23.P-983/23

REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Kennedyjev trg 11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

U ime Republike Hrvatske, Trgovački sud u Zagrebu, po sucu pojedincu Romini Markovinović, u pravnoj stvari tužitelja Općina Rugvica, Rugvica, Trg Dr. Franje Tuđmana 1, OIB 07295007204, zastupano po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Mihočević&Bajs d.o.o., Zagreb, Smičiklasova 18/III protiv tuženika ING-GRAD d.o.o., Zagreb, Kalinovica 3/IV, OIB 93245284305, zastupan po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Stanić & Radelić iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne javne rasprave zaključene dana 08. travnja 2025. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, s danom objave 22. travnja 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku ING-GRAD d.o.o., Zagreb, Kalinovica 3/IV, OIB 93245284305, naknaditi tužitelju Općina Rugvica, Rugvica, Trg Dr. Franje Tuđmana 1, OIB 07295007204 štetu u iznosu od 65.043,10 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku ING-GRAD d.o.o., Zagreb, Kalinovica 3/IV, OIB 93245284305, naknaditi tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 4.375,00 eur sa zakonskom zateznom kamatom, tekućom od donošenja prvostupanjske presude do isplate, određenom uvećanjem referentne stope (kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III Odbija se tuženikov zahtjev za naknadu parničnih troškova u iznosu od 1.875,00 eura sa zateznim kamatama od donošenja prvostupanjske presude do isplate, kao neosnovan.

IV Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadu troškova sudske pristojbe.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi, u bitnom, da je tužitelj kao naručitelj temeljem provedenog otvorenog postupka javne nabave Odlukom o odabiru Klasa: 023-01/20-01/50, Ur.broj: 238/26-20-6 od 28.4.2020. godine odabrao tuženika kao najpovoljnijeg ponuditelja-izvođača za izvođenje radova izgradnje i opremanja dječjeg vrtića na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Stranke su sklopile Ugovor o javnoj nabavi br. JN 49/20, Klasa: 023-01/20-02/39, Ur.broj: 238/26-20-1 od 19.6.2020. godine, a iz čl. 5. Ugovora o javnoj nabavi proizlazi da se tuženik obvezao da neće dio ugovora o javnoj nabavi dati u podugovor. U predmetnom postupku javne nabave tuženik je u ponudi naveo da se za potrebe izvođenja radova na izgradnji i opremanju dječjeg vrtića oslanja na gospodarske subjekte, trgovačka društva KGH d.o.o., Zagreb, Kalinovica 3, OIB 78695337306 te ENEL-MONT d.o.o., Zagreb, Ulica dr. Luje Naletilića 10, OIB 38534885393 te je s time u vezi dostavio i izjave navedenih gospodarskih subjekata. Ističe da je tuženik dana 1.7.2020. godine, bez znanja i odobrenja tužitelja, sklopio Ugovore o poslovno-tehničkoj suradnji s drugim gospodarskim subjektima, trgovačkim društvima ONEX projekti d.o.o., Zagreb, Dalmatinska ulica 10, OIB 33777186815 te JID ELECTRIC d.o.o., Strmec, Stanka Vraza 8, OIB 95636092646, dakle, predmetnim ugovorima je tuženik uveo nove gospodarske subjekte za izvođenje građevinskih radova i vođenje strojarskih radova radi izgradnje dječjeg vrtića na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] .Projekt izgradnje dječjeg vrtića sufinanciran je iz javnih sredstava odnosno iz sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a kojim sredstvima fonda upravlja i kontrolira Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (dalje: Agencija) te je tužitelj je 8.4.2022. godine podnio Agenciji zahtjev za predujam pod ID: 1601348 tražeći iznos potpore od 1.483.297,17 kuna. U odnosu na promjenu gospodarskih subjekata, na traženje Agencije, tužitelj je u odnosu na navedene okolnosti uputio zahtjev za očitovanje od tuženika te je tuženik je dopisom od 2.9.2022. godine u točki 4. naveo kako gospodarski subjekti na koje se oslonio prilikom predaje ponude - KGH d.o.o. te ENEL-MONT d.o.o. nisu imali dovoljno kapaciteta za ustupanje resursa pa je tuženik bio prisiljen angažirati druge gospodarske subjekte odnosno ONEX projekti d.o.o. te JID ELECTRIC d.o.o. Dana 16.11.2022. godine Agencija je donijela Odluku o isplati, Klasa: 440-12/18-07-04- 01/0045, Ur.broj: 343-2110/01-22-039 kojom se tužitelju kao korisniku odobrava isplata sredstava u iznosu u iznosu od 993.229,87 kuna dok je zatraženi iznos potpore od 1.483.297,17 kn umanjen za ukupni iznos od 490.067,30 kuna. U obrazloženju Odluke o isplati utvrđeno je da tužitelj nije bio upoznat da je došlo do promjene gospodarskih subjekata na koje se izvođač oslanjao odnosno da je tuženik kao izvođač radova sklopio Ugovor o poslovnoj-tehničkoj suradnji s gospodarskim subjektima koji nisu bili navedeni u ponudi, da se ne mogu se otkloniti činjenice da se ugovor financira iz javnih sredstava kao i da gospodarski subjekti ONEX projekti d.o.o. te JID ELECTRIC d.o.o. formalno nisu uvedeni kao podugovaratelji u skladu s čl. 224. ZOJN, a vezano uz čl. 222. ZOJN, te da je izostalo sklapanje aneksa ugovora u skladu s načelom transparentnosti. Stoga je Agencija smatrala opravdanom primjenu stope financijske korekcije od 25% na sve stavke troškovnika koje su izveli podugovaratelji ONEX projekti d.o.o. te JID ELECTRIC d.o.o. odnosno odbila tužitelja s dijelom sufinanciranja od čak 490.067,30 kuna. Dakle, tužitelj ističe da je tuženik u ponudi naveo kao gospodarske subjekte na koje će se osloniti - KGH d.o.o. te ENEL-MONT d.o.o., da bi protivno citiranim zakonskim odredbama sklopio Ugovore o poslovno-tehničkoj suradnji s drugim gospodarskim subjektima od onih naznačenih u ponudi, a o čemu nije obavijestio tužitelja kao naručitelja radova niti je izvršio promjenu i dostavu ESPD obrasca. Gospodarski subjekti ONEX projekti d.o.o. te JID ELECTRIC d.o.o. nisu ni na koji način uvedeni kao podugovaratelji u skladu s čl. 222. i 224. ZJN. Tim više što je osim citiranih zakonskih normi, tuženik prekršio izričitu odredbu čl. 5. Ugovora o javnoj nabavi. Radi navedenog, Agencija je tužitelju izvršila korekciju potpore na način da je iznos potpore umanjila za 490.067,30 kuna odnosno 65.043,10 EUR (490.067,30 kn : 7,53450 = 65.043,10 EUR) čime je tužitelju prouzrokovao štetu u naznačenom iznosu kojeg potražuje ovom tužbom.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka, navodi, u bitnom, da je neistinit navod tužitelja da se tuženik Ugovorom o javnoj nabavi radova obvezao da neće dio ugovora o javnoj nabavi dati u podugovor, da je točkom 10. Dokumentacije o nabavi za koja je sastavni dio Ugovora o javnoj nabavi (dalje u tekstu: Dokumentacija o nabavi), naručitelj predvidio mogućnost da ponuditelji daju dio ugovora o javnoj nabavi u podugovor te da je odredio da ukoliko ponuditelji u trenutku nuđenja namjeravaju dati dio ugovora u podugovor, da su obvezni u ponudi navesti koji dio ugovora namjeravaju dati u podugovor, navesti podatke o podugovarateljima i dostaviti eESPD obrazac podugovaratelja, da je ukladno članku 224. Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine br. 120/16, dalje u tekstu: Zakon o javnoj nabavi) tužitelj u Dokumentaciji o nabavi predvidio mogućnost i da odabrani ponuditelj koji u ponudi nije nominirao podugovaratelje, nakon sklapanja ugovora o javnoj nabavi, a tijekom njegovog izvršenja, iste uvede u posao, odnosno istima dodijeli dio ugovora o javnoj nabavi, dalje da prema odredbi članka 220. Zakona o javnoj nabavi javni naručitelj ne smije zahtijevati od gospodarskih subjekata da dio ugovora o javnoj nabavi daju u podugovor ili da angažiraju određene podugovaratelje niti ih u tome ograničavati, osim ako posebnim propisom ili međunarodnim sporazumom nije drukčije određeno te da sukladno navedenom, tužitelj od tuženika nikada nije zahtijevao da se obveže da neće angažirati podugovaratelje niti se tuženik obvezao naručitelju da neće angažirati podugovaratelje. Dalje navodi da tuženik trenutku podnošenja svoje ponude nije imao namjeru dati dio ugovora o javnoj nabavi u podugovor, stoga u svojoj ponudi nije nominirao niti jednog podugovaratelja što su tužitelj i tuženik utvrdili u članku 5. Ugovora o javnoj nabavi radova ali da unatoč tomu, prema odredbama članka 224. Zakona o javnoj nabavi i Dokumentacije o nabavi, da je tuženik bio ovlašten nakon sklapanja Ugovora o javnoj nabavi radova, pod propisanim uvjetima, zahtijevati i uvesti jednog ili više novih podugovaratelja. Navodi da je neistinit navod tužitelja da je tuženik na predmetnom projektu ostvario suradnju s trgovačkim društvima ONEX PROJEKTI d.o.o. i JID ELECTRIC d.o.o. bez znanja i odobrenja tužitelja te da je nejasno na čemu tužitelj temelji stav da je tuženiku za ostvarenje poslovne suradnje u izvođenju radova koji su predmet Ugovora o javnoj nabavi radova s navedenim subjektima bilo uopće potrebno ishoditi odobrenje tužitelja te da isti iako izvođači na gradilištu nisu imali status podugovaratelja u smislu Zakona o javnoj nabavi, niti su u Ugovoru o javnoj nabavi radova morali biti navedeni kao podugovaratelji. Navodi da je Korisnik je u svojstvu javnog naručitelja te posljedično i ugovorne strane, sukladno članku 313. stavku 2. ZJN 2016, obvezan pratiti provedbu (izvršenje) ugovora, kao i kontrolirati da li se isti izvršava sukladno uvjetima iz DON-a i Osnovnog ugovora te da tuženik nije i ne može biti odgovoran za financijsku korekciju koju je provela Agencija te da su tužitelju financijske korekcije broj određene zbog vlastitih propusta da izvrši točno određene obveze propisane Direktivom 2004/18/EZ: odgovarajuću provjeru sposobnosti gospodarskih subjekata i sastavi odgovarajuća pisana izvješća, odnosno osigura revizijske tragove. Stoga smatra da je neosnovan stav tužitelja da je financijska korekcija tužitelju određena zbog radnji ili propusta tuženika, nego upravo suprotno financijske korekcije određene su zbog vlastitih propusta tužitelja da izvrši točno određene obveze odnosno jer tužitelj u odnosu na podugovaratelje koje je tuženik uveo u , a za koje je znao i morao znati obzirom na utvrđene činjenice i obvezu praćenja i kontrole sklopljenog ugovora:nije s izvođačem sklopio dodatak ugovoru, nije u odnosu na podugovaratelje izvršio provjeru postojanja obveznih osnova za isključenje.

