REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

PREKRŠAJNI ODJEL

Sesvete, Industrijska cesta 15

Poslovni broj: Pp-1476/2024-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, Prekršajni odjel, po sutkinji ovog suda Lidiji Košutić- Vrhovski, uz sudjelovanje Marte Pavlović, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv 1. okrivljene pravne osobe ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. i 2. okrivljenog RŽ, zastupanih po branitelju Miroslavu Leko, odvjetniku iz odvjetničkog ureda Leko i Partneri, radi djela prekršaja iz čl. 6. st. 5. i 6. uz primjenu čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (N.N. 67/08; 48/10; 74/11; 80/13; 158/13; 92/14,64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 14/22 i 133/23), pokrenutog prigovorom 1. i 2. okrivljenika na obavezni prekršajni nalog I Postaje prometne policije Zagreb, klasa: 211-07/24- 4/43647, urbroj: 511-19-44-24-1 od 21. svibnja 2024. godine, temeljem čl. 222. Prekršajnog zakona (N.N. 107/07, 39/13,157/13, 110/15, 118/18, 114/22 ), dana 22. travnja 2025. godine,

presudio je

I Na temelju čl. 182. točka 3. Prekršajnog zakona

1. okrivljena pravna osoba ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. – PODRUŽNICA ZAGREBAČKE CESTE, OIB: 85584865987, sa sjedištem u [adresa], prekršajno kažnjavana

2. okrivljeni RŽ, sin R, rođen **.**.1979. godine u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, sa prebivalištem u [adresa], prekršajno kažnjavan,

oslobađaju se od optužbe

da dana 19. siječnja 2024. godine u 17:00 sati u Dobrodolu, Dobrodolski brijeg 33, ne bi vodili brigu i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja i sigurnog odvijanja prometa, tj. nisu organizirali saniranje oštećenog okvira rešetke slivnih voda niti njegovo obilježavanje prometnom signalizacijom, a koji se nalazi na kolniku ulice Dobrodolski brijeg kod kbr. 33, uslijed bega je došlo do prometne nesreće na način da je TŽ, upravljao osobnim vozilom [registarska oznaka], a kretao se kolnikom ulice Dobrodolski brijeg od juga u smjeru sjevera, dolaskom do ispred kbr. 33., donjim postrojem vozila naletio je na dio metalnog okvira rešetke slivnih voda koji se nalazio na kolniku, a u prometnoj nesreći na vozilu je nastala materijalna šteta,

dakle, da ne bi organizirali oštećenje okvira rešetke slivnih voda koja se nalazi na ulici Dobrodolski brijeg, niti njeno obilježavanje prometnom signalizacijom,

pa da bi time počinili prekršaj iz čl. 6. st. 5. i 6. uz primjenu čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Temeljem člana 140. st. 2. Prekršajnog zakona, trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava ovog Suda.

Obrazloženje

1. I Postaja prometne policije Zagreb, pod gornjim brojem izdala je obavezni prekršajni nalog radi djela prekršaja opisanog u izreci ove presude, na koji su 1. i 2. okrivljeni u zakonskom roku podnijeli prigovor te je nastavljen redovni prekršajni postupak.

2. 1. i 2. okrivljeni su u zajedničkoj pisanoj obrani naveli da u cijelosti ostaju kod navoda iznesenih u prigovoru protiv citiranog obaveznog prekršajnog naloga te se za navedena prekršajna djela ne smatraju krivima s obzirom na pogrešno utvrđeno činjenično stanje, povrede materijalnog prekršajnog prava te bitne povrede prekršajnog postupka koje su rezultirale zaključkom o ostvarenim obilježjima prekršaja koji okrivljenici nisu počinili. Nadalje su naveli da Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, I Postaja prometne policije Zagreb je izdala obvezni prekršajni nalog kojim se okrivljenici proglašavaju krivima za počinjani prekršaj iz čl. 6. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno što nisu vodili brigu i i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja sigurnog prometa, tj. nisu održavali i štitili kolnik (slivnik za vodu uz rub kolnika), uslijed čega je došlo do prometne nesreće s materijalnom štetom, slijedom čega im se izriče novčana kazna sukladno čl. 6. st. 5. i 6. istog Zakona. Ministarstvo unutarnjih poslova izdalo je obvezni prekršajni nalog kojim se okrivljenici proglašavaju krivim za počinjani prekršaj iz čl. 6. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno što nisu vodili brigu i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja sigurnog prometa tj. nisu sanirali ili adekvatno obilježili prometnim znakom oštećeni dio kolnika (metalni poklopac slivnika), uslijed čaga jedošlo do prometne nesreće, slijedom čega im se izriče novčana kazna sukladno čl. 6. st. 5. i 6. istog Zakona. Odredbom čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeno je da je pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa. Zakon o sigurnosti prometa na cestama ne određuje tko se smatra osobom nadležnom za održavanje cesta s obzirom na to da je isto regulirano Zakonom o cestama koji je lex specialis u odnosu na predmetno pitanje. Da je Zakon o cestama lex specialis u odnosu na predmetno pitanje jasno proizlazi i iz čl. 1. predmetnog zakona, naziva, namjene zakona, a kojim je određeno da se tim zakonom ureduje pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta, način korištenja javnih cesta i nerazvrstanih cesta, razvrstavanje javnih cesta, planiranje gradnje i održavanja javnih cesta, upravljanje javnim cestama, mjere za zaštitu javnih i nerazvrstanih cesta i prometa na njima, koncesije, financiranje i nadzor javnih cesta. Predmetna cesta je u javnom registru upisana kao javno dobro u općoj uporabi, dakle, sukladno čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jedinica lokalne samouprave je odgovorna za propuste u redovnom ili izvanrednom održavanju javnih cesta.

