Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-1028/2023-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Tihane Marije Miladin, predsjednice vijeća, Ivice Veselića, suca izvjestitelja i člana vijeća te Vlatke Paškvalin Bošković, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice BOB, rođ. BO iz [adresa], 10 HO, [adresa], koju zastupa punomoćnica Ana Jurić Šimićev, odvjetnica u Zaru, protiv tuženika PO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi predaje u posjed, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu poslovni broj P-129/2022-89 od 30. siječnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 22. travnja 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu poslovni broj P-129/2022-89 od 30. siječnja 2023.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:
"I. Nalaže se tuženiku PO OIB: [osobni identifikacijski broj] predati tužiteljici HOB rođ. BO, OIB: [osobni identifikacijski broj] u posjed dio nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi oranica, površine 812 m2 upisane u zk. uložak [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] i to dio označen likom A-B-C-D-A i žutom bojom, površine 52 m2 na Skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka za geodeziju dipl.ing. geodezije IO iz prosinca 2020. godine, koja je Skica lica mjesta sastavni dio ove presude, slobodnu od osoba i stvari, te se nalaže tuženiku da se ubuduće suzdrži od radnji usmjerenih na oduzimanje posjeda predmetne nekretnine, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.
II Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi parnični trošak u iznosu od 2.686,99 eura/ 20.245,15 kn, u roku od 15 dana dok se u preostalom dijelu preko dosuđenog, a do zatraženog iznosa od 4.781,52 eura/ 36.026,40 kuna odbija tužiteljica sa svojim zahtjevom za naknadom troška kao neosnovanim."
2. Tuženik se žali protiv navedene presude zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava te odluke o trošku i predlaže preinačiti pobijanu presudu i odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška, podredno, ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje.
3. Tužiteljica u odgovoru na žalbu ističe da je žalba tuženika neosnovana i predlaže odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu.
4. Žalba je neosnovana.
5. Predmet ove pravne stvari je zahtjev tužiteljice za predaju u posjed dijela nekretnine pobliže označene u točki I. izreke pobijane presude.
6. Suprotno navodima žalbe, pobijana presuda sadrži jasne i valjane razloge o svim odlučnim činjenicama za koje postoji realna podloga u sadržaju spisa pa se kao takva može ispitati. Pored toga, suprotno žalbenim navodima, ne predleži bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 12/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), jer pobijana presuda sadrži sasvim jasne i neproturječne razloge o svim odlučnim činjenicama, a za što postoji podloga u izvedenim dokazima, te izreka pobijane presude nije u suprotnosti s njenim obrazloženjem, već je upravo rezultat cjelokupnog provedenog postupka razloženog u obrazloženju pobijane presude.
7. U odnosu na žalbene navode tužitelja, u kojima žalitelj preocjenjuje iskaze saslušanih svjedoka, na isto nije ovlašten, jer u skladu s odredbom članka 8. ZPP-a samo je sud ovlašten utvrditi koje će činjenice uzeti kao dokazane na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno, svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Upravo tako je prvostupanjski sud postupio, jer je izvedene dokaze prosudio po slobodnom uvjerenju, opravdavši svoje uvjerenje uvjerljivim i logičnim zaključcima, koje uvjerenje ima pravnu i činjeničnu utemeljenost zbog kojih razloga je, odnosno nije, prihvatio iskaze saslušanih svjedoka i stranaka u ovom postupku.