3. U tijeku dokaznog postupka ovaj sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju u spisu i to u: Ugovor o javnoj nabavi br. JN 49/20 Klasa: 023-01/20- 02/39, Ur.broj: 238/26-20-1 od 19.6.2020. godine (list 7-15 spisa), Izjava trgovačkog društva KGH d.o.o. od 27.2.2020. godine ( list 16 spisa) Izjava trgovačkog društva ENEL-MONT d.o.o. od 27.2.2020. godine (list 17 spisa), Ugovor o poslovno - tehničkoj suradnji sklopljen između tuženika i društva ONEX projekti d.o.o. od 1.7.2020. godine (list 18-19 spisa), Ugovor o poslovno - tehničkoj suradnji sklopljen između tuženika i društva JID ELECTRIC d.o.o. od 1.7.2020. godine (list 20-21 spisa), zahtjev za dopunu/obrazloženje/ispravak dostavljene dokumentacije, Šifra: L9_PF_O1 od 22.8.2022. godine (list 22-27 spisa) dopis tuženika od 2.9.2022. godine (list 28-29 spisa), dopis tužitelja, Klasa: 023-01/21-01/277, Ur.broj: 238/26-21-9 od 2.9.2022. godine (list 30-31 spisa), Odluka o isplati, Klasa: 440-12/18-07-04-01/0045, Ur.broj:

343-2110/01-22-039 od 16.11.2022. godine (list 32-46 spisa), Dokumentacija o javnoj nabavi za projekt “Izgradnja zgrade javne namjene- dječji vrtić na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]”, javno objavljena u Elektroničkom oglasniku javne nabave RH, broj objave:

2020/S 0F2-0004531 (list 62-106 spisa), Presuda Visokog upravnog suda RH poslovni broj: UsII-319/19 od 9. kolovoza 2019. godine (list 107-112 spisa), Rješenje Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave klasa: UP/II-034-02/22-01/659 od 4. studenog 2022. godine (list 113-128 spisa), Presuda Visokog upravnog suda RH poslovni broj: UsII-216/22 od 18. siječnja 2023. godine (list 129-136 spisa) , Odluka o isplati klasa: 440-12/18-07-04-01/0045 urbroj: 343-2110/01-22-039 od 16. studenog 2022. godine, stranica (list 32-46 spisa) , Zapisnik s tjednog koordinacijskog sastanka na gradilištu od 21.10.2020. godine (list 138-140 spisa), Završno izvješće nadzornog inženjera za elektrotehničke i vatrodojavne instalacije (list 141-150 spisa), Zahtjev za dopunu/ obrazloženje/ ispravak dostavljene dokumentacije Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, dostavljen uz tužbu, str. 4/6 , Direktiva 2004/18/EZ (list 151-231 spisa), Smjernice za utvrđivanje financijskih korekcija koje u slučaju nepoštivanja pravila o javnoj nabavi Komisija primjenjuje na troškove koje u okviru podijeljenog upravljanja financira Unija od 19. prosinca 2013. godine (list 232- 252 spisa), Police osiguranja s prilozima (list 261-266 spisa), sudska praksa (list 267- 271 spisa), Račun-Okončana situacija JID ELECTRIC br. 117-01-1 sa troškovnicima od 20.07.2021. ( list 282-291 spisa), Račun- Okončana situacija ONEX Projekti d.o.o. br. 46/2021 od 08.06.2021. ( list 291-336 spisa), Zapisnik o primopredaji od 28.07.2021. ( list 345-347 spisa), Okončana situacija br. 0630-12/21 ING-GRAD uz račun od 30.06.2021. sa troškovnicima ( list 348-583 spisa), E-mail tuženika od 14.10.2022. ( list 584-585 spisa), Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda ( list 586-588 spisa).

4. Ocjenom izvedenih dokaza, te temeljem rezultata cjelokupnog postupka, a u skladu sa odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje u tekstu ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom štete u vodu izmakle koristi koja mu je nastala jer je tuženik protivno ugovornim odredbama i pravnim pravilima nakon završetka postupka javna nabave i sklapanja ugovora o javnoj nabavi uveo druge gospodarske subjekte- podugovoratelje zbog čega je zatraženi iznos potpore umanjen za ukupni iznos od 65.043,10 eur za koji iznos je tužitelj pretrpio štetu.

6. Između stranka nije sporno da je tužitelj kao naručitelj temeljem provedenog otvorenog postupka javne nabave Odlukom o odabiru Klasa: 023-01/20-01/50, Ur.broj: 238/26-20-6 od 28.4.2020. godine odabrao tuženika kao najpovoljnijeg ponuditelja-izvođača za izvođenje radova izgradnje i opremanja dječjeg vrtića na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nije sporno da su stranke su sklopile Ugovor o javnoj nabavi br. JN 49/20, Klasa: 023-01/20-02/39, Ur.broj: 238/26-20-1 od 19.6.2020. godine. po kojem ugovoru je tužitelj naručitelj, a tuženik izvođač radova. Nije sporno da je tuženik u ponudi naveo da se za potrebe izvođenja radova na izgradnji i opremanju dječjeg vrtića oslanja na gospodarske subjekte, trgovačka društva KGH d.o.o., te ENEL-MONT d.o.o., Zagreb, te je s time u vezi dostavio i izjave navedenih gospodarskih subjekata. Nije sporno da je tuženik dana 1.7.2020. godine, sklopio Ugovore o poslovno-tehničkoj suradnji s drugim gospodarskim subjektima, trgovačkim društvima ONEX projekti d.o.o., Zagreb, te JID ELECTRIC d.o.o., Strmec. Nije sporno da je projekt izgradnje dječjeg vrtića sufinanciran je iz javnih sredstava odnosno iz sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a kojim sredstvima fonda upravlja i kontrolira Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (dalje: Agencija). Nije sporno da je tužitelj dana 8.4.2022. godine podnio Agenciji zahtjev za predujam pod ID: 1601348 tražeći iznos potpore od 196.867,36 eur /1.483.297,17 kuna. Nije sporno da je dana 16.11.2022. godine Agencija je donijela Odluku o isplati, Klasa: 440-12/18-07-04-01/0045, Ur.broj: 343-2110/01-22-039 kojom se tužitelju kao korisniku odobrava isplata sredstava u iznosu u iznosu od131.824,25 eur / 993.229,87 kuna dok je zatraženi iznos potpore od 196.867,36 eur / 1.483.297,17 kn umanjen za ukupni iznos od 65.043,10 eur/ 490.067,30 kuna.

7. Sporno je među strankama da li je tuženik povrijedio ugovorne obveze, konkretno čl.5. Ugovora o javnoj nabavi te s time u vezi da li tužitelj trpi štetu u ovdje utuženom iznosu.

Odgovornost za štetu nastaje pod pretpostavkom da je osoba odgovorna za štetu (štetnik) počinila protupravnu štetnu radnju zbog koje je nastala šteta osobi koja traži popravak štete i ako postoji uzročna veza između štetne radnje i štete kao posljedice. Sve navedene pretpostavke moraju biti ispunjene kumulativno.

8. Prema odredbi čl. 1089. st. 1. ZOO-a šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist, dobit). Stavkom 3. istog članka propisano je da će se pri ocjeni visine izmakle koristi uzeti u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovnom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovim radnjama ili propuštanjem. Izmakla korist predstavlja neostvarenu imovinsku vrijednost koja bi prema redovnom tijeku stvari ili u okolnostima konkretnog slučaja bila ostvarena (tj. ušla u oštećenikovu imovinu) da nije bilo postupka štetnika koji ga čini građanskopravno odgovornim.

9. Odredbom čl.1046. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 156/22, 155/23; dalje ZOO) izmakla korist, kao oblik imovinske štete definiran je kao sprječavanje povećanja imovne oštećenika, a čl.1089. ZOO propisuje da pri ocjeni visine izmakle korist uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovao očekivati prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije ostvarivanje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem.

10. Dakle, izmakla korist predstavlja izgubljeni dobitak kojem se netko nada po redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem.