Dakle, u konkretnom slučaju radilo se o iskakanju poklopca šahta, te imajući u vidu gore navedeni status prometnica u pitanju, razvidno je da se radi o problematici za koju je nadležan nositelj stvarne služnosti ujedno i po Zakonu o komunalnom gospodarstvu nadležan za održavanje građevina javne odvodnje oborinskih voda u koje svakako spadaju i metalni okviri rešetaka slivnih voda (tzv. poklopci šahtova) postavljani na prometnicama. Okrivljenici se ne smatraju odgovornima za počinjeni prekršaj obzirom da je predmetna cesta u javnim registrima upisana kao javno dobro u općoj uporabi, a nije razvrstana Odlukom o razvrstavanju javnih cesta, sukladno čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jedinica lokalne samouprave je odgovorna za propuste u redovnom ili izvanrednom održavanju javnih cesta. Navedeno stajalište potvrđuje i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u presudi, poslovni broj Pž-8859/11 od 06.03.2014. godine.

Ulica Dobrodolski brijeg u javnim registrima upisana je kao nerazvrstana cesta u vlasništvu Grada Zagreba. Dokaz: - izvadak iz zemljišnih knjiga (Općinskog suda u Sesvetama, Zemljišnoknjižnog odjela u Sesvetama, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica].

Odredbom čl. 109. Zakona o cestama određeno je da jedinica lokalne samouprave ureduje vrste, opseg i rokove izvođenja radova redovitog i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta te kontrolu i nadzor nad izvođenjem tih radova te propisuje prekršajne odredbe.

Grad Zagreb je na temelju navedene odredbe donio Odluku o nerazvrstanim cestama kojom je u čl. 7. određeno da Grad Zagreb upravlja nerazvrstanim cestama, dok je člankom 8. iste odluke određeno da su poslovi upravljanja nerazvrstanim cestama u smislu te Odluke građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i održavanje nerazvrstanih cesta. Odredbom čl. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedinica lokalne samouprave dužna osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti.

Odredbom čl. 23. st. 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu propisano je da se pod održavanjem građevina javne odvodnje oborinskih voda podrazumijeva upravljanje i održavanje građevina koje služe prihvatu, odvodnji i ispuštanju oborinskih voda iz građevina i površina javne namjene u građevinskom području, uključujući i građevine koje služe zajedničkom prihvatu, odvodnji i ispuštanju oborinskih i drugih otpadnih voda, osim građevina u vlasništvu javnih isporučitelja vodnih usluga koje, prema posebnim propisima o vodama, služe zajedničkom prihvatu, odvodnji i ispuštanju oborinskih i drugih otpadnih voda.

Također, odredbom čl. 22. i 23. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedna od komunalnih djelatnosti i održavanje nerazvrstanih cesta pod čime se podrazumijeva skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine na nerazvrstanim cestama, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta.

