REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: U-zpz-181/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila, predsjednika vijeća, Darka Milkovića, člana vijeća i suca izvjestitelja, Marine Paulić, članice vijeća, mr.sc. Senije Ledić, članice vijeća i Renate Šantek, članice vijeća, u upravnom sporu tužitelja NH iz [adresa]., koga zastupa opunomoćenik Mate Knezović, odvjetnik u Zagrebu, Vrbanićeva 20, protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske (ranije: Ministarstvo branitelja), Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, zastupanog po Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, Građansko-upravnom odjelu, Split, Gundulićeva 29a, radi priznavanja statusa ratnog vojnog invalida, odlučujući o zahtjevu za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-3687/2024-2 od 9. listopada 2024., kojom je poništena točka I. izreke presuda Upravnog suda u Splitu poslovni broj UsI-2408/2023-20 od 1. ožujka 2024., u sjednici održanoj 22. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e:

Odbacuje se zahtjev tužitelja za izvanredno preispitivanje zakonitosti presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-3687/2024-2 od 9. listopada 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog javnopravnog tijela od 14. travnja 1999. tužitelju je priznat status ratnog vojnog invalida V. grupe sa 70% oštećenja organizma za stalno s osnova ranjavanja na „Južnom bojištu“ s pravom na osobnu invalidninu i posebni dodatak.

2. Rješenjem tuženika od 9. kolovoza 2013. oglašeno je ništavim navedeno rješenje Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, KLASA: UP/I-562-02/99- 01/165, URBROJ: 519-110-99-2 od 14. travnja 1999.

3. Presudom suda prvog stupnja u točki I. izreke poništeno je rješenje tuženika Ministarstva branitelja, KLASA: UP/II-562-02/13-0015/154, URBROJ: 522-04/1-4-1- 13-2 od 9. kolovoza 2013. i obustavljen upravni postupak; odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu štete od 50.000,00 kn/6.636,14 Eur te je naloženo tuženiku da tužitelju plati 2.812,50 eur na ime naknade troškova upravnog spora. Odbijen je zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan.

4. Drugostupanjskom presudom u točki I. izreke poništena je točka I. izreke presude. Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-2408/2023-20 od 1. ožujka 2024.

U točki II. izreke odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja

Ministarstva branitelja, KLASA: UP/II-562-02/13-0015/154, URBROJ: 522-04/1-4-1- 13-2 od 9. kolovoza 2013. U točki III. izreke odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovog upravnog spora.

5. Protiv drugostupanjske presude tužitelj je podnio putem punomoćnika, odvjetnika Mate Knezovića, zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti navedene pravomoćne presude, s prijedlogom Vrhovnom sudu Republike Hrvatske usvojiti zahtjev, preinačiti (poništiti) presudu Visokog upravnog suda, naložiti tuženiku naknaditi tužitelju trošak sastavljanja zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude u iznosu od 1.500,00 eura i PDV na navedeni iznos.

6. Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-3687/2024-2 od 9. listopada 2024. nije dopušten.

7. Prema odredbi čl. 169. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24 – dalje: ZUS/24) a koji je stupio na snagu 1. srpnja 2024., propisano je:

1. Upravni sporovi pokrenuti do dana stupanja na snagu ovog Zakona dovršit će se prema odredbama ovog Zakona.

2. Iznimno od stavka 1. ovog članka, upravni sporovi u kojima je zaključena rasprava do dana stupanja na snagu Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" br. 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 29/17 i 110/21).

8. Mjerodavne odredbe za tumačenje smisla odredbe čl. 169. st. 2. ZUS-a o tome što podrazumijeva pojam "zaključena rasprava do dana stupanja na snagu Zakona", i o tome koji se zakon u ovom slučaju primjenjuje glase:

"Članak 7.

(1) U upravnom sporu sud odlučuje na temelju usmene, neposredne i javne rasprave.

(2) Sud može odlučiti u upravnom sporu bez održavanja rasprave samo u slučajevima propisanim ovim Zakonom.

Članak 54.

(1) U sporovima koje rješava vijeće dokazi na raspravi izvode se pred vijećem, ali vijeće može zbog važnih razloga odlučiti da se određeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijeća ili sucem zamoljenog suda. U tom slučaju zapisnici o izvedenim dokazima pročitat će se na raspravi.

Članak 89.

(1) Ročište za raspravu zakazuje sudac pojedinac, a u sporovima u kojima sudi vijeće raspravu priprema i zakazuje sudac kojem je predmet dodijeljen u rad kao predsjednik vijeća, koji je ovlašten donositi sve odluke i poduzimati sve radnje koje je tijekom pripremanja rasprave ovlašten donositi odnosno poduzimati sudac pojedinac. (5) Sudac, u pravilu, zakazuje jedno ročište za raspravu radi izvođenja svih dokaza.

Članak 92.

(1) Ročište za raspravu počinje izlaganjem tužbe, a nakon toga ovlaštena osoba tuženika odgovara na navode tužbe.

(2) U daljnjem tijeku rasprave raspravlja se o prijedlozima stranaka i činjeničnim navodima kojima stranke obrazlažu svoje prijedloge odnosno pobijaju prijedloge protivne stranke, kao i o dokazima ponuđenim s njihove strane, izvode se dokazi i raspravlja o rezultatima njihova izvođenja.

Članak 96.

(1) Kad sudac zaključi da je predmet raspravljen tako da se može donijeti odluka, sudac će priopćiti da je rasprava zaključena. U sporovima u kojima sudi, vijeće će se nakon toga povući na vijećanje i glasanje.

(2) Sudac odnosno vijeće tijekom vijećanja i glasanja može odlučiti da se rasprava ponovno otvori ako je to potrebno radi dopune postupka ili razjašnjenja pojedinih važnijih pitanja.