11. Ovdje je važno istaknuti da u konkretnom slučaju ne može biti riječ o izvanugovornoj šteti na koju se primjenjuju odredbe članka 1045. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, 126/21, 156/22, 155/23; dalje: ZOO). Predmetno može biti samo riječi o ugovornoj šteti zbog toga što je tuženik protivno odredbama ugovora i zakona dao dio ugovora u podugovor, a na koju štetu se primjenjuju odredbe članka 342. do 349. ZOO-a. Bitna razlika je u tome što se za postojanje odgovornosti za naknadu ugovorne štete ne traži protupravnost, već je dovoljno da ugovorna strana nije postupala u skladu s ugovornim odredbama i u tome što vjerovnik ima pravo zahtijevati naknadu samo predvidive štete, one koju je u trenutka sklapanja ugovora dužnik morao predvidjeti kao moguću posljedicu povrede ugovora.

12. Prema članku 5. Ugovora stranke su ugovorile da izvođač neće dio ugovora o javnoj nabavi dati u podugovor.

13. Prema čl.3. Ugovora između ostalog stranke su ugovorile da je izvođač dužan pravodobno izvijestiti naručitelja o svim važnijim okolnostima u vezi izvršavanja obveza iz predmetnog ugovora.

14. Dakle, stranke su izričito ugovorile nakon završetka postupka javne nabave da tuženik neće dati dio ugovora o javnoj nabavi u podugovor.

Gospodarski subjekt se može u postupku javne nabave radi dokazivanja ekonomske i financijske sposobnosti te tehničke i stručne sposobnosti osloniti na sposobnost drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu njihovog međusobnog odnosa.

U konkretnom slučaju tuženik se tijekom postupka javne nabave i oslonio na sposobnost drugih subjekata te je u ponudi i naveo da se za potrebe izvođenja radova na izgradnji i opremanju dječjeg vrtića oslanja na gospodarske subjekte, trgovačka društva KGH d.o.o., te ENEL-MONT d.o.o., Zagreb, a s time u vezi dostavio i izjave navedenih gospodarskih subjekata.

15. Osim što su stranke ugovorile čl.5. Ugovora da tuženik neće dio ugovora o javnoj nabavi dati u podugovor, tuženik nije niti u ponudi iskazao namjeru dati dio ugovora o javnoj nabavi u podugovor.

16. Međutim, u konkretnoj situaciji odabrani ponuditelj, tuženik je dana 1.7.2020. dakle nakon završetka postupka javne nabave i sklapanja Ugovora o javnoj nabavi sklopio Ugovore o poslovno-tehničkoj suradnji s drugim gospodarskim subjektima, trgovačkim društvima ONEX projekti d.o.o., Zagreb, Dalmatinska ulica 10, OIB 33777186815 te JID ELECTRIC d.o.o., Strmec, Stanka Vraza 8, OIB 95636092646, dakle ne radi se o subjektima na koje se tuženik oslonio nego o drugim subjektima , podugovorateljima koji nisu dio ugovora o javnoj nabavi, a to je bitna činjenica.

Ugovorom o poslovno-tehničkoj suradnji koji je tuženik sklopio s ONEX projekti d.o.o. dana 1.7.2020. obvezao se koristiti stručne usluge, rad radnika i opremu navedenog društva.

Ugovorom o poslovno-tehničkoj suradnji koji je tuženik sklopio s JID ELECTRIC d.o.o. dana 1.7.2020. obvezao se koristiti stručne usluge, rad radnika i opremu navedenog društva.

Iz sadržaja ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji tuženika sa trgovačkim društvima ONEX projekti d.o.o., Zagreb, te JID ELECTRIC d.o.o., sud je utvrdio da su bile u poslovnom odnosu na način da je tuženik kao izvođač iz ugovornog odnosa sa investitorom, potencijalno osnovnog ugovora- ugovora o javnoj nabavi angažirao citirane subjekte kao podiizvođače ili podugovoratelje.

U ovom konkretnom slučaju tužitelj i tuženik su u odnosu naručitelja i izvođača te je potom tuženik povjerio obavljanje dijela posla citiranim subjektima i nema spora da su citirani gospodarski subjekti ONEX projekti d.o.o., Zagreb, te JID ELECTRIC d.o.o., podugovoratelji.

17. Prema odredbama Zakona o javnoj nabavi podugovaratelj je gospodarski subjekt koji za ugovaratelja isporučuje robu, pruža usluge ili izvodi radove koji su neposredno povezani s predmetom nabave kojega je ponuditelj nominirao u svojoj ponudi da određeni dio ugovora o javnoj nabavi (članak 222. Zakona o javnoj nabavi.

18. Točno je da prema odredbi članka 220. Zakona o javnoj nabavi javni naručitelj ne smije zahtijevati od gospodarskih subjekata da dio ugovora o javnoj nabavi daju u podugovor ili da angažiraju određene podugovaratelje niti ih u tome ograničavati, osim ako posebnim propisom ili međunarodnim sporazumom nije drukčije određeno.

19. Međutim, odredbom čl. 222. st. 1. Tada važećeg Zakona o javnoj nabavi- 2016. (NN br. 120/16, dalje: ZJN) propisano je da gospodarski subjekt koji namjerava dati dio ugovora o javnoj nabavi u podugovor obvezan je u ponudi:

1. navesti koji dio ugovora namjerava dati u podugovor (predmet ili količina, vrijednost ili postotni udio), 2. navesti podatke o podugovarateljima (naziv ili tvrtka, sjedište, OIB ili nacionalni identifikacijski broj, broj računa, zakonski zastupnici podugovaratelja) , 3. dostaviti europsku jedinstvenu dokumentaciju o nabavi za podugovaratelja. Stavkom 2. istog članka propisano je da ako je gospodarski subjekt dio ugovora o javnoj nabavi dao u podugovor, podaci iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka moraju biti navedeni u ugovoru o javnoj nabavi.

20. Dakle tuženik se može koristiti oslanjanjem na sposobnosti drugih subjekata, što je tuženik i učinio, a isto tako može ukoliko ima namjeru dati dio ugovora o javnoj nabavi dati u podugovor ali je svoju namjeru sukladno čl.222. Zakona obavezan iskazati u ponudi, a nesporno je da to tuženik nije učinio. Tuženik se koristio oslanjanjem na druge gospodarske subjekte te ih je sukladno zakonu i naveo međutim uveo je podugovaratelje koji je različiti institut od oslanjanja i to druge pravne osobe od onih koje naveo kao subjekte oslanjanja.

21. Odredbom čl. 224. st. 1. ZJN propisano je da ugovaratelj može tijekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi od javnog naručitelja zahtijevati:

1. promjenu podugovaratelja za onaj dio ugovora o javnoj nabavi koji je prethodno dao u podugovor.