Dakle, pravna osoba nadležna za održavanje predmetne ceste nikako ne može biti prvookrivljeni, već jedinica lokalne samouprave. U konkretnom slučaju, odgovornost leži na pravnoj osobi nadležnoj za regulaciju oborinskih voda, odnosno obavljanje poslova javne odvodnje oborinskih voda u što svakako spada i održavanje šahtova i poklopaca šahtova za prihvat oborinskih voda. Jedinica lokalne samouprave poslove koji spadaju u održavanje nerazvrstanih cesta može povjeriti drugoj pravnoj odnosno fizičkoj osobi, no takvim povjeravanjem obavljanja poslova ne može se isključiti prekršajnopravna odgovornost jedinice lokalne samouprave. Naime, jedinica lokalne samouprave je dužna osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da se spriječi uzrokovanje i nanošenje štete građanima. Prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge osobe, jedinica lokalne samouprave se ne oslobađa obveze vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguravanja pravilnog djelovanja tih osoba, a ne oslobađa se niti od odgovornosti za štetu koja nastane radi propusta u njihovom rad S obzirom na to da prvookrivljenik nije zakonom određen kao pravna osoba koja je nadležna za održavanje cesta, a prenošenjem obavljanja pojedinih poslova održavanja cesta ne može se prenijeti i prekršajna odgovornost utvrđena zakonom za pravne osobe koje su nositelji prava upravljanja u koje spada gradnja i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i održavanje nerazvrstanih cesta, jasno je da prvookrivljenik, a posljedično ni drugookrivljeni ne mogu biti proglašeni krivima za prekršaje koji im se stavljaju na teret.

II. Odredbom članka 21. Pravilnika o održavanju cesta određeno je da je ophodarska služba dužna najmanje jednom mjesečno pregledati cestovne objekte, a prvenstveno elemente i one dijelove koji se odnose na stabilnost, funkcionalnost, trajnost te sigurnost odvijanja prometa, što 1. okrivljenik putem odgovorne osobe ophodara redovito i obavlja.

S obzirom na to da je prvookrivljenik nadzor nad predmetnom cestom izvršavao sukladno odredbama Pravilnika o održavanju cesta, odnosno od prethodnog pregleda ceste nije prošlo višče od mjesec dana, a u međuvremenu nije zaprimio nikakvu dojavu policije ili građana o postojanju neosiguranog poklopca šahta kanalizacije, jasno je da ne postoji prekršajna odgovornost ni njega niti 2. okrivljenika kao odgovorne osobe.

III. Okrivljenici posebno upućuju na odredbu čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a koje ne određuju dovoljno na koji način su pravna osoba ili fizička osoba obrtnik dužni voditi brigu i koje su to primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, iz kojeg razloga se s obveznim prekršajnim nalogom arbitrarno donijela odluka kako su okrivljenici svojim ne postupanjem ostvarili obilježja prekršajnog djela iz spomenutog članka, dok je činjenična situacija puno drukčija i ne može se podvesti pod materijalno pravo na način kako je to određeno u obveznom prekršajnom nalogu. Nadalje, u čl. 6. st. 3. istog Zakona stoji sljedeće: „Javne ceste, njihovi pojedini dijelovi i objekti na njima, mogu se pustiti u promet tek nakon što se, na način propisan posebnim zakonom, utvrdi da s gledišta sigurnosti prometa udovoljavaju propisanim tehničkim normativima. Dakle, upravo zbog nedovoljno određenosti obilježja prekršaja iz navedenog članka, isti u stavku 3. upućuje na lex specialis, a to je upravo Zakon o cestama, koji detaljno određuje nadležnosti i odgovornosti aktera u osiguranju sigurnosti prometa na cestama, odnosno popis obaveza koje su dužni osigurati i obavljati putem trećih specijaliziranih osoba, a eventualno uklanjanje oštećenja slivnika za vodu ne može prenijeti prekršajnu odgovornost s jedinice županijske uprave na okrivljenike. U slučaju poslova izvanrednog održavanja cesta kada je potrebno stručno znanje koje županijska uprava za ceste ne posjeduju putem svojih izvođača radova redovitog održavanja ceste, ugovaraju se poslovi s trećima koji posjeduju razinu stručnosti potrebnu za obavljanje izvanrednih poslova.