Članak 134.

(1) Visoki upravni sud ispituje prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi. Na razloge ništavosti pojedinačne odluke i ništetnosti upravnog ugovora Visoki upravni sud pazi po službenoj dužnosti.

(2) Visoki upravni sud o žalbi odlučuje na sjednici vijeća, bez održavanja rasprave.

(3) Visoki upravni sud može održati raspravu ako to smatra potrebnim. Na zakazivanje i tijek rasprave pred Visokim upravnim sudom na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o raspravi pred upravnim sudom. Odluka u sporu može se donijeti i ako na raspravu bez opravdanog razloga nije došla jedna stranka ili nisu došle obje uredno pozvane stranke.''

9. Iz navedenih odredbi proizlazi da je održavanje rasprave pred upravnim sudovima pravilo, a u određenim predmetima upravni sudovi mogu odlučiti i bez održavanja rasprave, i to samo u slučajevima propisanim ZUS-a, dok Visoki upravni sud o žalbi odlučuje na sjednici vijeća, bez održavanja rasprave, ali i taj sud može održati raspravu ako to smatra potrebnim. U upravnim sporovima pred upravnim sudovima odlučuje sudac, ali da, kada to zahtijeva složenost slučaja, sudac kojem je predmet dodijeljen u rad može takav predmet rješavati u vijeću od tri suca, a Visoki upravni sud odlučuje u vijeću od tri suca, osim o zakonitosti općih akata kada odlučuje u vijeću od pet sudaca. U sporovima koje rješava vijeće dokazi se na raspravi izvode se pred vijećem, ali vijeće može zbog važnih razloga odlučiti da se određeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijeća ili sucem zamoljenog suda. U tom slučaju zapisnici o izvedenim dokazima pročitat će se na raspravi.

10. Kako je navedeno, prema odredbi čl. 134. st. 1. ZUS-a Visoki upravni sud ispituje prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi, s tim da razloge ništavosti pojedinačne odluke i ništetnosti upravnog ugovora Visoki upravni sud pazi po službenoj dužnosti. Prema stavku drugom te odredbe Visoki upravni sud o žalbi odlučuje na sjednici vijeća, bez održavanja rasprave, s tim da taj sud može održati raspravu ako to smatra potrebnim. Na zakazivanje i tijek rasprave pred Visokim upravnim sudom na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o raspravi pred upravnim sudom. Odluka u sporu može se donijeti i ako na raspravu bez opravdanog razloga nije došla jedna stranka ili nisu došle obje uredno pozvane stranke (st. 3.). Ročište za raspravu počinje izlaganjem tužbe, a nakon toga ovlaštena osoba tuženika odgovara na navode tužbe, a u daljnjem tijeku rasprave raspravlja se o prijedlozima stranaka i činjeničnim navodima kojima stranke obrazlažu svoje prijedloge odnosno pobijaju prijedloge protivne stranke, kao i o dokazima ponuđenim s njihove strane, izvode se dokazi i raspravlja o rezultatima njihova izvođenja (čl. 92).

11. U predmetnom upravnom sporu drugostupanjska presuda je donesena na sjednici vijeća održanoj 9. listopada 2024., dakle, bez održavanja rasprave (čl. 134. st. 2. ZUS-a), dok je prvostupanjska presuda donesena 1. ožujka 2024. Kako u ovom slučaju pred drugostupanjskim sudom nije održana rasprava, slijedom čega proizlazi, da će se predmetni spor dovršiti prema odredbama ranije važećeg zakona o upravnim sporovima (prema odredbi čl. 71. ZUS/24 sa danom stupanja na snagu tog Zakona prestaje važiti ZUS/10).

12. Odredbom čl. 78. ZUS/10 propisano je:

"(1) Stranke u upravnom sporu mogu zbog povrede zakona predložiti Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske podnošenje zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude i rješenja upravnog suda ili Visokog upravnog suda.

(2) Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude može podnijeti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u roku od šest mjeseci od dana dostave pravomoćne sudske presude strankama. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ovaj zahtjev može podnijeti i po službenoj dužnosti. (3) O zahtjevu odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću koje čini pet sudaca.

(4) Nepravodoban zahtjev ili zahtjev koji je podnijela neovlaštena osoba sud će odbaciti rješenjem.

(5) Ako nadležni sud ne odbaci zahtjev, dostavit će ga protivnoj stranci koja može u roku od 30 dana podnijeti odgovor na zahtjev.

(6) Vrhovni sud Republike Hrvatske rješava o zahtjevu na nejavnoj sjednici, a pobijanu odluku ispituje samo u granicama zahtjeva.

(7) Sud protiv čije presude je podnesen zahtjev iz stavka 2. ovoga članka i javnopravno tijelo kao tuženik dužni su bez odlaganja dostaviti Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, na njegov zahtjev, sve spise predmeta.

(8) Ako Vrhovni sud Republike Hrvatske usvoji zahtjev, može ukinuti presudu i vratiti predmet na ponovno rješavanje ili preinačiti presudu.".

13. Iz naprijed navedene zakonske odredbe jasno proizlazi da zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude može podnijeti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, a ne i sama stranka.

14. Stoga je u konkretnom slučaju riječ o zahtjevu koji je podnijela neovlaštena osoba, pa je na temelju odredbe čl. 78. st. 4. ZUS/10 odlučeno kao u izreci.

Zagreb, 22. travnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Ivan Vučemil

DNA:

- Tužitelju po punomoćniku, odvjetniku Mati Knezoviću, Zagreb, Vrbanićeva 20

- Tuženiku po Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, Građansko-upravni odjel, Split, Gundulićeva 29a

- Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske

- Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske na poslovni broj Usž-3687/2024