2. uvođenje jednog ili više novih podugovaratelja čiji ukupni udio ne smije prijeći 30 % vrijednosti ugovora o javnoj nabavi bez poreza na dodanu vrijednost, neovisno o tome je li prethodno dao dio ugovora o javnoj nabavi u podugovor ili nije.

3. preuzimanje izvršenja dijela ugovora o javnoj nabavi koji je prethodno dao u podugovor.

Prema čl. 225.st.1. ZJN javni naručitelj ne smije odobriti zahtjev ugovaratelja: 1. u slučaju iz članka 224. stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona, ako se ugovaratelj u postupku javne nabave radi dokazivanja ispunjenja kriterija za odabir gospodarskog subjekta oslonio na sposobnost podugovaratelja kojeg sada mijenja, a novi podugovaratelj ne ispunjava iste uvjete, ili postoje osnove za isključenje 2. u slučaju iz članka 224. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, ako se ugovaratelj u postupku javne nabave radi dokazivanja ispunjenja kriterija za odabir gospodarskog subjekta oslonio na sposobnost podugovaratelja za izvršenje tog dijela, a ugovaratelj samostalno ne posjeduje takvu sposobnost, ili ako je taj dio ugovora već izvršen.

22. Znači Zakonom je propisana stroga zakonska procedura po kojoj je tuženik bio obvezan podnijeti tužitelju zahtjev za uvođenjem novih podugovaratelja sa odgovarajućim podacima i dokumentima u odnosu na iste, a na koji zahtjev je tužitelj morao dati suglasnost odnosno odobrenje.

23. Znači, tuženik je u ponudi naveo kao gospodarske subjekte na koje će se osloniti - KGH d.o.o. te ENEL-MONT d.o.o., nije iskazao namjeru u ponudi dati dio ugovora podugovrateljima da bi potom protivno članku 5. Ugovora kao i citiranim zakonskim odredbama sklopio Ugovore o poslovno-tehničkoj suradnji s drugim gospodarskim subjektima od onih koji su označeni kao osobe na koje se tuženik oslanja ponudi i koji su gospodarski subjekti angažirani u svojstvu podugovaratelja, bez propisane zakonske procedure i zahtjeva prema naručitelju i o čemu nije obavijestio tužitelja kao naručitelja radova niti je izvršio promjenu i dostavu ESPD obrasca.

24. Tvrdnja je tuženika da tužitelj od tuženika nikada nije zahtijevao da se obveže da neće angažirati podugovaratelje niti se tuženik obvezao naručitelju da neće angažirati podugovaratelje.

Takva tvrdnja je netočna i irelevantna jer su stranke izričito ugovorile čl.5. Ugovora da neće dio ugovora o javnoj nabavi dati u podugovor ,a isto tako tuženik je kršio odredbe Zakona o javnoj nabavi jer je bitna činjenica da je tuženik bio dužan u ponudi iskazati namjeru da namjerava dati dio ugovora o javnoj nabavi u podugovor, (čl.222.st.1.), a to tuženik nije učinio, a nakon toga kad već nije u ponudi iskazao svoju namjeru o podugovorateljima, bio je barem dužan sukladno čl.224.st.1.t.2. postaviti zahtjev prema naručitelju i tražiti suglasnost naručitelja za uvođenje podugovaratelja i u smislu sklapanja dodataka ugovoru.

25. Mišljenje je suda čak i da odredba čl.224.st.2.ZJN o uvođenju jednog ili više novih podugovaratelja pretpostavlja da je već u ponudi iskazana namjera da se dio ugovora o javnoj nabavi da u podugovor te da se citirana odredba odnosi samo na dodatne ili nove podugovratelje dakle, da se može primijeniti ili da se tuženik eventualno mogao s njome poslužiti samo da je već u ponudi iskazao namjeru dati dio ugovora o javnoj nabavi u podugovor jer se ugovor sklapa sukladno ponudi. Iz toga bi proizlazilo da tuženik nije mogao dati dio ugovora u podugovor niti u kojem slučaju pa čak niti da je poštovao proceduru odnosno da nije čak niti mogao postaviti takav zahtjev prema naručitelju, dakle tuženik niti u kojem slučaju nije mogao dati dio ugovora u podugovor jer to nije iskazao u ponudi.

U svakom slučaju slučaju tuženik je kršio i odredbe ugovora čl.5 i odredbe ugovora o javnoj nabavi 222. i 224.

26. Zakon propisuje da se na odgovornost ugovornih strana za ispunjenje obveza iz ugovora o javnoj nabavi, uz odredbe Zakona o javnoj nabavi, na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi. Stoga, se ne mogu zanemariti relevantne odredbe Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine": 25/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 156/22, 155/23 dalje: ZOO, prilikom utvrđivanja sklapa li se i izvršava li se ugovor o javnoj nabavi sukladno uvjetima propisanim Zakonom o javnoj nabavi, ovisno o vrsti ugovora o javnoj nabavi (roba, usluge, radovi).

I prema čl.600 st.1.ZOO propisano je da ako iz ugovora ili naravi posla ne proizlazi što drugo, izvođač nije dužan posao obaviti osobno. Izvođač i nadalje odgovara naručitelju za izvršenje posla i kad posao ne obavi osobno (st.2.).

27. Dakle i prema ZOO izvođač nije dužan posao obaviti osobno ali ako su stranke ugovorile da izvođač obavi osobno posao onda je dužan postupiti sukladno ugovornim odredbama.

28. Tuženik navodi da je točkom 10. Dokumentacije o nabavi za projekt “Izgradnja zgrade javne namjene- dječji vrtić na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]”, javno objavljenom u Elektroničkom oglasniku javne nabave RH, broj objave: 2020/S 0F2-0004531, koja je sastavni dio Ugovora o javnoj nabavi (dalje u tekstu: Dokumentacija o nabavi), naručitelj predvidio mogućnost da ponuditelji daju dio ugovora o javnoj nabavi u podugovor.

Dakle, i iz točke 10. Dokumentacije o javnoj nabavi jasno je da je naručitelj takvu mogućnost predvidio međutim ključno je opet da tuženik to u ponudi nije naveo ili iskazao takvu namjeru pa sukladno tome obvezni podaci o podugovorateljima, koji dio ugovora namjerava dati u podugovor i eESPD obrazac nisu niti navedeni u ugovoru kao obvezni sastojci ugovora što je protivno zakonu, no unatoč tome tuženik je dao dio ugovora u podugovor.

