritima sada i onda kada je prodana, predmetne nekretnine da su tužiteljici prodane 2002.godine, a prije toga svjedokovoj obitelji da nikada nitko nije sporio da bi to bilo njihovo. Tužiteljica je u tom predmetu saslušana u svojstvu predlagateljice, ista je iskazala isto kao i u ovom postupku, dakle, ovaj sud smatra da su i iskazi tužiteljice i svih saslušanih svjedoka logični, životni i uvjerljivi i sud ih prihvaća kod presuđenja, svi ovi iskazi su u skladu sa ostalim izvedenim dokazima.
Za navesti je da iz Ugovora o kupoprodaji stana koji je tužiteljica kao kupac zaključila sa prodavateljem ZO dana 27.studenog 2002.godine prozlazi da isti prodaje kao vlasnik dvije kuće sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa]. Isti su dana 18.ožujka 2004.godine zaključili i aneks tom ugovoru, aneksom su precizirali egzaktnu zk oznaku kuće sa dvorištem, kao čest. zem. [katastarska čestica] Zu 16828 k. o. [katastarska općina], u naravi dvor površine 122 m2 i kuća površine 59 m2. Iz priložene Izjave o priznanju prava vlasništva od 16.listopada 2001.godine, koja je izdana od strane VO, JO, IO, ZO (prodavatelja tužiteljice), DO i ŠO, a ovjerene kod javnog bilježnika u njihovim potpisima, proizlazi da su vlasnici ranije čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bili ĆO, IO, NO i VO, svi za ¼ dijela, RO je od NO i VO kupio za svog sina ZO upravo njihovih 2/4 dijela te čest.zem., a ista je bila nacionalizirana nekretnina. ĆO i IO su 1963.godine na toj čest.zem. sagradili kuću u bloku sa ZO temeljem građevinske dozvole. Iz izjave proizlazi i to da je sačinjen parcelacioni elaborat te elaborat uplanjenja objekata od strane poduzela Nivelir Split, dakle, novooformljena čest. zem. [katastarska čestica] i objekti sagrađeni na njoj su pripali predniku tužiteljice ZO za 1/1 dijela, što mu priznaju svi potpisnici ove Izjave.
Jasno je, a to proizlazi iz svih izvedenih dokaza, da je ZO bio vlasnik čest. zem. [katastarska čestica], odnosno ½ dijela ranije čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na toj nekretnini je još 1962. odnosno 1963.godine izgrađena kuća koju je prodao tužiteljici zajedno sa okućnicom i svim objektima, pa tako očito i sa garažom i stepeništem na realnim dijelovima, na čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], to je sve ZO prodao tužiteljici kao vlasnik, jer je očito sebe držao vlasnikom i tih realnih dijelova na kojima su izgrađeni garaža i stepenište za pristup kući prema jugu. Sve ovo ZO je očito prodao tužiteljici kao savjesnom stjecatelju, a očito je ZO još od tada (početka 60.ih godina) bio pošten posjednik i predmetnih realnih dijelova (što mu za realni dio čest. zem. [katastarska čestica] priznaje vlasnik – RH). Dakle, ako je, a jest, ZO ( pa tako i tužiteljica), dosjelošću stekao realni dio čest. zem. [katastarska čestica], onda je isto tako, dosjelošću morao steći i stekao i predmetni realni dio čest. zem. [katastarska čestica], na dijelu kojeg je također izgrađena garaža i stepenište, posjed ZO (a samim tim i tužiteljice) trajao je desetljećima, ni od koga ometani, uostalom građenje je bilo i na ta dva realna dijela i sud drži utvrđenim da je tužiteljica i na predmetnom realnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica], osobno i putem svog prednika sa kojim je zaključila pravni posao, stekla temeljem odredbe čl.159.ZV-a, pravo vlasništva, pravnim poslom od vlasnika koji je vlasnost predmetnog realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] stekao posjedovanjem i građenjem još od početka 60.ih godina prošlog stoljeća, pa je jasno da je tužiteljica od njega u dobroj vjeri stekla i predmetni realni dio čest. zem. [katastarska čestica], na kojem od tada, od kada je stupila u posjed prodanih objekata i nekretnina, nije ništa novo nadograđivala i proširivala. Dakle, ono što je do ZO kupila, što joj je on kao vlasnik prodao, držeći osnovano sebe vlasnikom prodanih nekretnina i objekata, tužiteljica je uredno posjedovala godinama, ni od koga ometana i njen zahtjev je u odnosu na predmetni realni dio čest. zem. [katastarska čestica], u odnosu na tuženika kao upisanog vlasnika, osnovan i valjalo je prihvatiti ovaj dio zahtjeva tužiteljice i odlučiti kao u izreci ove presude.
Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 3. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), tužiteljici je valjalo obistiniti sav trošak koji je imala i koji je bio potreban za vođenje postupka jer ista nije uspjela u razmjerno neznatnom dijelu zahtjeva radi čega nisu nastali posebni troškovi. Obistinjeni trošak tužiteljici odnosi se na trošak sastava tužbe; sastava podneska od 15.ožujka 2023.godine; zastupanja na ročištima održanim dana 28.veljače 2023.godine, 29.studenog 2023.godine, 6.ožujka 2024.godine, 24.svibnja 2024.godine, 10.prosinca 2024.godine, 5.ožujka 2025.godine; za svaku radnju po 100 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 EUR daje iznos od po 200,00 EUR po pojedinoj radnji, odnosno ukupno iznos od 1.600,00 EUR. Na ovaj iznos valjalo je dodati i 25% PDV-a u iznosu od 400,00 EUR; sudsku pristojbu tužbe i presude u iznosu od po 176,45 EUR i trošak izlaska suda na lice mjesta u iznosu od 49,98 EUR; što ukupno zbrojeno daje iznos od 2.402,88 EUR koliko je tuženik konačno obvezan isplatiti tužiteljici na ime naknade parničnog troška, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate. Preostali trošak tužiteljici nije priznat jer nije bio potreban za vođenje postupka.
U Splitu, 22. travnja 2025. godine
S U D A C
Julijana Ponoš
Pouka o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.
Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.
DNA:
1. Pun. tužiteljice
2. Tuženiku