IV. U odnosu na drugookrivljenika posebno se ističe kako isti ne može za navedeni prekršaj odgovarati kao odgovorna osoba prvookrivljenika jer isti uopće nije određen kao ophodar za područje gdje se dogodila prometna nesreća sukladno Pravilniku o održavanju cesta, dok u nedostatku odgovarajućih dokaza koji bi nedvojbeno potvrdili njegovu prekršajnu odgovornost na način kako je to određeno obaveznim prekršajnim nalogom, tim više što obavezni prekršajni nalog protiv kojeg se podnosi ovaj prigovor izdan nakon uviđaja djelatnika MUP-a koji je obavljen u odsustvu predstavnika 1. okrivljenika, a o provođenju kojeg uviđaja okrivljenici nisu imali saznanja sve do dana uručenja predmetnog obveznog prekršajnog naloga. Pri tome valja naglasiti da je između samog inkriminiranog događaja i izdavanja obaveznog prekršajnog naloga koji se na isti događaj odnosi proteklo čak 4 mjeseca, te okrivljenici ni na koji način nisu bili u mogućnosti neposredno provjeriti činjenice u vezi s nastankom spornog događaja, niti su imali saznanja o samom događaju do trenutka uručenja obveznog prekršajnog naloga koje je uslijedilo čak 4 mjeseca nakon samog događaja. Slijedom navedenog, okrivljenici ističu da je prekršaj navodno počinjen 19.01.2024.godinc, dok je obavezni prekršajni nalog izdan tek 21.05.2024.godine. Zbog navedenog vremenskog odmaka između utvrđivanja navodnog prekršaja i izdavanja obaveznog prekršajnog naloga (dovodi se u pitanje i vjerodostojnost činjenica utvrđenih u obaveznom prekršajnom nalogu. Uslijed nedostatka dokaza o osobi počinitelju prekršajnih djela, okrivljenici ne mogu odgovarati za štete nastale na kolniku. Dakle, pobijanim obveznim prekršajnim nalogom nedostaje uzročno posljedična veza između štetnika i štete, stoga sukladno načelu in dubio pro reo okrivljenici ne mogu odgovarati za prekršaj ukoliko se nedvojbeno ne utvrdi njihova odgovornost odnosno da su upravo svojim nečinjenjem skrivili prekršaj koji im se stavlja na teret. Uslijed svih gore navedenih razloga okrivljenici pobijaju i odluku o troškovima prekršajnog postupka. Okrivljenici se dakle ne smatraju krivima za prekršaj određen obaveznim prekršajnim nalogom te predlažu nadležnom sudu da nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu kojom se okrivljenike oslobađa krivnje za prekršaj koji im se stavlja na teret, te da se ukine odluka o kažnjavanju okrivljenika novčanom kaznom kao i da se okrivljenici oslobađaju obveze naknade troškova ovog prekršajnog postupka.

3. Svjedok – oštećenik TŽ iskazao je da se vraćao kući predmetnog dana ulicom Dobrodolski brijeg, a svakodnevno ide tom ulicom, međutim, toga dana je prelazio preko kanalice koja je postavljena preko cijele širine kolnika i tada je osjetio udarac u podvozje vozila, a naknadno je vidio da mu je čelični okvir navedene kanalice udario u podvozje jer je bio potrgan.

Na poseban upit branitelja kojom se brzinom kretao, svjedok je odgovorio da se kretao brzinom od nekih 50 km/h.

Na daljnji upit branitelja kakvi su bili uvjeti na cesti odgovorio je da je kolnik bio polu mokar - tipičan zimski dan.

Na daljnji upit branitelja da li je prije primijetio da je ta kanalica virila van, tj. bila izvan ležišta, istaknuo je da nije

4. U dokaznom postupku izvršen je uvid u obavezni prekršajni nalog, prigovor na isti, zapisnik o očevidu, izvješće o poduzetom, izvješće o počinjenom prekršaju, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, skica mjesta događaja, pisana obrana 1. i 2. okrivljenih, zapisnik od 13.01.2025. godine, izvadak iz zemljišnih knjiga i izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa i uprave RH.

6. Iz provedenog dokaznog postupka Sud nije mogao nedvojbeno utvrditi kada je došlo do odvajanja okvira rešetke slivnih voda od ležišta koji je predmetne zgode oštećen, nakon što je vozilom preko istog prešao, izbacio i podigao okvir rešetke slivnih voda iz metalnog ležišta u zrak na koji je donjim postrojem vozila naletio TŽ. Sud nije utvrdio postojanje uzročno-posljedične veze između navodnog propusta okrivljenih i nastale prometne nesreće, jer kao što su 1. i 2. okrivljeni naveli da prilikom kontrole stanja prometnica u danima prije nezgode, na predmetnoj lokaciji nisu bila uočena nikakva oštećenja, a također nisu imali nikakvih saznanja o oštećenju. Sam oštećeni je u svom iskazu naveo da svakodnevno se kreće navedenom ulicom obzirom u blizini živi, te prije nije primijetio da bi navedeni okvir rešetke slivnih voda virio, tj. bio izvan ležišta.

7. Obzirom na gore navedeno sutkinja je temeljem čl. 182. točka 3. Prekršajnog zakona donijela oslobađajuću presudu za 1. i 2. okrivljenika.

8. Temeljem odredbi čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, 1. i 2. okrivljeni su oslobođeni obveze plaćanja troška prekršajnog postupka, te isti pada na teret sredstava Prekršajnog suda u Sesvetama.

U Sesvetama, 22. travnja 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Marta Pavlović,v.r.

Lidija Košutić-Vrhovski,v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude žalba nije dopuštena.

Ova presuda je pravomoćna.