Navedeni članak i stavak kao i druge članke potrebno je samo izrijekom navesti u DON, a ponuditeljima ostaje na dispoziciju da jasno navedu u kojem dijelu propisanih kriterija vezanih uz tražene obrazovne i stručne kvalifikacije i stručno iskustvo će se osloniti na kojeg GS te poštivati sve odredbe koje se odnose na podugovoratelje, u kojem dijelu će biti angažirani i slično, a to je tuženik propustio učiniti te je nakon sklapanja ugovora sklopio ugovore s osobama koje nije niti naveo u ponudi, koje su drugi subjekti u odnosu na subjekte oslanjanja,.

A uz to, kao što je već rečeno tuženik nije niti sukladno čl.224.st.1. toč.2. Zakona o javnoj nabavi-2016. (NN br. 120/16, dalje: ZJN) od tuženika kao javnog naručitelja uopće zahtijevao uvođenje dva nova podugovaratelja niti je uz taj zahtjev tuženiku za te podugovaratelje dostavio podatke i dokumente sukladno čl.222.st.1. ZJN-i te sukladno tome nije dobio niti suglasnost tužitelja.

Iz svih citiranih odredbi razvidno je da sve osobe koje će izvršavati ugovor moraju biti navedene u ponudi i mora biti poznato da će sudjelovati u izvršenju ugovora na koji način i u kojem opsegu, ili u slučaju izmjene ugovora potrebno je poštovati zakonsku proceduru, a tuženik je postupio suprotno tim odredbama. U tom smislu su navodi tuženika kako u izvršenju ugovora mogu sudjelovati različite osobe i drugi gospodarski subjekti, izvođači, dobavljači , podizvođači podugovaratelja i slično odbijeni kao neosnovani i neodlučujući za predmet spora.

29. Dakle, Ugovor o javnoj nabavi mora biti sklopljen u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji o nabavi i odabranom ponudom. Preduvjet za postupanje sukladno navedenoj odredbi Zakona, prethodno je poštovanje relevantnih odredaba o ponudi iz članka 280. Zakona. Te odredbe propisuju sljedeće:

- ponuda je izjava volje ponuditelja u pisanom obliku da će isporučiti robu, pružiti usluge ili izvesti radove u skladu s uvjetima i zahtjevima iz dokumentacije o nabavi

- pri izradi ponude ponuditelj se mora pridržavati zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije o nabavi te ne smije mijenjati ni nadopunjavati tekst dokumentacije o nabavi Naime, Zakon o javnoj nabavi uređuje postupke sklapanja ugovora o javnoj nabavi, a ugovor o javnoj nabavi je naplatni ugovor sklopljen u pisanom obliku između jednog ili više ponuditelja i jednog ili više naručitelja i čiji je predmet nabave izvođenje radova, isporuka robe ili pružanje usluga. U smislu navedenog temeljnog pojma, Zakon je provedbeni propis čija svrha i konačni cilj je sklapanje ugovora o javnoj nabavi, odnosno okvirnih sporazuma.

Naručitelj je primarno obvezan, u smislu sadržaja ugovora o javnoj nabavi, isti uskladiti sa sadržajem dokumentacije za nadmetanje na način da definira obveze i odgovornosti ugovornih strana.

Ugovor o javnoj nabavi, dakle, sadržajem se ne razlikuje od drugih građansko- pravnih ugovora, uz iznimku, što se u smislu članka 252. Zakona o obveznim odnosima sklapa u trenutku kad ponuditelj primi izjavu ponuđenika da prihvaća ponudu, odnosno u smislu Zakona o javnoj nabavi, po izvršnosti odluke o odabiru.

Dakle, bitna činjenica je da tuženik svoju namjeru o davanju dijela ugovora u podugovor nije stavio u ponudu, a osim toga postupio je i suprotno čl.224. ZJN. Jasno je da naručitelji sukladno odredbi čl.273.ZJN ne smiju ograničavati mogućnost oslanjanja, a isto tako ponuđač može angažirati podugovaratelje ali takva činjenica mora biti navedena u ponudi jer se ugovor sklapa sukladno ponudi, a nesporno je da tuženika takvu namjeru u ponudi nije iskazao nego je nakon sklopljenog ugovora angažirao podugovaratelje suprotno ponudi. Elementi koji su predmet ocjene u sklopu kriterija za odabir ponude ne smiju biti predmet izmjena u fazi izvršenja ugovora jer se time dovode u pitanje uvjeti koji su vrijedili u vrijeme provođenja postupka javne nabave, znači dovelo bi se u potanje pravilno izvršenje ugovora sukladno odabranoj ponudi. Također, promjena tih elemenata može se tumačiti kao promjena uvjeta nadmetanja koja bi ovisno o svim okolnostima konkretnog slučaja mogla dovesti do odabira ponude nekog drugog ponuditelja.

30. Prema tome bitna činjenica je da tuženik u ponudi nije iskazao namjeru da dio ugovora da u podugovore, ugovor je sklopljen sukladno ponudi, a tuženik je protivno ugovoru i zakonu dao dio ugovora u podugovor.

31. Tuženik navodi kako je neistinit navod tužitelja da nije bio upoznat s time da su na predmetnom projektu u izvođenju radova sudjelovali ONEX projekti d.o.o. i JID ELECTRIC d.o.o.

To je neodlučujuća činjenica za predmet spora. Tuženik je sukladno čl.222. bio dužan u ponudi iskazati da dio ugovora namjerava dati u podugovor i ostale propisane podatke, a eventualno je sukladno čl.224.st.1. toč.2. ZJN-a bio obvezan od tužitelja kao javnog naručitelja zahtijevati uvođenje dva nova podugovaratelja te uz zahtjev dostaviti podatke i dokumente sukladno čl.222.st.1. ZJN-i. Sukladno odredbi čl.225.st.1.ZJN tužitelj kao javni naručitelj takav zahtjev tuženika za uvođenjem novih podugovaratelja mora odobriti. Radi se radi o strogo propisanoj zakonskoj proceduri po kojoj je tuženik bio obvezan podnijeti tužitelju zahtjev za uvođenjem novih podugovaratelja sa odgovarajućim podacima i dokumentima u odnosu na iste, a na koji zahtjev je tužitelj morao dati suglasnost odnosno odobrenje.

Dakle, nikakva obavijest (neposredna/posredna) nije ovdje bitna i ne oslobađa tuženika njegove odgovornosti zbog kršenja zakona i Ugovora jer je isto bila prvenstveno njegova zakonska i ugovorna obveza.

A osim toga iz dokumentacije u spisu proizlazi i suprotno.

Tuženik je dostavio tužitelju Okončanu situaciju izdanu 30.6.2021. isključivo od tuženika.