8. Žalitelj neosnovano u žalbi ističe kao bitnu povredu odredaba parničnog postupka da "niti jedan od sudskih vještaka koji su vještačili u ovom predmetu nisu mjerili prijepor na licu mjesta u prisustvu stranaka". Naime, iz zapisnika od 12. studenoga 2020. razvidno je da je ročište održano na licu mjesta u nazočnosti tuženika osobno i njegova punomoćnika, punomoćnika tužiteljice i stalnog sudskog vještaka geodeta IO te da je vještak u nazočnosti stranaka obišao predmetne nekretnine i ustanovio da se radi o čest. zem. [katastarska čestica], na koji zapisnik nije bilo primjedbi, a da je potom dostavio sudu pisani nalaz i mišljenje sa fotodokumentacijom, na kojem je skicu lica mjesta te predmetnu površinu ucrtao na temelju uređene među u izvanparničnom postupku te prema pokazanom predmetu spora od strane tužiteljice i na temelju zapisnika sa očevida, kako je to obrazložio na ročištu 4. svibnja 2022. odgovarajući na primjedbe tuženika. Nadalje, iz zapisnika od 22. rujna 2022. razvidno je da je ročište održano na licu mjesta u nazočnosti tuženika osobno, punomoćnika tužiteljice i stalnih sudskih vještaka geodeta EO i KO, na kojem ročištu se "pristupilo mjerenju nekretnine čest. 88/2", na koji zapisnik nije bilo primjedbi, a da je potom sudu dostavljena skica sudskog očevida sa fotodokumentacijom.
9. Pri donošenju pobijane presude nisu počinjene niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, a na koje ovaj viši sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.
10. Slijedom navedenoga, neosnovani su žalbeni navodi glede počinjenja bitnih povreda odredaba parničnog postupka.
11. Sud prvog stupnja utvrdio je sve činjenice koje su potrebne za donošenje odluke u ovom predmetu te je ocjenom dokaza potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje.
12. Nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava.
13. Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad tu odredbu nije pravilno primijenio (čl. 356. ZPP-a).
14. Sud je, suprotno žalbenim navodima, pravilno utvrdio da je tužiteljica aktivno legitimirana kao predmijevani vlasnik predmetne nekretnine iza pokojnog vlasnika BO, kako je obrazloženo u točkama 11., 12. i 13. pobijane presude te ovaj viši sud nema potrebe isto ponavljati. Nadalje, sud je pravilno utvrdio da prijeporni dio te nekretnine bez dozvole tužitelja drži tuženik.
15. Suprotno žalbenim navodima, sud prvog stupnja je pravilno zaključio da tuženik nije dokazao da ima pravo koje ga ovlašćuje na posjedovanje utvrđenog i prijepornog dijela te nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi oranica, površine 812 m2 upisane u z. k. uložak [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] i to dio označen linijom A-B-C-D-A žutom bojom, površine 52 m2 (pravo na posjed) u smislu čl. 163. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 76/06, 141/06 – dalje: ZV), već da je tužiteljica primjenom odredbi čl. 166. st. 1. i 2. ZV dokazala svoje pravo da od osoba koje posjeduju njegovu stvar, ovdje tuženika, zahtijeva da joj tuženik tu stvar, predmetni dio nekretnine preda u posjed slobodnu od osoba i stvari.
16. Kako tuženik u žalbi samo preocjenjuju izvedene dokaze, te ocjeni prvostupanjskog suda suprotstavljaju samo vlastitu ocjenu, a koja je bez realne podloge u rezultatima postupka, ne mogu se prihvatiti žalbeni prigovori nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.
17. Na tako potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, prvostupanjski je sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je usvojio tužbeni zahtjev primjenom odredbi čl. 166. st. 1. i 2. ZV-a.
18. Sud prvog stupnja, suprotno navodima žalbe, pravilno je primijenio odredbu čl. 154. st. 1. ZPP-a. Također, pri odlučivanju koje će troškove tužiteljici naknaditi jasno je razvidno koje radnje je sud prihvatio kao opravdane i nužne za vođenje ovog spora (čl. 155. st. 1. ZPP-a), a iz kojeg je razvidno i koliko bodova pripada tužiteljici za svaku poduzetu radnju, sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22). Na taj način sud prvog stupnja pravilno je ispitao sve okolnosti koje su bitne za donošenje zakonite odluke o trošku parničnog postupka te pravilno primijenio i materijalno pravo odlučujući o trošku.
19. Zbog svega izloženog, na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP, valjalo je odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.
U Zagrebu 22. travnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Tihana Marija Miladin