Okončane situacije br.117-01-1 te 46/2021. izdane od od društava JID ELECTRIC d.o.o. i ONEX projekti d.o.o. tužitelj je primio od tuženika tek dana 14.10.2022. godine odnosno nakon što je tuženik zaprimio od Agencije zahtjev za pojašnjenjem i nakon što je tužitelj poslao zahtjev tuženiku da se očituje na zahtjev Agencije što je vidljivo iz e maila tuženika od 14.10.2022.

Prema tome, navedena Okončane situacije br.117-01-1 te 46/2021. ne samo da ne dokazuju da bi tužitelj ranije znao za podizvođače nego suprotno, isto dokazuje da je tužitelj za podizvođače saznao tek dana 14.10.2022. odnosno nakon zahtjeva Agencije, ali bitna činjenica je da je tuženik kršio zakon.

32. Sukladno čl. 313.ZJN da ugovorne strane i izvršavaju ugovor o javnoj nabavi u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji o nabavi i odabranom ponudom. Dakle, nakon što je ugovor sklopljen sukladno propisanim uvjetima, slijedi njegovo izvršenje, koje također mora biti sukladno istim uvjetima, a izmjene u fazi izvršenja ugovora moraju biti u skladu sa ZJN, što ovdje nije slučaj.

33. Iz svega navedenog sud je utvrdio da je tuženik povrijedio ugovorne obveze čl.5. i čl.3. ,a u svezi čl.1. Ugovora te je kršio i odredbe Zakona o javnoj nabavi čl. 222., čl.224. ,a u svezi čl. 313. ZJN-i.

34. U Odluci o o isplati od 16.11.2022.godine , Klasa: 440-12/18-07-04-01/0045, Ur.broj: 343-2110/01-22-039, navedeno je slijedeće:

«Člankom 3. točkom 21. ZJN 2016 propisano je kako je podugovaratelj gospodarski subjekt koji za ugovaratelja isporučuje robu, pruža usluge ili izvodi radove koji su neposredno povezani s predmetom nabave. Konkretno, razvidno je da se u predmetnom slučaju radilo o situaciji kojom je odabrani ponuditelj od početka imao namjeru dio radova iz ponudbenog troškovnika povjeriti drugim gospodarskim subjektima. Naime, iz dostavljene dokumentacije, konkretno iz 5. Okončane situacija br. 117-01-1 za izvršene radove zaključno s mjesecom: srpanj 2021 god. na gradevinskom objektu Izgradnja dječjeg vrtića u Rugvici izvodača JID Electric d.o.o. u ukupnoj vrijednosti izvedenih radova 98.032,67 eur / 738.627,19 kn bez PDV-a te iz Okončane situacije br. 46/2021 za izvršene radove zaključno s mjesecom svibanj 2021 na građevinskom objektu Izgradnja i opremanje dječjeg vrtića u Rugvici izvodača ONEX Projekti d.o.o. u ukupnoj vrijednosti izvedenih radova 140.562,31 eur / 1.059.066,78 kn bez PDV-a, nedvojbeno se može utvrditi da se radi o dogovorenoj poslovno tehničkoj suradnji između odabranog ponuditelja ING- GRAD d.o.o. i gospodarskih subjekata JID ELECTRIC d.o.o. i ONEX Projekti d.o.o. kojoj je svrha bila ustupiti izvođenje dijela radova na izgradnji dječjeg vrtića u Rugvici prema stavkama iz elektrotehničkog troškovnika i troškovnika vatrodojave (JID ELECTRIC d.o.o.) i strojarskog troškovnika (ONEX Projekti d.o.o), a za koje izvođenje će svaki od navedenih gospodarskih subjekata od odabranog ponuditelja ING- GRAD d.o.o. naplatiti određenu visinu naknade. Naime, dostavljene okončane situacije sadrže troškovnike sa stavkama i rekapitulacijom radova koje JID ELECTRIC d.o.o. i ONEX Projekti d.o.o. izvode i koji su nedvojben dokaz da je odabrani ponuditelj ustupio dio radova iz troškovnika ugovora o javnoj nabavi drugim gospodarskim subjektima. Nadalje, ukupna vrijednost naknade koja proizlazi iz ugovora o poslovno tehničkoj suradnji iznosi ukupno 238.595,07 eur / 1.797.694,57 kn bez PDV odnosno 19,25% vrijednosti sklopljenog ugovora o javnoj nabavi te se ne može otkloniti činjenica da se u predmetnom slučaju radi o značajnom udjelu ustupanja radova za koji je Korisnik morao ili trebao znati.

Člankom 224. stavkom 1. točkom 2. ZJN 2016 propisano je da ugovaratelj može tijekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi od javnog naručitelja zahtijevati uvođenje jednog ili više novih podugovaratelja čiji ukupni udio ne smije prijeći 30% vrijednosti ugovora o javnoj nabavi bez poreza na dodanu vrijednost, neovisno o tome je li prethodno dao dio ugovora o javnoj nabavi u podugovor ili nije. Kako je ranije navedeno, udio radova koji su gospodarski subjekti izvršili iznosi 19,25% vrijednosti sklopljenog ugovora o javnoj nabavi što implicira da se u konkretnom slučaju radilo o namjeri podugovaranja te da su podaci bi trebali biti evidentirani izmjenom odnosno dodatkom ugovora o javnoj nabavi.

S obzirom da gospodarski subjekti JID ELECTRIC d.o.o. i ONEX projekti d.o.o. nisu uvedeni kao podugovaratelji u skladu s člankom 224. ZJN 2016., a vezano za članak 222. ZJN 2016., može se zaključiti kako Korisnik nije postupao u sukladnosti s predmetnim odredbama. Naime, Korisnik je u svojstvu javnog naručitelja te posljedično i ugovorne strane, sukladno članku 313. stavku 2. ZJN 2016, obvezan pratiti provedbu (izvršenje) ugovora, kao i kontrolirati da li se isti izvršava sukladno uvjetima iz DON-a i Osnovnog ugovora, ponajprije iz razloga što se plaćanja po ugovoru obavljaju iz javnih sredstava.

35. Kao što je već gore obrazloženo tuženik je kršio odredbe ugovora i pravnih pravila ,a iz Odluke je razvidno da su financijske korekcije primijenjene prema tužitelju isključivo iz razloga što je tuženik suprotno čl.222. i 224. ZJN te 3. i 5. Ugovora uveo nove podugovaratelje čime je spriječio korist koju je tužitelj izvjesno očekivao. Iz odluke je razvidno i postojanje predugovorne odgovornosti i izvanugovorne odogovornosti jer je iz obrazloženja proizlazi i da je tuženik imao namjeru podugovoranja, a da te namjere u ponudi nisu iskazane što je svakako postupanje koje je protivno načelu savjesnosti i poštenja.

36. Nema uopće dvojbe da odgovornost za provođenje postupka nabave leži isključivo na naručitelju te tužitelj sukladno čl.226.ZJN-i odgovara prema Agenciji za cjelokupno izvršenje ugovora o javnoj nabavi odnosno i za sva (protuzakonita) postupanja ovdje tuženika ili drugih osoba koje je angažirao te je Agencija prema tužitelju i primijenila predmetne financijske korekcije, a ovdje je utvrđeno da je to učinjeno isključivo i jedino radi postupanja tuženika.

Tužitelj u odnosu prema Agenciji ima svojstvo korisnika bespovratnih sredstava koji se financiraju iz fondova EU, a Agencija kontrolira provedbu postupka javne nabave prilikom dodjele sredstava, a odnos tužitelja i tuženika je ugovorni odnos, njime su definirana prava i obveze kao i ravnomjerna raspodjela rizika, jer ugovor o javnoj nabavi koje je tužitelj sklopio sa tuženikom stvara prava i obveze samo prema ugovornim stranama sukladno odredbi čl. 336. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05 i 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 156/22, 155/23 dalje: ZOO).

Sukladno odredbi članku 435. ZJN-i propisano je kako svaka osoba koja je pretrpjela štetu zbog povreda ovoga Zakona ima mogućnost naknade štete pred nadležnim sudom prema općim propisima o naknadi štete.

37. Dakle, financijske korekcije su primijenjene prema tužitelju iz razloga što je tuženik suprotno čl.222. i 224. ZJN te 3. i 5. Ugovora uveo nove podugovaratelje, a radi čega tužitelj sada u ovome postupku od tuženika potražuje naknadu štete zbog povrede ugovorne obveze u iznosu primijenjene financijske korekcije.

38. Naime, tužitelj je dokazao sve elemente odgovornosti za štetu (štetu, štetnika, štetnu radnju i uzročnu vezu). Štetna radnja sastoji se povredi ugovornih obveza i pravnih pravila, štetu predstavlja neostvarena imovinska vrijednost koju je tužitelj osnovano i izvjesno mogao očekivati po redovnom tijeku stvari, uzročna veza postoji, jer da tuženik nije kršio odredbe ugovora i zakona prema tužitelju ne bi bile primijenjene financijske korekcije i ovdje utuženi iznos bi ušao u tužiteljevu imovinu.

39. Na kraju valja reći da je neosnovano pozivanje tuženika na odluke Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave i presude Visokog upravnog suda RH budući da se ne radi o istoj činjeničnoj osnovi i pravnoj situaciji kao u ovom predmetu.

40. S obzirom da je sud odlučne činjenice mogao utvrditi na temelju izvedenih dokaza i s obzirom na zauzeta pravna shvaćanja dana u obrazloženju, sud je izvođenje daljnjih dokaza ocijenio nepotrebnim jer se ne odnose na činjenice koje su prvenstveno relevantne za donošenje odluke ili se odnose na utvrđenje nespornih činjenica te je odbio daljnje dokazne prijedloge. Pri tome se ukazuje da je sud odbio prijedlog tuženika provođenjem dokaza saslušanjem svjedoka na okolnost saznanja tužitelja na uvođenje podizvođača jer isto nije relevantno za donošenje odluke pa sve da ih je saslušao te da su iskazivali da je tužitelj imao saznanja za uvođenjem podizvođača sud bi donio jednaku odluku u ovoj pravnoj stvari. Isto se odnosi i na dokazni prijedlog dostave eventualne žalbe na odluku o isplati te takva eventualna odluka ne utječe na ishod ovog spora.

41. Tužitelj je uspio u parnici pa mu je tuženik dužan nadoknaditi parnične troškove sukladno odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a. Tužitelju su priznati samo oni troškovi koji su bili potrebni radi vođenja parnice i odmjereni su prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23 – dalje: Tarifa) sukladno odredbi čl. 155. ZPP-a.

42. Prema Tbr. 52. t. 4. Tarife sud primjenjuje tarifu koja je na snazi u trenutku donošenja odluke.

43. O troškovima postupka odlučeno je u granicama postavljenog zahtjeva, kojim granicama je sud vezan sukladno čl. 2. ZPP-a.

44. Tužitelju su priznati troškovi sastava tužbe u iznosu od 1.000,00 eura prema Tbr. 7. t. 1. Tarife, sastava podneska od 16. rujna 2023. u iznosu od 1.000,00 eura prema Tbr. 8. t. 1. Tarife, za ročište 04. veljače 2025. u iznosu od 500,00 eura prema Tbr. 9. t. 2. Tarife, za ročište 08. travnja 2025. u iznosu od 1.000,00 eura prema Tbr. 9. t. 1. Tarife što ukupno iznosi 3.500,00 eura. Tužitelju je priznat i trošak PDV-a (25%) prema Tbr. 46. Tarife u iznosu od 875,00 eura, pa ukupni priznati troškovi iznose 4.375,00 eura.

45. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 17. veljače 2025. zatražen u iznosu od 1.000,00 eur, uvećano za PDV od 25% jer nije bio potreban radi vođenja parnice.

46. Osim toga, tužitelju nije priznat trošak za zastupanje na ročištu 04. veljače 2025. ( preko dosuđenog ) po Tbr.9/1 OT jer se na navedenom ročištu nije raspravljalo o glavnoj stvari. Naime, da bi se smatralo da se na ročištu raspravlja o glavnoj stvari potrebno je da stranka usmeno na ročištu iznese nove navode ili da obrazloži do tada iznesene navode, što je na navedenim ročištima izostalo.

Tužitelj je odbijen sa zahtjevom za naknadu troškova postupka za iznos sudskih pristojbi, jer je tužitelj u zahtjevu za naknadu troškova samo naveo da traži troškove pristojbe po odluci suda, a što je neodređen zahtjev, slijedom čega je odbijen sa zahtjevom, u skladu s čl. 164. st. 1. ZPP-a.

47. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u toč. II. i III. i IV. izreke presude.

U Zagrebu, 22. travnja 2025. godine

SUDAC

Romina Markovinović

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na kojem je presuda objavljena ako je stranka bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, odnosno u roku od 15 dana od primitka presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, a podnosi se putem ovog suda u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.

DNA:

- tužitelju po pun. uz prist.

- tuženiku po punomoćniku

- kal 30 dana